Odakle potječe omikron? | Panorama | DW | 17.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

novi soj virusa

Odakle potječe omikron?

Podrijetlo i karakteristike omikrona bi nam mogli otkriti koliko će još trajati pandemija i gdje se kriju nove varijante. Postoje tri teorije o nastanku omikrona.

Znanstvenici širom svijeta su u grozničavoj potrazi za odgovorima na pitanja: koja svojstva ima nova omikron varijanta koronavirusa i odakle potječe. To je važno za konačno okončavanje pandemije i iznalaženje bolje zaštite od novih varijanti virusa.

Iako se još uvijek raspolaže s malo podataka, jedno je jasno: omikron je opasan! Zbog oko 50 mutacija u spike proteinu, preko kojeg patogen prodire u ljudske stanice, postojeća cjepiva teško mogu prepoznati omikron. To znači da se i cijepljene osobe mogu zaraziti. Pri tom je nova varijanta još zaraznija, pa bi više infekcija u kratkom vremenskom razdoblju mogle brzo dovesti do preopterećenja zdravstvenih sustava. Također je moguće da mnogi oboljeli razviju tešku kliničku sliku. U međuvremenu su prvi pacijenti zaraženi omikronom završili u bolnicama, a zabilježeni su i smrtni slučajevi.

Zbog toga znanstvenici smatraju da su cjepiva, kao i dodatna booster cjepiva, vrlo važna. Omikron će se nastaviti vrlo brzo širiti i za nekoliko mjeseci bi mogao potisnuti delta varijantu koja prevladava u mnogim dijelovima svijeta.

Pogledajte video 02:25

Omikron: neizvjesnost na aerodromu u Cape Townu

No jasno je da se neće uspjeti tako brzo u potpunosti iskorijeniti novi patogen. Točnije, SARS-CoV-2 će vjerojatno postati endemski. To znači da neće više biti globalne pandemije, ali će se virus u određenom vremenskom intervalu javljati lokalno, baš kao virus gripe u zimskom razdoblju protiv kojeg se možemo zaštititi cjepivom.

Nastao paralelno s drugim varijantama

Iznenadna pojava visoko zarazne varijante omikron je vrlo interesantna za znanstvenike. Jer ne radi se samo o daljem razvoju postojećih sojeva, već je očigledno da je omikron nastao prije ili paralelno s alfa, beta, gama i delta varijantama.

S obzirom da se on toliko razlikuje od drugih sojeva virusa, teško je odrediti njegove najbliže srodnike, kaže za DW dr. Emma Hodcroft, virologinja sa Sveučilišta u Bernu.

Obiteljsko stablo omikrona u Nextstrain bazi podataka, u koju znanstvenici iz cijelog svijeta ubacuju svoje rezultate, jasno pokazuje da je ovaj paralelni razvoj virusa mogao početi već sredinom 2020. godine.

Gdje se omikron varijanta ili njena prethodnica mogla skrivati godinu dana? Znanstvenici navode tri moguća rješenja.

Zemlje u kojima je do 14.12. registriran omikron

Zemlje u kojima je do 14.12. registriran omikron

Prva teorija: omikron je nastao neprimjetno u izoliranoj populaciji

Omikron se mogao razviti u jednoj izoliranoj populaciji, gdje je već duže vrijeme cirkulirao; gdje je već više osoba bilo zaraženo i oporavilo se neprimijećeno, i to nije zabilježeno testovima i analizom virusa.

Ovu teoriju je u znanstvenom magazinu favorizirao Christan Drosten, glavni virolog berlinske klinike Charite. „Pretpostavljam da se omikron nije razvio u Južnoj Africi, gdje se trenutno provode mnoge DNK analize, već negdje na jugu tog kontinenta za vrijeme zimskog vala", rekao je Drosten. „Tamo već duže vrijeme ima mnogo zaraženih, a za razvoj jednog takvog virusa potreban je enormni evolucijski pritisak."

Andrew Rambaut sa Sveučilišta u Edinburghu smatra da ova teorija nije dovoljno uvjerljiva. On ne može zamisliti da je virus toliko vremena mogao ostati skriven u jednoj skupini ljudi. „Nisam siguran da negdje na svijetu postoji mjesto koje je toliko izolirano gdje se ova varijanta virusa toliko dugo mogla prenositi, a da se ne pojavi na drugim mjestima."

Druga teorija: nastao u ljudima sa slabim imunitetom

Omikron je mogao nastati u pacijentima zaraženima covidom-19, vjerojatno kod nekog čija je imunosna reakcija pogoršana zbog drugih oboljenja ili lijekova koje koristi. To bi mogli biti pacijenti koji boluju od raka ili zaraženi HIV-om, jer kod ljudi sa oslabljenim imunitetom tijelo se duže bori protiv virusa. A virus onda ima više vremena za razvoj mutacije kako bi izbjegao imunosni odgovor.

Zagovornici ove teorije, poput Richarda Lessellsa sa Sveučilišta KwaZulu-Natal u tom kontekstu ukazuje na mladu ženu u Južnoj Africi zaraženu HIV-om koja je u sebi više od šest mjeseci nosila koronavirus SARS CoV-2. Kod nje i drugih pacijenata kod kojih su infekcije trajale tjednima ili mjesecima primijećene su sve mutacije, koje su pronađene i u zabrinjavajućim varijantama. 

No prema Christianu Drostenu, cjelokupno iskustvo s gripom i drugim virusima jasno govori protiv ove teorije. Kod ovih gore navedene skupine pacijenata se, istina, razvijaju varijante koje izmiču imunosnom sustavu, ali su praćene nizom drugih promjena koje smanjuju njihovu sposobnost prenošenja sa čovjeka na čovjeka, smatra Drosten. A omikron je u usporedbi s drugim varijantama korone zarazniji.

U Danskoj je 2020. zbog pojave koronavirusa ubijeno više milijuna nerčeva

U Danskoj je 2020. zbog pojave koronavirusa ubijeno više milijuna nerčeva

Treća teorija: omikron se razvio u životinjama i prešao na ljude

Virus se također mogao skrivati u životinjskom domaćinu i tamo se dalje razvijati, a onda kao mutirana omikron varijanta (ponovo) prijeći na čovjeka. Ovu teoriju zagovaraju na primjer Kristian Andersen, stručnjak za zarazne bolesti pri Scripps Research ili evolucijski biolog Mike Worobey sa Sveučilišta Arizona u Tucsonu.

Ova teorija je u međuvremenu potkrijepljena brojnim dokazima da su određene životinje sklone zarazi koronavirusom SARS CoV-2.

Ovo je razlog i zašto najveći broj znanstvenika polazi od toga da je prvobitni tip SARS CoV-2, koji se prije dvije godine prvi put pojavio u kineskom Wuhanu, bio životinjskog porijekla.

Zato su 2020. prvenstveno u Danskoj pobijeni milijuni nerčeva, jer su kod njih utvrđene mutirane verzije koronavirusa. Veterinari polaze od toga da je virus prešao s ljudi na nerčeve. Oni strahuju da životinje i dalje mogu mutiranim sojevima zaraziti ljude.

Kao daljnje indicije zagovornici ove teorije navode da je virus u životinjama izložen potpuno drugačijem evolucijskom pritisku, što bi moglo objasniti mnoge nove, dijelom jedinstvene mutacije kod omikrona.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva