Turski život uz (hiper)inflaciju | Gospodarstvo | DW | 04.10.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Kriza u Turskoj

Turski život uz (hiper)inflaciju

Turski predsjednik svakako želi biti i politički i gospodarski čimbenik ne samo u regiji. Ali gospodarski je to teško moguće dok se turska lira sve više približava hiperinflaciji: u rujnu je dostigla 83,45%.

Pad vrijednosti turske lire nikako ne prestaje i inflacija - neosporno povezana i s poskupljenjem je u rujnu i službeno dostigla 83,45%. Ekonomisti govore o hiperinflaciji kad ona premaši 20% - mjesečno, ali već i tako je tursku valutu zahvatio tipičan problem takve krize: sve veća razlika između "službene" i "neslužbene" cijene deviza. Jer i neovisni ekonomski institut Inflation Research Group procjenjuje kako je "pravi" pad vrijednosti turske lire već preko 186% - i nema nikakvih naznaka da će se nešto popraviti.

Turski predsjednik Erdogan

Svi u Turskoj znaju kako i politiku novca ne vodi tamošnja središnja banka, nego predsjednik Erdogan. A on ne želi dopustiti da i kamate postanu veći - bez obzira na inflaciju.

Dapače: u rujnu je turska središnja banka na čijem je čelu Şahap Kavcıoğlu, član stranke i vjerni sljedbenik predsjednika Erdogana čak još smanjio eskontnu stopu s 13 na 12% - neki strani mediji su tu mjeru nazvali "novčarski hara-kiri" jer turski predsjednik ne želi dopustiti da i kamate na kredite postanu više. Turski predsjednik je čak najavio još veće smanjivanje eskontne stope u računici kako će sve jeftiniji turski proizvodi u izvozu i još uvijek povoljni krediti za velike tvrtke već onda i gospodarstvo te zemlje ponovo osoviti na noge. Ekonomska znanost ne poznaje slučaj kad se to dogodilo, ali niti to turskom predsjedniku nije bitno.

"Turski put" iz inflacije

Jer problem je što je za Tursku tako i uvoz postao vrlo skup, bilo da je riječ o sirovinama ili o poludijelovima za turske tvornice, u pravilu uvezenim s Dalekog istoka čija je isporuka ionako poremećena zbog pandemije. Isto tako, turski politički vrh tu mjeru tumači i brigom za turske građane koje bi neminovno pogodila recesija što bi bila posljedica borbe protiv inflacije, ali građani su već ionako pogođeni sve manjom vrijednošću novca koji imaju u džepovima i sve skupljim, ne samo energentima iz uvoza nego i živežnim namirnicama proizvedenim u Turskoj. 

Tržnica u Istanbulu

Sve postaje skuplje, a vrijednost novca u džepu se topi.

Inflacija u Turskoj je stara i dobro poznata nevolja: tek 2002. su uloženi golemi napori uspostaviti novčarske institucije koje bi obuzdale smanjenje vrijednosti novca, a 2005. je i novčanom reformom uvedena "nova turska lira" kojoj je "izbačeno" šest nula sa starih apoena - jedan milijun je postala jedna "nova" lira. Već sad bi bilo mjesta za izbacivanje nula: 1 turska lira, napadne sličnosti kovanici od 2 eura, trenutno vrijedi 5,5 eurocenti - a i to po "službenom" tečaju.

aš (dpa)