Manje razvojne pomoći: „Više gladi i siromaštva“

Michael Herbst iz Udruženja za razvojnu politiku i humanitarnu pomoć (VENRO) poziva njemačku saveznu vladu na promjenu smjera: "Njemačka mora ponovno ozbiljno preuzeti globalnu odgovornost koju dijeli s drugim zemljama." Povod za njegov apel su brojke koje je njemački ministar financija Lars Klingbeil (SPD) u srijedu objavio u Berlinu – brojke koje Herbst smatra razornima.

Proračun Saveznog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ) trebao bi se dodatno smanjiti, kako proizlazi iz planova o državnom proračunu za 2027. godinu. Predviđeno je tako za potrebe tog ministarstva tek nešto manje od 9,5 milijardi eura – što je smanjenje od gotovo 600 milijuna eura.

Povlači li se Njemačka iz svoje međunarodne odgovornosti?

VENRO smatra da je 11,2 milijarde eura donja granica. "To nije utopijska vrijednost, to je razina iz 2024.", naglašava Herbst. Osim toga, zahtijeva od Ministarstva vanjskih poslova da sredstva za humanitarnu pomoć, koja su također znatno smanjena, poveća s jedne na 2,8 milijardi eura.

I predsjednica Njemačke organizacije za borbu protiv gladi (Welthungerhilfe), Marlehn Thieme, smatra trend kraćenja sredstava dramatičnim: "Kraćenja znače i odustajanje od međunarodne odgovornosti."

670 milijuna ljudi gladno

Međunarodno pravo je pod pritiskom i svakodnevno se krši, poručuje Thieme. Rat s Iranom ugrožava jednu od najvažnijih trgovačkih ruta na svijetu, upozorava Thieme, ukazujući na blokadu Hormuškog tjesnaca od strane Irana i posljedice toga koraka: "Cijene gnojiva i energije rastu. To znatno jače pogađa zemlje s niskim prihodima jer ovise o uvozu gnojiva i hrane."

Iz Bangladeša, Etiopije i Kenije stižu upozorenja na opasne cjenovne šokove, izvještava Thieme. "To znači više gladi i siromaštva, a to opet može dovesti do političkih nemira." Već danas u svijetu 670 milijuna ljudi pati od gladi, a ta bi brojka mogla dodatno rasti.

Je li savezna vlada na pogrešnom putu?

Organizacija za razvojnu pomoć ONE, koja djeluje ponajviše u Africi, smatra da savezna vlada ide u pogrešnom smjeru zbog najavljenih dodatnih kraćenja: "Svijet gori, a Njemačka štedi na vatrogascima", ogorčeno kaže direktorica te organizacije Lisa Ditlmann.

I Charlotte Becker iz Oxfama računa s najgorim scenarijem. Posebice je zabrinuta za žene i djevojke koje će, prema njezinu mišljenju, najviše biti pogođene rezovima na polju razvojne pomoći: "Ovdje se ne radi o siromaštvu, radi se o životu i smrti."

"Naši partneri na globalnom jugu duboko su zabrinuti"

Povjerenje u njemačku razvojnu politiku očito je već narušeno zbog višegodišnjih kraćenja. "Naši partneri na globalnom jugu duboko su zabrinuti i uznemireni. Ova smanjenja znače da će u mnogim regijama nestati važne investicije i poticaji, posebice za mlade ljude", upozorava Thieme iz organizacije „Welthungerhilfe".

Zabrinutost izaziva i programska promjena smjera Ministarstva razvoja. Reformski plan koji je u siječnju predstavila ministrica Reem Alabali Radovan još je uvijek vrlo općenit, kaže Thieme: "Još ne možemo ni vidjeti kakve će to konkretne posljedice imati za 2026."

Slična iskustva ima i zastupnica Zelenih Schahina Gambir u Bundestagu. Pitala je vladu koliko je proces reforme odmaknuo i koje će se mjere konkretno smanjiti. Odgovorima je vrlo nezadovoljna.

"To što se Bundestag uključuje samo ondje gdje je to pravno nužno, nije znak otvorenosti i transparentnosti", kritizira Gambir. Najavljena dodatna smanjenja su politički svjesna i neodgovorna, kaže ona: "Imaju konkretne posljedice za milijune ljudi."

Ova njemačka političarka, podrijetlom iz Afganistana, posebice je zabrinuta za učinkovitost njemačkih programa pomoći: "Bez jakih lokalnih partnera i civilnog društva nema učinkovite razvojne politike. Tko suradnju svodi na vlastite interese, potkopava te strukture i dugoročno ugrožava stabilnost i demokraciju."

Dužnička kriza na globalnom jugu se pogoršava

Smanjenje njemačkog angažmana dolazi u trenutku kada se i druge donatorske zemlje, poput SAD-a, povlače. Istodobno je sve više  ratova i kriza, zbog čega rastu cijene hrane i energije. Najviše pate ljudi u visoko zaduženim zemljama globalnog juga.

Mnogi državni proračuni već su na rubu kolapsa, a kriza bi se mogla dodatno pogoršati, upozoravaju katolička organizacija Misereor i inicijativa erlassjahr.de u svom izvješću o dugu za 2026. godinu. Trenutačno se 69 zemalja smatra visoko ili vrlo visoko zaduženima, među njima Pakistan, Kenija, Libanon i Šri Lanka.

Zemlje u razvoju pate zbog visokih kamata i otplata

Te zemlje u prosjeku moraju izdvajati oko 13% svojih prihoda za kamate i otplatu dugova stranim vjerovnicima, dok je u industrijskim zemljama taj udio manji od 6%, navodi se u izvješću, a poboljšanje se zasad ne nazire, poručuje se. Razlog: "Javna dodjela bespovratnih sredstava i kredita zemljama globalnog juga znatno je opala, također zbog smanjenja sredstava za razvojnu suradnju."

Direktorica UN-ovog Razvojnog programa u Njemačkoj, Melanie Hauenstein, također upozorava: "Smanjenja u razvojnoj suradnji dugoročno ugrožavaju sigurnost, prosperitet i međunarodni utjecaj Njemačke." Ona dodaje da, uzimajući u obzir aktualnu globalnu situaciju, posebice kad su u pitanju posljedice rata na Bliskom istoku, za Njemačku „sada nije trenutak za dodatna smanjenja međunarodne suradnje."