Turbo-korona na Zapadnom Balkanu: o poljupcima i slavlju | Politika | DW | 22.07.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Turbo-korona na Zapadnom Balkanu: o poljupcima i slavlju

Koronavirus dobiva novi zamah na Balkanu. Koji su uzroci? "Partijade" na Pagu i drugim okupljalištima, hodočašća u Međugorju, izbori u Srbiji? Dramatično zaoštravanje krize ima veze i sa "mediteranskim" mentalitetom.

Klubovi u evropskom okupljalištu partijanera na Pagu trebali su u stvari biti zatvoreni. No prošlog vikenda je situacija u svjetski poznatom Zrču bila drugačija. Dok je španjolska Mallorca zatvorila svoja glavna središta noćnog okupljanja, u mnogim klubovima u Hrvatskoj se slavilo. Na mnogim mjestima se guralo i po oko 2.000 ljudi u razuzdanom plesu. Maske i socijalna distanca tu su bili strani pojmovi.

No moguća nova žarišta korone nisu zabilježena samo ovdje. I u svjetski poznatom hodočasničkom odredištu Međugorju u BiH svakodnevno se kreću mase vjernika. Ni tu nema maski i distance. U bosanskom gradu Bihaću već mjesecima u katastrofalnim higijenskim uvjetima kampira 3.000 do 4.000 izbjeglica. Većinom su to mladi muškarci iz Afganistana i Pakistana, koji su ovdje završili jer ne smiju prijeći vanjsku granicu EU-a prema Hrvatskoj. Tu ne igra skoro nikakvu ulogu učinkovita zaštita od covida-19.

Tri primjera za ono što u balkanskim zemljama ne funkcionira što se tiče suzbijanja koronavirusa – pa i ako je to problematično ponašanje sigurno samo rubno odgovorno za rast broja zaraženih.

Bosnien und Herzegowina Flüchtlingslager Vucjak (Reuters/M. Djurica)

U izbjegličkom kampu se teško može poštivati pravila za suzbijanje korone

Izbori su potaknuli širenje korone?

U svakom slučaju, Srbija je početkom tjedna prijavila 359 novozaraženih u samo 24 sata. Deset ljudi je umrlo. Tako to ide već danima. Za usporedbu: u više od deset puta većoj Njemačkoj u istom je razdoblju preko 100 slučajeva manje nego u maloj Srbiji.

Uvijek nove rekordne brojke bilježe se i u Bosni i Hercegovini ili Sjevernoj Makedoniji. U Rumunjskoj je krivulja broja zaraženih već tri puta veća nego kada je sredinom svibnja proglašeno ukidanje lockdowna.

Dramatično zaoštravanje krize na Balkanskom poluotoku može se zahvaliti i omiljenim shemama ponašanja stanovništva. U cijeloj regiji je ljubljenje kod pozdrava tradicionalno rašireno. A i ljubljenja ikona ne žele se odreći ni vjernici niti crkva. I uobičajeno dijeljenje pričesti mnogim vjernicima s istom žlicom brojne virologe baca u očaj. I zajedničko sjedenje u kafićima, restoranima ili gostionama je, slično kao i u Italiji ili Španjolskoj, dio kulture.

Korona je uzburkala i političku scenu u jugoistočnoj Evropi. U Srbiji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji organizirani su parlamentarni izbori unatoč pandemiji. Time je, prema tumačenju stručnjaka, širenje zaraze dodatno dobilo na zamahu. Očito su vladajući inzistirali na izborima kako ne bi morali doživjeti poraz kasnije, zbog očekivanih gospodarskih padova.

Crna Gora: predah u klinču s crkvom

Širenje zaraze ubrzavaju i velike demonstracije poput onih u Srbiji ili Bugarskoj. Tisuće ljudi je u glavnim gradovima i u cijeloj zemlji danima prvenstveno prosvjedovalo protiv novih ograničenja zbog korone. U stvari se radilo o kritici vlade ili kao u Srbiji prije svega o kritici svevladajućeg državnog predsjednika Aleksandra Vučića. U Crnoj Gori virus je vladi omogućio predah u trajnom klinču s moćnom pravoslavnom crkvom. Crkva je zbog korone do daljnjega obustavila svoje velike demonstracije protiv novog zakona o vjerskim zajednicama koji bi mogao dovesti do slabljenja utjecaja Srpske pravoslavne ckrve.

Serbien Belgrad Coronavirus | Proteste gegen neuen Lockdown vor dem Parlament (picture-alliance/AP Photo/M. Drobnjakovic)

Demonstracije u Beogradu: masovna okupljanja pogoduju širenju zaraze

Posebno poglavlje predstavlja Grčka. Omiljena turistička destinacija je brzo otvorila granice jer je turizam važna gospodarska grana. No zaraza je donesena posebice iz Srbije, nakon čega su pojedini turisti poslani kući. Tisuće ljudi su stajale pred zatvorenim granicama, premda su turističke vlasti u stvari pozvale goste. I nema samo ogromnih gužvi na bugarsko-grčkom graničnom prijelazu Kulata/Promachonas zbog toga što su drugi prijelazi zatvoreni.

Uz to je Atena izradila sustav elektronskog prijavljivanja putem kojeg turisti nekoliko dana unaprijed moraju najaviti svoj dolazak. Oni dobivaju kod koji moraju pokazati na granici. Taj birokratski monstrum, uključujući i zdravstvene kontrole pri ulasku u zemlju, često ne funkcionira i dovodi tisuće turista do očaja.

Korona i korupcija

No korona-kriza stavlja pod povećalo i jedan od najvećih problema regije – raširenu korupciju. Tako je uhićen premijer Federacije BiH Fadil Novalić. Njega se dovodilo u vezu s uvozom 100 hitno potrebnih respiratora. Potpuno neiskusna tvrtka za uvoz isporučila je 80 posve neupotrebljivih uređaja na veliku štetu državnog proračuna. U Srbiji nitko ne zna kojim novcem je i koliko respiratora kupio predsjednik Vučić, koji sve autoritarnije vlada – kaže se da je to državna tajna.

Fikret Novalic, Premierminister der Föderation Bosnien und Herzegowina (Klix.ba)

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić u centru afere "respiratori" koja je nemalo oštetila državni budžet

Koliko god se party-scena u Hrvatskoj činila naivnom i nemarnom, u Srbiji to ima druge dimenzije. Tamo su počinjene slične greške kao prethodno u Italiji. Unatoč koroni u prepunom stadionu u Beogradu 20.000 navijača je bodrilo svoje idole. Novak Đoković, najbolji tenisač svijeta, organizirao je svoj teniski turnir Adria Tour kod kuće i u Hrvatskoj pred punim tribinama. On sam je zaražen koronavirusom isto kao i još tri tenisača. Na video-snimkama se može vidjeti kako zvijezde u jednom noćnom klubu razuzdano plešu goli do pojasa.

Novi val zaraze u balkanskim zemljama ne može zapadnu Evropu ostaviti ravnodušnom. Vlada Austrije, zemlje u kojoj živi više od pola milijuna ljudi s Balkana, upozorila je da će se korona iz njihovih matičnih zemalja prenijeti u alpsku republiku. I u Njemačkoj mnogi radnici u posebno pogođenoj industriji mesa u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji (Tönnies) i Donjoj Saskoj (Wiesenhof) potječu iz jugoistočne Evrope.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android