Crna Gora: kako protiv inflacije? | Gospodarstvo | DW | 27.09.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarska kriza

Crna Gora: kako protiv inflacije?

I građani Crne Gore se ove godine suočavaju s rekordnom inflacijom. Iako je država povećala plaće, mirovine i socijalna davanja, spirala poskupljenja bi mogla poništiti pozitivne učinke.

Cijene u Crnoj Gori u kolovozu bile su čak 15% veće nego prije godinu dana, pokazuju podaci državne Uprave za statistiku – Monstat. Inflacija nastavlja galopirati posljednjih mjeseci i nitko ne zna gdje će se zaustaviti. Rijetki su proizvodi ili usluge koje nisu poskupjeli, a neki i drastično.

Iz Monstata su za DW objasnili da su u godinu dana u Crnoj Gori najviše poskupjela čvrsta goriva odnosno energenti – drvo, ugljen, pelet i to 54%. Od prehrambenih proizvoda najviše je skočila cijena povrća, zatim kruha, pa mlijeka, sira i jaja (sve preko 30 %), s tim što su mliječni proizvodi i jaja imali najveći utjecaj na rast stope inflacije. Unajmljivanje stanova skuplje je za trećinu, njihovo održavanje za četvrtinu, a kafići i restorani su digli cijene za preko 10%.

Val poskupljenja zahvatio je cijeli svijet zbog rata u Ukrajini i nakon pandemije korone. Međutim, ministar ekonomskog razvoja Crne Gore Goran Đurović priznaje da visoka inflacija u Crnoj Gori nije potpuno "uvezena”, već je rezultat i nedavnog povećanja minimalne plaće u Crnoj Gori na 450 eura i poreznih reformi, kojima su ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje. Tu su, naravno, i kronične slabosti crnogorskog gospodarstva koje ima malu proizvodnju i bazira se većinom na turizmu i uslugama, zbog čega Crna Gora ima ogroman uvoz, a mali izvoz.

Goran Djurovic

Goran Đurović: Visoka inflacija u Crnoj Gori nije potpuno „uvezena“

,,Vanjskotrgovinski deficit je problem s kojim se Crna Gora suočava godinama i koji se ne može riješiti preko noći. Preliminarni podaci Monstata za sedam mjeseci ove godine pokazuju da pokrivenost uvoza izvozom u tom periodu iznosi 22,2 posto, što je najviše u proteklih pet godina. To ipak govori da proizvodnja u Crnoj Gori konstantno jača i napreduje. Da li je to dovoljno brzo - naravno da nije, ali rekao bih da Vlada čini sve napore da se taj proces ubrza”, kaže Đurović za DW.

I glavni tajnik jednog od dva nacionalna sindikata, Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USS), Srđa Keković podsjeća da je Crna Gora dominantno uvozno orijentirana i da se privredna djelatnost svela na trgovinu i turizam. No on ipak krivicu za trenutna inflatorna kretanja najvećim dijelom vidi u globalnim negativnim trendovima.

,,Svakako da bi država mogla značajnije reagirati da smo se u prethodnom vremenu fokusirali na razvoj poljoprivrede koja nam je strateška razvojna grana”, kaže Keković za DW.

Pokušaji peglanja inflacije

Đurović tvrdi da država intenzivno radi na ublažavanju poskupljenja.

,,Konkretno, Ministarstvo ekonomskog razvoja je još u lipnju privremeno ograničilo marže na cijene ulja, brašna, soli i šećera. Da je ta mjera dala rezultate, govori i to što je sada cijena jestivog ulja kod nas najniža u regiji. Također, Vlada je smanjila akcize na gorivo za maksimalnih 50 posto po Zakonu o akcizama, ograničili smo cijenu kao i izvoz peleta”, objašnjava Đurović.

Iako je Skupština Crne Gore prije nekoliko mjeseci usvojilo prijedlog Vlade za ograničavanje cijena osnovnih proizvoda, to se nije dogodilo u praksi kao u Hrvatskoj, gdje su te cijene nedavno limitirane. Đurović tvrdi da su oni imali bolji model.

Supermarkt Podgorica Montenegro

Od prehrambenih proizvoda najviše je poskupjelo povrće

,,Ministarstvo je privremeno ograničilo marže na ulje, brašno, sol i šećer. S druge strane, Vlada Hrvatske odlučila se na direktno ograničavanje cijena ulja, mlijeka, šećera i brašna. To je međutim dovelo do problema jer je dio trgovaca povukao te proizvode. Podsjetit ću vas i da odluka prošle Vlade Crne Gore da ograniči cijenu bijelog kruha, u praksi nije postigla veći rezultat jer je kasnije cijena morala biti povećana. Država mora biti vrlo pažljiva kada je ovaj instrument u pitanju jer nekada može izazvati i protuučinak”, kaže Đurović.

S druge strane, i USS smatra da cijene osnovnih životnih namirnica treba limitirati kroz ograničenje marži, pri čemu država treba osigurati strogu kontrolu mjera, ali... ,,Neprihvatljivo je da netko koristi trenutnu situaciju poremećaja ponude i tražnje kako bi se dodatno ugradio neosnovanim povećanjem marži”, poručuje Keković.

Potrebno još mjera?

Keković se slaže da je Vlada poduzela određene mjere na zaštiti standarda građana, ali tvrdi da se kasnilo s intervencijom, kao i da su potrebne još neke.

,,Jedna od mjera na kojoj inzistiramo, a na kojoj do sada nije učinjeno ništa konkretno, je veće ulaganje u poljoprivredu, ustupanje poljoprivrednog zemljišta koje je u vlasništvu države i povoljni krediti za poljoprivrednike te zajamčeni otkup njihovih proizvoda. Nezamislivo je da Crna Gora, u kojoj je poljoprivreda jedna od dvije strateške razvojne grane, pretežno uvozi meso, mlijeko pa čak i vodu, koja je jedan od naših značajnijih prirodnih resursa”, upozorava Keković.

Posljednji podaci Monstata govore da je Crna Gora u drugom kvartalu ove godine imala rekordni rast BDP-a u Europi od 12,7 posto. Ministar kaže da to ulijeva nadu da će se udar krize i poskupljenja dijelom amortizirati.

Supermarkt Podgorica Montenegro

Mlječni proizvodi i jaja imali su najveći utjecaj na rast stope inflacije

,,Taj rast zasnovan je na pojačanoj potrošnji domaćinstava, međutim, posebno ranjive kategorije su građani s manjim primanjima, umirovljenici i osobe u stanju socijalne potrebe. Vjerujemo da će Vlada planiranim povećanjem mirovina i socijalnih davanja, ali i drugim mjerama - pomoći da se smanji jaz između tih primanja i minimalne zarade koja je sada 450 eura. Država će učiniti sve da spriječi rast stope siromaštva”, obećava Đurović.

Keković, pak, kaže da statistika pokazuje da su brojni građani Crne Gore siromašni. ,,Prosječna zarada u Crnoj Gori je 714 eura, minimalna zarada 450, a potrošačka košarica za četveročlanu obitelj košta 761 euro. Minimalnu zaradu prima 61.000 zaposlenih, još 15-20.000 zaposlenih prima zaradu ispod minimalne, a oko 50.000 njih prima plaću u rasponu od minimalne do visine potrošačke košarice dok ih je još toliko na burzi rada. USS smatra da Crna Gora može odgovornim i domaćinskim upravljanjem resursima osigurati mnogo veći standard svim građanima i biti država socijalne pravde i društvenog blagostanja”, zaključuje Keković.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic