Koristimo "kolačiće" kako bismo poboljšali svoju ponudu. Više o tomu naći ćete u našoj izjavi o zaštiti podataka.
Rat protiv Ukrajine prati velika propagandna ofenziva Kremlja, a njemačke službe očekuju još više dezinformacija. Vlada je do sada bila dosta mlaka u borbi protiv laži iz Moskve. Ali to se mijenja. Otvori članak
Mnogi ljudi u Njemačkoj trenutno moraju stezati remen. Ali ne svi. Nije malo onih koji novca imaju dovoljno - unatoč ratu u Ukrajini i drastičnom povećanju cijena energije i hrane. Luksuzna roba ne zna za krizu.
Prije godinu dana talibani su preuzeli vlast u Afganistanu i iznenadili svijet najavom umjerene politike. DW je provjerio što je ostalo od tih obećanja.
Francuske nuklearke teško se nose s toplinskim valom. Već tjednima vladaju vrlo visoke temperature. Ali nuklearke nisu u egzistencijalnoj krizi, primat atomske energije u toj zemlji nije ugrožen.
Vrhunska glumica i top-menadžer, oboje iz obitelji koje su obilježile poslijeratnu povijest Njemačke. Maria Furtwängler i Hubert Burda bili su 30 godina jedan od najpoznatijih parova u zemlji. Sada se razvode.
„To nije rat ruskog naroda, već Putinov rat“ – tako argumentira njemački kancelar i odbacuje ideju da se Rusima uvede zabrana ulaska u zapadne zemlje. A to traži čitav niz država sa sjevera Europe.
U Njemačkoj je poskupio plin – radi se o doplati na redovnu cijenu zbog dodatnog troška nastalog radi spašavanja velikih uvoznika plina, koji su prisiljeni kupovati plin po mnogo višim cijenama nego donedavno.
NATO se, nakon gotovo dva desetljeća ratovanja, povukao iz Afganistana u kolovozu 2021. Njemački političari su tada svašta obećavali lokalnom osoblju koje je radilo za njemačke organizacije. Što je doista ispunjeno?
Prema izvještajima koji se najčešće ne mogu potvrditi iz neovisnih izvora, u Donjeckoj oblasti se vode žestoke borbe, posebno oko mjesta Piski. Nejasna je i situacija oko nuklearke u Zaporižju.
Rekordni rast inflacije u SAD-u u posljednjih 40 godina teško pogađa stanovnike te zemlje. U New Yorku, metropoli s gotovo 9 milijuna stanovnika i više od 3 milijuna domaćinstava, sve je teže platiti stanarinu i hranu...
Ogromna zemlja – veliki broj predrasuda. Povodom 75. godišnjice neovisnosti Indije novinarka DW-a Seerat Shaba analizira sve stereotipe i predrasude na koje nailazi kada se govori o njenoj Indiji.
Ovdje možete pročitati sve naše tekstove o ratu u Ukrajini.
Njemačka štampa piše o utrci između Kremlja i Zapada ko će imati veći uticaj na BiH i dolasku njemačkih vojnika.
Dijalog Beograda i Prištine se ove sedmice nastavlja u Briselu, ali Beograd smatra da dijalog nema previše smisla.
Vozač automobila uspio se sam spasiti, a vozača kamiona izvukli su uz pomoć helikoptera. Drveni most na rijeci Gudbrandsdalslagen u Norveškoj bio je relativno nov i za sada se ne zna zašto se srušio.
Rastuće cijene energije kao rezultat rata u Ukrajini također utiču na timove Bundeslige. Klubovi različito reagiraju. Filip Kostić više nije igrač Eintrachta. Vedad Ibišević u top 10 najboljih strijelaca Bundeslige 21. vijeka.
Mada je Balkanska ruta, kojom je prije pet godina preko milijun izbjeglica došlo u EU, načelno zatvorena, još uvijek se mnogi pokušavaju nekako domoći Europe u bijegu pred ratovima, prirodnim katastrofama i gladi.
Igor Vidojković je autolakirer iz Hildesheima koji u slobodno vrijeme pravi električne gitare. Posljednja koju je napravio mali je hommage zemlji iz koje su njegovi roditelji došli u Njemačku.
Problem s opskrbom hrane u svijetu trebao je biti riješen uz pomoć koridora za izvoz žitarica iz Ukrajine. Oko toga su se Moskva i Kijev dogovorili sredinom srpnja. Ali izvor žitarica preko Crnog mora „zapinje“.
Ruše li autoritarni šefovi država svojom agresivnom politikom uspostavljeni svjetski poredak? Ne, jer dugoročno gledano su slobodne zemlje snažnije, smatra Miodrag Šorić.
Nitko ne zna kakve će se varijante koronavirusa pojaviti tijekom jeseni. Postoji bojazan da nova cjepiva, prilagođena omikronu, neće biti učinkovita protiv novih mutacija.
Savezna vlada uvodi nove mjere i nova pravila u borbi protiv koronavirusa. Cilj je bolja zaštita od novog vala infekcija u jesenskim mjesecima. Na tržištu bi se uskoro trebala pojaviti i četiri nova cjepiva.
Moždana magla je skupina simptoma koja daje osjećaj da ne možete jasno razmišljati, kao da ste zarobljeni u čahuri. Teško se koncentrirati, nedostaje volje. Često je to posljedica infekcije koronavirusom.
Njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach upozorava na „tešku“ pandemijsku jesen. No sloge unutar vlade kad je riječ o mogućim mjerama je sve manje.
Rat protiv Ukrajine prati velika propagandna ofenziva Kremlja, a njemačke službe očekuju još više dezinformacija. Vlada je do sada bila dosta mlaka u borbi protiv laži iz Moskve. Ali to se mijenja.
Željeznički promet u Hrvatskoj se već godinama zapušta, dok je u ceste poprilično ulagano. I to u doba kada se u Europi forsira željeznica kao ekološka alternativa za cestovni promet.
Hrvatska i Srbija ostale su čvrsto utaborene na jednostrano definiranim pozicijama, bez pijeteta spram stradanja druge strane. Takav odnos svakako odgovara nacionalnim elitama koje ga potenciraju, ali narodima baš i ne.
List FAZ piše da projekt Pelješki most ne bi dobio podršku EU-a da je za BiH postojala perspektiva za članstvo u EU-u. Rheinische Post pak donosi članak pod nazivom „Ne ostavljajte Bosnu na cjedilu”.
Mnogi hrvatski umirovljenici koji su potpisali ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ostali su i bez imovine i bez skrbi. Zato je Hrvatska stranka umirovljenika pokrenula proceduru za ukidanja tog pravnog instituta.
Hoće li ruski građani i dalje moći dobiti šengensku vizu? I dok se u EU-u sve glasnije traži zabrana ulaska Rusima, tisuće ruskih turista koriste Finsku kao tranzitnu zemlju prema Zapadu.
Na snagu stupa embargo na uvoz ruskog ugljena u zemlje Europske unije. To je kazna za rat u Ukrajini. Unija se mora okrenuti drugim dobavljačima ugljena. Hoće li u tome uspjeti?
Od danas je u EU-u na snazi hitni plan za smanjenje potrošnje plina. U međuvremenu su stručnjaci razmotrili i najgori slučaj: da Njemačkoj uopće više ne stiže plin iz Rusije. I utvrdili da ni to ne bilo neka tragedija.
Pola milijuna pripadnika Sinta i Roma bili su u Europi žrtve rasnog nacionalsocijalističkog fanatizma Hitlerove Njemačke. 2. kolovoza se obilježava kao međunarodni dan sjećanja na ovaj genocid.
Prije 40 godina je u SR Njemačkoj osnovano Središnje vijeće njemačkih Sinta i Roma. Tada je po prvi put priznati i genocid nad Sintima i Romima tijekom nacionalsocijalizma. Osvrt Romani Rosea, predsjednika ovog vijeća.
Frieda Daniels ima 89 godina, ona je umjetnica na užetu i Sintica. Nacisti su proganjali njezinu obitelj. Još uvijek nije dobila odštetu za pretrpljenu nepravdu. I još uvijek za bori za pravdu.
Obitelj Joschle Melanie Weiß je stradala u nacističkoj Njemačkoj jer su Sinti. Tu obiteljsku traumu ova glumica obrađuje u kazališnom komadu „Romski Grad – Grad slobodnih“.
Sporazum Novi START između SAD-a i Rusije predviđa uzajamnu kontrolu nuklearnog arsenala. Njegovom suspenzijom pod znakom pitanja je jedini preostali sporazum o nuklearnom razoružanju između najvećih nuklearnih sila.
Ruske zastave vijore se u Barentsburgu na Spitzbergenu - jednoj ruskoj kompaniji je naime tamo dozvoljeno kopati ugljen. Posljedice sankcija se osjećaju, ali malo tko želi pričati o ratu u Ukrajini.
Od puča u Mijanmaru prošlo je godinu i po dana, a vojna hunta nastavlja teror nad civilnim stanovništvom. Prema podacima Ujedinjenih naroda, tamošnji režim se oružjem snabdijeva iz Rusije, Kine i Srbije.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan protivi se primanju Finske i Švedske u NATO, prijeti čak vetom. Što se krije iza takvog držanja?
Kada je 2011. razotkrivena desničarska skupina NSU koja je ubila deset ljudi Njemačka je bila šokirana. Jedina preživjela članica je osuđena na doživotni zatvor, no je li NSU time stvarno nestao?
U Parizu počinje sudski proces protiv osoba optuženih da su počinile teroristički napad u studenom 2015. Preživjeli se nadaju da će dobiti odgovore na mnoga otvorena pitanja.
Otkako je počeo rat u Ukrajini, deseci tisuća Rusa doselili su u Srbiju. Otvoreno je više od 1.000 novih tvrtki čiji su vlasnici Rusi. Mnogi u Srbiji nisu oduševljeni njihovim dolaskom.
Rat u Ukrajini rezultirao je velikim valom solidarnosti i pomoći ukrajinskim izbjeglicama u Njemačkoj. No, kakvo je stanje sada u zemlji koja je prihvatila skoro milijun Ukrajinaca?
Broj stradalih migranata na vanjskim granicama Europe raste: samo 24. lipnja je najmanje 27 ljudi izgubilo život pri pokušaju prelaska granice između Maroka i španjolske enklave Melille. Očevici krive španjolske vlasti.
Oko 900.000 ukrajinskih izbjeglica utočište je pronašlo u Njemačkoj. Neki tu žele i ostati, ali ima i puno onih koji razmišljaju o povratku. Razgovarali smo o tome s Ukrajincima smještenima u Kölnu.
Napad u Beču i terorizam u Francuskoj pokazuju koliko su opasni potencijalni islamistički teroristi. U Njemačkoj, prema procjenama sigurnosnih službi, živi 627 takvih osoba. Evo najvažnijih činjenica.
Služba za zaštitu ustavnog poretka u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji koristi humor kao oružje protiv islamističkog ekstremizma. "Jihadifool", tako se zove novi „vickasti“ YouTube kanal.
Salafisti, islamisti, džihadisti – je li to sve jedno te isto? Ne. Salafisti nisu homogena skupina. Pročitajte sve što bi se trebalo znati o salafizmu i o tome kako razlikovati pojedine struje unutar njega.
Christian je za Sabinu Lappe bio dijete koje je žarko željela. Ali, njezin voljeni sin postao je terorist koji je umro za Islamsku državu u Siriji. Majka nam je ispričala svoju priču.
Od početka rata u Ukrajini nad Republikom Moldavijom se nadvila crna sjena, piše moldavski književnik Vitalie Ciobanu. Odjednom je sve nesigurno i krhko.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron mađarski predsjednik vlade Viktor Orban našli su zajednički jezik – kao provokatori u Europi oportunizma.
Tko može reći kamo ide Europa? Poljska književnica Urszula Ptak u regionalnom vlaku s nepoznatim ljudima razgovara o politici - s iznenađujućim rezultatom.
Češki premijer je oligarh koji je htio vladati, a sada se protiv njega prosvjeduje. Drugi tajkuni na istoku Europe i Balkanu su povučeniji i lojalni vlastima. Autorski tekst mađarskog novinara Borisa Kalnokyja za DW.
