I cijepljeni i ozdravljeni mogu „zaraditi“ omikron | Panorama | DW | 10.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Pandemija

I cijepljeni i ozdravljeni mogu „zaraditi“ omikron

Loša vijest jest da je novi soj virusa korone toliko drugačiji da se lakše uspijeva „prošvercati“ u naše tijelo. Dobra vijest: kod do sad rijetkih utvrđenih slučajeva razvoj bolesti nije bio toliko težak.

U Njemačkoj je soj koronavirusa omikron do sada utvrđen u malom broju slučajeva, ali on se širi munjevitom brzinom i do sad je otkriven već u pedesetak zemalja. U Južnoj Africi je utvrđeno da je veliki dio od 42 osobe zaražene omikronom bio cijepljen ili je već prebolio koronu.

Axel Sigal, profesor na tamošnjem Africa Health Research Institute, konstatira kako je djelotvornost cjepiva BioNTech/Pfizer „veoma značajno pala“ u usporedbi s prijašnjim sojevima korone. Nema tog cjepiva koje jamči 100% zaštitu, ali prema omikronu su dosadašnja cjepiva tek još „donekle djelotvorna“.

Kako su znanstvenici utvrdili, razlog tome jest što je virus korone u omikronu toliko mutirao da je velikim djelom modificirao svoje „bodlje“ na koje se usredotočuju današnja cjepiva. Američka znanstvena tvrtka Nference je u omikronu utvrdila segment genetskog materijala kojeg nije bilo u dosadašnjim sojevima korone, ali jest u jednom potpuno drugom virusu koji uzrokuje – prehladu.

Žena s prehladom

Najgore oba svijeta: sposobnost širenja jedne prehlade, ali ipak i posljedice "prave" korone.

Žilavi križanac

Kratko rečeno, omikron se čini kao „križanac“ virusa korone i prehlade. Gdje se to dogodilo – u prirodi ili, što je po mišljenju Venky Soundararajana iz te tvrtke vjerojatnije; kod nekoga tko je bio zaražen i koronom i prehladom, to sad zapravo nije presudno. U svakom slučaju je taj soj korone dobio „nova krila“ da bi se mogao širiti i napadati naša tijela – čak i ako je netko cijepljen ili je prebolio „pravu“ koronu.

Stručnjaci su još prilično oprezni kod „dobre vijesti“ – da je omikron možda manje opasan. Anthony Fauci, zdravstveni savjetnik američkog predsjednika Bidena, o razvoju bolesti tek govori kako je to „nešto malo ohrabrujuće“, ali broj ispitanih slučajeva je još vrlo malen. Ipak, zdravstvena organizacija WHO još nema saznanja da je netko preminuo ako je bio zaražen omikronom, u Velikoj Britaniji kažu kako takvih slučajeva uopće nemaju u bolnicama. U Južnoj Africi ih je bilo, ali dok su pacijenti kod „obične“ korone u bolnici boravili u prosjeku 8,5 dana,s omikronom je prosjek 2,8 dana.

Cijepljenje u Južnoafričkoj Republici

Podaci iz Južne Afrike o razvoju u do sad rijetkim slučajevima omikrona daju "određenu nadu" kako on nije tako opasan - ali liječnici su veoma oprezni.

Cijepljenje ipak itekako koristi!

No omikron zapravo nije – točnije, još nije problem: „Sad je naš problem soj delta i njime ćemo se baviti sve do siječnja, omikron će biti naš problem tamo negdje do sljedećeg ljeta“, procjenjuje glavni virolog berlinskog Charitea Christian Drosten. Dodatni problem jest što su protiv omikrona manje učinkoviti i preparati koji se koriste kod već zaraženih za ublažavanje posljedica, objašnjava virologinja iz Frankfurta Sandra Ciesek za agenciju DPA. Određeni monoklonalni preparati koji se daju rizičnim skupinama u ranoj fazi bolesti ne djeluju, a smanjena je i učinkovitost uobičajenih preparata kao što su Paxlovid ili Molnupiravir.

Zato se tu ne treba krivo shvatiti poruka kako i cijepljeni mogu biti zaraženi omikronom: mogu, zaraziti se mogu čak i oni koji prime treću dozu – ali to nipošto ne znači da cjepivo uopće ne djeluje, nego da je tek manje učinkovito. Treća, „booster“ doza opet povećava broj antitijela i svakako će pomoći. No osnivač BioNTecha Ugur Sahin, makar uvjeren kako će djelovati ili antitijela ili T-stanice kako bi razvoj bolesti bio u najgorem slučaju razmjerno lagan, najavljuje kako će njegova tvrtka lako stvoriti novo cjepivo upravo protiv omikrona već do ožujka sljedeće godine. Jer to je prednost mRNA tehnologije: ako se zna što je tipično za neki virus, onda se razmjerno lako može napraviti i sredstvo protiv njega.

Laboratorij BioNTecha

Tehnologija kojom je stvoren ovo cjepivo se lako može upotrijebiti i protiv novog oblika virusa

Ali hoće li nakon delte i omikrona onda doći novi, tko zna kakav soj virusa? Bez ikakve sumnje – hoće. Virusi su mnogo jednostavnija bića nego ljudi, ali baš kao što kod nas dijete nikad nije posve isto kao mama ili tata, tako je i novi naraštaj virusa barem malčice drugačiji od prethodnog. Mnogi ugibaju, ali preživljavaju oni koji se prilagode.

Ono što nas može tješiti jest da su novi naraštaji virusa u pravilu manje opasni od „roditelja", ali omikron još nipošto nije virus kojeg nećemo ni primijetiti.