Talibani napreduju - pitanje krivice tiče se i Njemačke | Politika | DW | 10.08.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Mišljenje

Talibani napreduju - pitanje krivice tiče se i Njemačke

Bezuvjetno povlačenje NATO-a iz Afganistana ohrabrilo je talibane i ponovo rasplamsalo građanski rat. Njemačka je sada dužna na nebirokratski način pomoći lokalnom osoblju, smatra Sandra Petersmann.

Razvoj situacije na afganistanskom bojnom polju dopušta samo jednu istinu: najduži američki rat, u kojem je uz velike troškove sudjelovao i NATO, je - izgubljen. U proteklih nekoliko dana militantni islamistički talibani uspjeli su zauzeti nekoliko provincijskih prijestolnica na sjeveru Afganistana. Među njima je Kunduz, glavni grad istoimene pokrajine, u kojoj je Bundeswehr bio zadužen za sigurnost dugi niz godina.

Talibani kao pobjednici

Budući da je postalo jasno da se SAD i njegovi partneri u NATO-u bezuvjetno povlače, talibani su se osjetili kao pobjednici i postupili u skladu s tim. Broj civilnih žrtava dramatično se povećava. Prema podacima UN -a, gotovo četvrt milijuna ljudi odlučilo se na bijeg u razdoblju između svibnja i srpnja s tendencijom rasta. Mnogi traže sigurnost u glavnom gradu Kabulu. Drugi su odlučni otići u Europu preko susjednih zemalja Pakistana i Irana.

Afganistanski građanski rat, koji četiri desetljeća nikako da se okonča, ponovo se rasplamsao. U suštini, radi se i o pitanju treba li Afganistan biti fundamentalistička Božja država ili ne. Kako se to moglo dogoditi i kako je moguće da su stvari otišle tako daleko?

Pitanje krivice

Sandra Petersmann

Sandra Petersmann

Koalicija predvođena SAD-om propustila je pregovarati s talibanima kada su bili najslabiji. To je bilo neposredno nakon njihovog pada u zimi 2001. Zapadne demokracije arogantno su ignorirale korijene i uzroke afganistanskog sukoba i zasnivale svoje vojne i političke akcije isključivo na nacionalnim i unutarnjo-političkim faktorima. Na početku je glavni fokus SAD -a bio osveta za terorističke napade 11. rujna 2001. i lov na Osamu bin Ladena.

U Njemačkoj se također radilo o tome da se solidarno stane uz bok najvažnijem savezniku Sjedinjenim Američkim Državama i pomogne u obnovi Afganistana. To je bio najbolji način da se glasačkoj populaciji „proda" njemačka misija u Afganistanu.

Ostalo je povijest. Talibani su u pakistansko-afganistanskom pograničnom području pronašli novu snagu. Zapadna alijansa sklopila je sumnjiva partnerstva s brutalnim vojskovođama, omogućila korupciju i zloupotrebu položaja i prenijela rat u afganistanska sela. Rat u Iraku odvratio je pažnju od Afganistana i doveo do novog terora. Godine su prolazile, ni u jednom trenutku nije bilo jasnog izlaznog scenarija s jasnim ciljevima, a američka vojska je dosljedno dominirala politikom i diplomacijom.

Bezuvjetno povlačenje

A onda je u ljeto 2018. upravo bivši američki predsjednik Donald Trump iz unutarnjo-političkih razloga započeo formalne pregovore s talibanima - bez uključivanja izabrane afganistanske vlade, bez mnogo obzira prema partnerima iz NATO-a. Njegov nasljednik Joe Biden cementirao je bezuvjetno povlačenje. Obrazloženje: Afganistan više ne predstavlja međunarodnu terorističku prijetnju. Je li to točno, pokazat će vrijeme.

Čini se da je povratak trupa NATO -a na afganistansko bojište isključen. Ono što SAD i njegovi saveznici sada mogu učiniti je izvršiti maksimalan politički i financijski pritisak na talibane. I njima će trebati novac i pomoć ako preuzmu vlast u Kabulu. To neizbježno znači i suradnju s kompliciranim zemljama poput Pakistana, Irana, Kine i Rusije. Svima mora biti jasno da se brzo napredovanje talibana ne može objasniti i ne bi bilo moguće bez pomoći Pakistana.

Moralna odgovornost

A Njemačka? Njemačka ima moralnu dužnost da brzo i nebirokratski pomogne ljudima koji su surađivali i radili s njemačkim vojnicima i civilnim organizacijama. Mnogi od njih bi kao navodni izdajnici mogli dospjeti na metu fundamentalista. Pogubljenja su već sada stvarnost. Ali njemačka vlada se još uvijek ustručava da lokalno osoblje koje je radilo za Bundeswehr i njihove obitelji u većem broju i velikodušno evakuira iz Afganistana i prebaci u Njemačku. To je sramotno. Jednako je sramotno što se demokratska i ustavna država poput Njemačke i dalje pridržava prisilnog vraćanja odbijenih azilanata u rat. Kucnuo je čas da se zaustavi prisilni povratak u Afganistan.

Vrijeme je za istinu. Vojnici Bundeswehra imali su političku misiju u Afganistanu, koja je trajala skoro 20 godina. Prije svega njima i civilnim žrtvama u Afganistanu njemačka vlada i parlament duguju nemilosrdnu i bespoštednu konfrontaciju s onim što se događalo tokom najskuplje i najkrvavije njemačke misije u inozemstvu. I to zato da se greške ne bi ponovile u drugim misijama - kao što je to trenutno slučaj s onom u Maliju.

Pogledajte video 02:57

Afganistan: bivši suradnici Bundeswehra žive u strahu

Audios and videos on the topic