Prvi bh. izbori pod nadzorom novih tehnologija

Raspisivanjem izbora za 4. oktobar formalno je otvoren novi izborni ciklus u kojem će građani birati članove Predsjedništva BiH, poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, kao i zastupnike u skupštinama kantona.

„Koristiće se biometrijski uređaji za dodatnu provjeru identiteta, odnosno autentifikaciju svakog birača uzimanjem otiska prsta. Tako više neće biti moguće glasati za drugu osobu, za preminule osobe ili umjesto nekoga drugoga sa tuđim ličnim dokumentom“, rekla je članica Centralne izborne komisije (CIK) Irena Hadžiabdić.

3,4 miliona birača

Ovogodišnje raspisivanje izbora nosi težinu kakvu prethodni ciklusi nisu imali. Razlog nije samo politička napetost koja prati gotovo svaki izborni proces u BiH, nego činjenica da će 2026. biti prva godina u kojoj će izborna administracija pokušati provesti glasanje uz širu primjenu novih tehnologija.

Ta činjenica ovaj proces pretvara i u institucionalni test sposobnosti države da kontroliše i zaštiti izborni rezultat.

U biračkom spisku evidentirano je više od 3,4 miliona birača, a biće formirano oko 5.300 biračkih mjesta. Ukupno se bira 518 zvaničnika za različite nivoe vlasti. Za sprovođenje izbora od Ministarstva finansija i trezora BiH zatraženo je 24 miliona i 236 hiljada maraka, od čega se oko jedanaest miliona odnosi na naknade za biračke odbore, a oko pet miliona na ugovore o djelu.

Ranije je osigurano 112,5 miliona maraka za višegodišnji projekat uvođenja novih tehnologija, što ukazuje na to da su izbori 2026. mnogo više od klasične organizacije glasanja i brojanja listića.

Brzi rezultati

Prijave političkih stranaka i nezavisnih kandidata za ovjeru učešća predviđene su od 8. do 22. maja, prijave koalicija i listi nezavisnih kandidata od 8. do 16. juna, dok će kandidatske liste biti podnošene od 24. juna do 6. jula. Ovjerene kandidatske liste trebalo bi da budu objavljene do 20. augusta, a zvanična izborna kampanja počinje 1. septembra.

Najveća novina ipak je na samom biračkom mjestu. Sva redovna biračka mjesta biće opremljena uređajima za biometrijsku identifikaciju birača, što znači da će dodatna provjera identiteta postati sastavni dio izbornog procesa.

Pored identifikacije birača, predviđeno je i skeniranje glasačkih listića. Skeneri će biti povezani sa glasačkim kutijama i omogućiće elektronsko očitavanje glasova, dok će podaci nakon zatvaranja biračkih mjesta biti prenošeni prema centralnom sistemu. U CIK-u vjeruju da bi to moglo omogućiti da prvi preliminarni rezultati budu dostupni već nekoliko časova nakon zatvaranja birališta.

„Postojale su opstrukcije i prije donošenja odluke o sredstvima za kupovinu novih tehnologija. Zbog toga je i reagovao visoki predstavnik, da osigura ovaj proces sa novim tehologijama“, kaže Vehid Šehić, iz Foruma građana Tuzla.

Istorijski trenutak

Tehnologije u izbornom procesu važna su promjena u zemlji u kojoj je nepovjerenje često nastajalo upravo u fazi ručnog brojanja, kašnjenja zapisnika i višesatne neizvjesnosti tokom izborne noći. Brža obrada rezultata tako može smanjiti prostor za sumnje koje su ranije nastajale zbog dugih prekida između zatvaranja biračkih mjesta i objave prvih ozbiljnijih podataka.

Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom" pozdravlja konačno uvođenje novih tehnologija u izbore, što predstavlja „istorijski iskorak ka unapređenju izbornog procesa u BiH“, kako se navodi. Iz „Pod lupom" napominju da sada predstoji ključna faza implementacije u kojoj će biti potrebno osigurati potpunu tehničku i operativnu spremnost novih rješenja.

„Uspjeh ovog projekta zavisiće ne samo od toga da li će uređaji biti isporučeni i postavljeni, nego i od toga da li će izborna administracija moći da ih koristi bez zastoja na terenu“, poručuju iz ove koalicije.

Izbor dobavljača

Posebnu pozadinu cijeloj priči daje proces izbora dobavljača tehnologije. Nakon provedene tenderske procedure za nabavku opreme za identifikaciju birača i skeniranje listića, CIK je za najpovoljnijeg ponuđača izabrao kompaniju Smartmatic.

Vrijednost ugovora iznosi oko 74 miliona maraka, dok je ranije ukupna vrijednost šireg projekta tehnološke modernizacije procjenjivana na oko 45 miliona evra.

Taj izbor nije prošao bez sporova. Više žalbi podneseno je na odluku CIK-a, uključujući i žalbu kompanije Planet Soft iz Banjaluke, koja je dala nižu ponudu za čak 17 miliona maraka. Kancelarija za razmatranje žalbi odbila je žalbu Planet Softa kao neosnovanu, nakon čega je CIK dobio pravni prostor da nastavi sa implementacijom izborne tehnologije. Zadnju riječ ima Savjet ministara BiH koji treba da potvrdi izbor američke kompanije.

Zbog toga je jasno da pitanje tehnologije u BiH nije ostalo samo tehničko. Prošla iskustva sa izbornim procesima u Bosni i Hercegovini su pokazala da svaki tender koji se tiče izbora automatski postaje i političko pitanje, pa ni aktuelna nabavka skenera i biometrijske opreme očito nije izuzetak. Jedan dio javnosti ovaj projekat vidi kao nužan odgovor na dugogodišnje sumnje u regularnost izbora, dok drugi upozorava na cijenu, izbor dobavljača i moguću zavisnost kompletnog procesa od sistema koji će javnosti biti teško potpuno razumljiv.

(Bez)uslovna podrška

Predstavnici političkih partija takođe su oprezni, pa se reakcije na novi izborni proces protežu od negodovanja, što je slučaj kod SNSD-a u Republici Srpskoj, pa do odobravanja većine stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH, sa izuzetkom HDZ-a BiH, koji zajedno sa SNSD-om koči izmjene Izbornog zakona u Domu naroda. HDZ i dalje ne pristaje na izmjene Izbornog zakona koje se odnose samo na nove tehnologije, uslovljavajući svaku promjenu ugradnjom izmjena kojima bi se osiguralo „legitimno predstavljanje“ Hrvata.

Međutim, ako biometrijska provjera i skeniranje listića smanje prostor za manipulacije i ubrzaju objavu rezultata, CIK bi mogao dobiti najjači argument do sada da je izborni proces moguće učiniti vjerodostojnijim. Naravno, sve to pod uslovom da SNSD i HDZ na kraju daju bezuslovnu podršku izmjenama Izbornog zakona u Domu naroda. Njima bi se zakonski okvir prilagodio uvođenju tehnologija koje su već testirane na lokalnim izborima 2024.godine, ali bez kojih njihova šira primjena nije moguća.