1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

BiH ispala sa EU-liste za otvaranje granica

Marina Maksimović
1. juli 2020

Srbija i Crna Gora našle su se na listi zemlja sa dovoljno dobrom epidemiološkom situacijom da im EU otvori svoje granice. BiH je ispala. Biti na ”listi” ne znači da ćete na njoj i ostati ili da možete svuda u EU.

https://p.dw.com/p/3ebzV
Reise Deutschland - Kroatien | Slowenisch-kroatischer Grenzübergang Kastel
Foto: Thomas Grimm

Srbija i Crna Gora kao jedine iz regiona Zapadnog Balkana našle su se na listi zemalja kojima će od 1. jula biti otvorene spoljne granice EU, dok je BiH ispala sa liste. U Briselu navode da je prva lista od 15 zemlja bazirana na ”sličnim ili boljim” epidemiološkim podacima u odnosu na stanje u EU i da će biti ažurirana svake dvije nedjelje. Prema podacima od 15. juna u ”sličnoj ili boljoj ” epidemiološkoj situaciji sa EU našle su se pored Srbije i Crne Gore i Alžir, Australija, Kanada, Gruzija, Japan, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Južna Koreja, Tajland, Tunis, Urugvaj i Kina.

”Da bi se treće zemlje našle na ovoj listi broj slučajeva COVID19 u prethodnih 14 dana i na 100 hiljada stanovnika mora da bude blizu ili sličan prosjeku EU. Istovremeno, potreban je stabilan ili silazni trend novih slučajeva u odnosu na prethodne dvije nedjelje kao i procjena ukupnog odgovora na COVID19 uključujući i pouzdanost informacija”, navode u Savjetu EU.

Naglašava se i da su u pitanju preporuke Savjeta EU dakle ”bez zakonske obaveze”, a da je na zemljama članicama odluka o njihovoj primjeni. U praksi to znači da zemlje članice mogu, ali i ne moraju, postepeno otvarati svoje granice prema zemljama sa usvojene liste. One istovremeno ne mogu da se otvore prema trećoj zemlji koja nije na listi bez prethodnog usaglašavanja na nivou EU. Tako je Češka odmah nakon objavljivanja preporuka Savjeta EU najavila da će njene granice biti otvorene samo za svega osam zemlja sa usvojene liste, uključujući i Srbiju i Crnu Goru.

Ko će ostati, a ko ispasti sa liste za dvije nedjelje?

Da će se i onako zamršena situacija oko otvaranja granica EU, kako spoljnih tako i unutrašnjih, nastaviti da komplikuje, govori i činjenica da zemlje članice pred sobom već imaju ”novije podatke” SZO koji upozoravaju na povećanje broja inficiranih COVID19 u drugoj polovini juna i to u ”najmanje 11 zemlja Evrope", što bi potencijalno moglo da ”dovede u pitanje” funkcionisanje zdravstvenih sistema.

SZO je upozorila na pogoršan razvoj situacije prvenstveno u Švedskoj, ali i u svim zemljama Zapadnog Balkna izuzimajući, zasad, Srbiju i Crnu Goru.

Navodi se tako da je Sjeverna Makedonija prešla od jednocifrenih dnevnih slučajeva zaraze u maju na više od 100 slučajeva tokom juna, često dostižući i do 200 novih slučajeva dnevno.

Dodaje se da je broj inficiranih počeo da raste nakon što su makedonske vlasti ukinule restrikcije, a stanovnici ignorisali upozorenja o socijalnoj distanci i izbjegavanju skupova.

Isti problem, nepoštovanja socijalne distance, zabilježen je u Albaniji, a porast broja inficiranih novim korona virusom u odnosu na maj, prema podacima SZO, bilježe i BiH i Kosovo. Istovremeno, dokumet Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, koji su zemlje članice već imale na stolu, ukazuje i na značajan porasta broja inficiranih COVID19 i u Srbiji i BiH, nakon čega je BiH ispala sa liste za otvaranje granica.

U Savjetu EU objašnjavaju da su zemlje članice prilikom donošenja odluke imale pred sobom spiskove zemalja širom svijeta, čiji je prosjek inficiranih sredinom juna bio manji od 16 odnosno manji od 25 na 100 stanovnika. Već prema podacima od 27. juna prosjek u EU je pao na 13 zaraženih na 100 hiljada stanovnika dok je Srbija je u tom trenutku već imala 20, Crna Gora 19, Albanija 29, BiH 32, Sjeverna Makedonija 98 i Kosovo 47 zaraženih na 100 hiljada stanovnika.

Prvenstveno zdravstvena odluka, ali ne i isključivo

U Evropskoj komisiji naglašavaju da su oni dali svoje preporuke o tri osnovna kriterijumima za otvaranje spoljnih granica EU koje se odnose na sličnu epidemiološku situaciju u trećim zemljma, mogućnost održavanja mjera zaštite tokom putovanja kao i na reciprocitet za putovanja građana iz EU u neku treću zemlju.

U Komisiji su početkom juna predložili da se među prvima na listi trećih zemlja kojima će biti dozvoljen ulazak u EU nađu partneri sa Zapadnog Balkana. U Briselu su to obrazložili ”bliskim odnosima i integracionom politikom EU sa regionom”. Istovremeno, u Komisiji podvlače da će konačna odluka o otvaranju granica biti u nacionalnoj nadležnosti zemalja članica. Plan Brisela da se do 1. jula uspostavi potpuno funkcionisanje Šengena bez bilo kakvih prepreka na unutrašnjim granicama EU za protok ljudi i robe nije se ostvario. U ovom trenutku Danska, Finska, Mađarska, Litvanija i Norveška i dalje imaju granične kontrole zbog COVID19. Druga faza, koja po planu Brisela nastupa od 1. jula, trebalo je da bude postepeno i koordinisano otvaranje spoljnih granica Šengena. Sudeći prema trajanju pregovora među zemljama članicama, ali i različitim zvaničnim reakcijama svake od članica ponaosob, na zagarantovan slobodan ulazak u EU mogu da računaju samo državljani EU, članovi njihovih porodica i nosioci boravišnih dozvola. Svi drugi, čak i sa usvojene liste zemalja, trebalo bi da prije puta provjere situaciju sa konkretnom destinacijom.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android