Njemački neonacisti: neki za Putina, neki za Azov   | Politika | DW | 08.04.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

desničari i ukrajina

Njemački neonacisti: neki za Putina, neki za Azov  

Njemački neonacisti su zbunjeni ruskom vojnom intervencijom u Ukrajini: Koga podržati? Autokratskog vladara na čelu Rusije ili nacionalističke ekstremne desničare koji se bore na ukrajinskoj strani?

Organizacije ekstremne desnice u Njemačkoj nikako da nađu zajednički stav o ruskoj intervenciji u Ukrajini. Jedni podržavaju autoritarnog vladara na čelu Rusije i njegovo protivljenje NATO-u, drugi iskazuju solidarnost s ekstremnim desničarima iz postrojbe Azov koji se bori na ukrajinskoj strani.

Nešto više od polovine njemačkih neonacista pokazuje sklonosti ka ukrajinskoj strani, kaže Nicholas Potter, novinar i istraživač pri Zakladi „Amadeu Antonio“, jednoj od vodećih njemačkih organizacija koja se bavi istraživanjem neonacizma.

Međutim, postoji bitna razlika između većine ukrajinskih boraca i desnih ekstremista, tvrdi on i dodaje: „Te desne stranke, pojedinci, pokreti nisu uvjereni demokrati koji vjeruju u neovisnost Ukrajine i podržavaju vladu židovskog predsjednika Zelenskog. Bilo bi pogrešno tvrditi da se oni bore za iste ideale kao većina Ukrajinaca.“

Johannes Kiess je stručnjak za desni ekstremizam na Institutu „Else Frenkel-Brunswik" pri Sveučilištu u Leipzigu. Kaže da njemački neonacisti podržavaju Ukrajinu prije svega zbog povezanosti s tamošnjim ekstremističkim desničarskim grupama: „U borilačkim sportovima i na huliganskoj sceni, kao i u neonacističkom miljeu postoje veze širom Europe. I u Poljskoj. To nije samo njemačko-ukrajinska stvar.“

Proukrajinski nacisti

Ukraine-Krieg | Menschen nehmen an einer Militärübung für Zivilisten in Charkiw teil

Veterani Azova uče civile kako se obraniti od agresora

Relativno otvorenu podršku Ukrajini pruža ekstremno desničarska stranka „Treći put“ (Der III. Weg), mala stranka koju su 2013. osnovali militantni neonacisti. Ima svega nekoliko stotina članova.

Njemački Ured za zaštitu ustavnog poretka registrirala je ukupno otprilike 13.000 njemačkih neonacista kao osobe spremne za primjenu nasilja. Prošlog listopada ta stranka je dospjela na naslovne strane jer je pozvala na „hod granicom" na njemačko-poljskoj granici kako bi zaustavila migrante. Policija je brzo spriječila njihovu namjeru.

Ta grupa nije pozivala samo govornike iz redova tada paravojne ukrajinske postrojbe Azov, nego su njeni članovi sudjelovali u vježbama Azova. Na internetskoj stranici ove stranke zapisano je da ona „odbija ruski imperijalizam čiji je cilj ponovno uspostavljanje Sovjetskog Saveza“ i da traži smještaj za ukrajinske nacionaliste i njihove obitelji.

Prema Potteru, „Treći put“ promatra Europu kao savez bijelih nacija. Ukrajina prema tom tumačenju ima kao nacija bijelih ljudi pravo na samoopredjeljenje. Osim toga, njemački neonacisti često sa zavišću promatraju snagu ukrajinskog pokreta ekstremnih desničara i njihovih paravojnih jedinica.

Pored svega ovog, njemačka ekstremna desnica gaji povijesne predrasude o Rusiji. Premda Rusija očito više nije komunistička zemlja, Potter ukazuje na to da antikomunizam igra zanimljivu ulogu: „To je skoro bizarno. Kao da doslovno vjeruju Putinovoj propagandi koji kaže kako želi provesti denacifikaciju Ukrajine, a oni ga promatraju kao neku vrstu lijeve, antifašističke opasnosti.“

Poznavateljima ovog miljea pada u oči da se na društvenim mrežama često govori o mogućnosti da se ode u Ukrajinu kako bi se borilo, po mogućnosti u redovima postrojbe Azov.

Postrojba Azov je nastala 2014. kao dobrovoljačka milicija koja se borila na istoku Ukrajine protiv proruskih separatista. Usprkos optužbama za sklonost neonacizmu kao i za mučenja i ratne zločine, postrojba je u studenom 2014. nakon ruske aneksije Krima integrirana u ukrajinsku Nacionalnu gardu. U godinama koje su uslijedile formirao se politički pokret Azov, koji nije imao značajne uspjehe na izborima.

Međutim, još ne postoje čvrsti dokazi za to da su se njemački neonacisti priključili Azovu. Prema saznanjima njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova, od svih poznatih neonacista koje promatra Ured za zaštitu ustavnog poretka, samo njih 27 su izrazili spremnost da otputuju u Ukrajinu kako bi se borili. Pretpostavlja se da je manje od pet njih u Ukrajini, ali se ne zna sudjeluju li u borbama i u kojim su jedinicama.

Savez za Putina

Deutschland | AfD-Wahlkampf in Bautzen

AfD još nije u potpunosti siguran na koju stranu da se svrsta

I ruski predsjednik Vladimir Putin može računati na podršku s krajnje desnice u Njemačkoj. Na društvenoj mreži Telegram jedan član desničarske virtualne grupe „Slobodni Tirinžani" naveo je da su pod sadašnjim šefom Kremlja „muškarci opet muškarci, troškovi energije se smanjuju, islamizacija prestaje, a ljevičare zatvaraju".

Grupa „Slobodni Saksonci“ je najotvorenije stala na Putinovu stranu. Ona je osnovana prošle godine i naziva se krovnom organizacijom koja dopušta članstvo i u drugim organizacijama. Tu ima dodirnih točaka s pokretom protivnika cijepljenja i protupandemijskih mjera. Za njih je NATO dio globalne zavjere, koja je potakla rat.

„Sasvim je jasno da se ova grupacija ideološki sastoji od Putinovih partnera. Ali to bih rekao za ukupnu scenu teoretičara zavjere”, kaže Johannes Kiess.

I veće desničarske stranke u Njemačkoj su u nedoumici. Stranka Alternativa za Njemačku ima poteškoća u pronalaženju zajedničkih stajališta na ovu temu. Vodeće figure partije kao što je Tino Chrupala su se na početku pridružile osudi ruske intervencije u Ukrajini, na pokrajinskoj razini su političari te stranke znatno manje odlučni. Björn Höcke, ekstremno desni čelnik te stranke u Tirinškoj, Ukrajince je opisao kao „žrtve geopolitičkog sukoba na globalnoj razini između NATO-a (Zapad) i Rusije (Istok)“.

„Oni su ideološki vrlo bliski Putinu. Žele jakog vođu, oni su protiv moderne demokracije i rodne ravnopravnosti", objašnjava Kiess. „To je naravno izuzetno teško kada javno mnijenje i najveći broj ljudi u Njemačkoj vrlo jasno vide tko je poveo rat i da je taj rat strašan."

Putinovo odbijanje zapadnih institucija kao što su NATO ili EU poklapaju se sa stavovima mnogih građana na istoku Njemačke. Oni su skeptični prema članstvu u Europskoj uniji, a u povijesnu povezanost s istokom spada i ostatak kulturne empatije za Rusiju.

Kiess smatra da će Alternativa za Njemačku upotrijebiti ovu krizu za retoriku protiv vlasti: „Smatram da će Alternativa za Njemačku kad-tad pokušati umanjiti značaj rata i da ga potisne, čim se rasprava u Njemačkoj premjesti na teren energetske sigurnosti i cijene energenata."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu