Afganistan: kraj sna o izvozu demokracije | Politika | DW | 02.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Afganistan: kraj sna o izvozu demokracije

S povlačenjem stranih trupa iz Afganistana umire i ideja Zapada da nakon vojnih intervencija može širom svijeta izvoziti svoje vrijednosti, smatra Christoph Hasselbach.

Vojna misija koja se sada okončava u Afganistanu, samo na početku je bila isključivo borba protiv terorizma, a onda je postala mnogo više. Trebalo je napaćenoj zemlji brzo donijeti i demokraciju, ljudska prava, obrazovanje za sve i blagostanje. Upravo su Nijemcima, koji su tradicionalno kritični prema vojnim intervencijama, bili potrebni ti „viši ciljevi“ kao opravdanje za njihovo sudjelovanje. Nema sumnje da su to plemeniti ciljevi.

No ideja izvoza demokracije je zakazala, ne samo u Afganistanu, nego generalno. Usprkos vladi koju podržava Zapad i koja kontrolira sve manji teritorij, Afganistan spada u zemlje s najvećom korupcijom na svetu. I po svemu sudeći, islamistički talibani će se uskoro vratiti na vlast, u najmanju ruku kao dio buduće vlade ili će se nametnuti silom kao jedini vladari. Skoro 20 godina mukotrpne „izgradnje nacije“ – sve uzalud!

Kina je postala alternativni model

Hasselbach Christoph Kommentarbild App

Christoph Hasselbach

Afganistan nije jedini primjer. Američki predsjednik George Busch mlađi, poslije američke vojne intervencije u Iraku 2003, nije htio samo da osloboditi zemlju od diktatora Sadama Huseina i da mu oduzme njegovo (nepostojeće) oružje za masovno uništavanje, nego i da zemlji donese zapadne vrijednosti. Nitko danas ne tvrdi da je ta namjera makar i približno urodila plodom.

Kinu nisu htjeli promijeniti vojnom intervencijom, nego trgovinom. Upravo u Njemačkoj se dugo vjerovalo da će povećana razmjena naposljetku demokratizirati ogromnu zemlju i učiniti je pogodnijim partnerom na svjetskoj političkoj pozornici.

Ovdje je rezultat još skromniji. Ne samo da se Kina razvijala u suprotnom smjeru, postajući sve autoritarnija na unutarnjem i sve agresivnija na vanjskom planu, nego su mnoge zemlje počele oponašati taj model kao suprotnost zapadnom društvenom modelu.

Biden ne želi intervenciju koja bi trajala nekoliko generacija

Iz svega toga se moraju izvući konsekvence. U Afganistanu se u jednom trenutku postavilo pitanje mora li NATO na neodređeno vrijeme osigurati postignuto. Na kraju su Amerikanci dali niječan odgovor i time iznudili povlačenje postrojbi svih svojih saveznika.

Nije samo prethodni predsjednik Donald Trump htio okončati taj „vječni rat“. I njegov nasljednik Joe Biden nedavno je u Kongresu rekao da intervencija nije zamišljana kao „višegeneracijski projekt". Tako su dva vrlo različita američka predsjednika pragmatično stavila do znanja da je vojni cilj suzbijanja terorizma postignut – i da ih ostalo više ne zanima.

Potaknuti dobru vladavinu

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas sada polaže nade u financijske poticaje kako bi se u Afganistanu i ubuduće osiguralo željeno stanje.Pomoć u razvoju će biti pružena samo onoliko koliko bude napretka u izgradnji mira, u očuvanju demokracije i vladavine prava, u suzbijanju korupcije i poštovanju ljudskih prava. Takvi uvjeti se mogu postaviti, ali ne treba gajiti iluzije. Jer sa zapadnim vrijednostima, probleme ima i relativno moderno orijentirana vlada predsjednika Ashrafa Ganija.

Povezivanje razvojne pomoći s dobrom vladavinom je metoda koju njemačka Vlada u međuvremenu primjenjuje širom svijeta. To je, naravno, mnogo bolje nego davati novac državama bez postavljanja pitanja. Ali trebalo bi da Zapad, najkasnije sada nakon Afganistana, bude izliječen od naivne zamisli da može vojnim sredstvima vlastiti sustav u potpunosti izvesti u druge zemlje.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android