″Azov″ - sporna pukovnija iz Mariupolja | Politika | DW | 17.03.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

ekstremni desničari ili patrioti?

"Azov" - sporna pukovnija iz Mariupolja

Lučki grad Mariupolj na jugoistoku Ukrajine je jedno od najvećih bojišta u ruskom ratu protiv Ukrajine. Tamo se bori i sporna pukovnija "Azov". Što treba o njoj znati?

Ukrajinski dobrovoljci iz pukovnije Azov

Ukrajinski dobrovoljci iz pukovnije Azov

Kratak video prikazuje ekran u ukrajinskom vojnom vozilu. Pretpostavlja se da se vozi kroz seosku oblast. Vanjska kamera prikazuje oklopno vozilo s bijelim slovom „Z" - simbolom ruskih trupa u Ukrajini.

Čuju se tupi pucnji, koje ispaljuje navodno rusko vozilo. Video je u ponedjeljak na svom kanalu na Telegramu objavila ukrajinska pukovnija „Azov", i navodno pokazuje lučki grad Mariupolj na Azovskom moru. Borci „Azova” su u roku od jednog dana uništili ukupno tri ruska oklopna vojna vozila i četiri oklopna transportera, kao i „mnogo pješadije”, navodi se u priopćenju pukovnije. „Azov” je u utorak objavio i fotografiju mrtvog čoveka u uniformi i javio da je riječ o ruskom generalu. No, sve ove navode je teško provjeriti.

Uz glavni grad Kijev i drugi po veličini grad Harkov, Mariupolj je jedno od mjesta u Ukrajini gdje Rusija posebno brutalno vodi rat protiv Ukrajine. Grad, s oko 500.000 stanovnika, od početka ožujka je pod opsadom i žestokim bombardiranjem. Nema ni struje ni vode, a zalihe hrane su oskudne.

Ukrajinski nacionalisti koji govore ruski

Sjedište pukovnije „Azov” je u Mariupolju. Ona je u sastavu Nacionalne garde i stoga podređena Ministarstvu unutarnjih poslova. Ima reputaciju jedne od najpoznatijih, posebno dobro obučenih, ali i jedne od najkontroverznijih jedinica. „Azov” su naime osnovali ultranacionalisti, a njeno postojanje Rusija, između ostalog, navodi kao izgovor za svoj rat protiv Ukrajine.

Obuka dobrovoljaca u jednom kampu pukovije Azov

Obuka dobrovoljaca u jednom kampu pukovije "Azov"

„Azov" je formirana u svibnju 2014. godine kao dobrovoljački bataljun u gradu Berdjansku, također na Azovskom moru. Neki borci su ranije igrali ulogu u protestima opozicije u Kijevu kao dio takozvanog „Desnog sektora", neznatne, ali aktivne grupe ukrajinskih desničarskih ekstremista. Jezgro potječe iz istočne Ukrajine, govori ruski i prvobitno se zalagalo za jedinstvo istočnoslovenskih naroda: Rusa, Bjelorusa i Ukrajinaca. Neki su došli s nogometne huliganske scene, drugi su bili aktivni u marginalnim nacionalističkim krugovima.

„Azov” je od početka bila sporna i zbog svog grba (tzv. vučji anđeo), koji liči na izduženi kukasti križ, no za koji pripadnici pukovnije kažu da ga ne treba shvatiti kao simbol nacističke Njemačke, već kao stilizirana slova N i I, što označava „nacionalnu ideju".

„Vučji anđeo ima radikalnu desničarsku konotaciju, to je paganski simbol koji su koristili i SS-ovci", kaže Andreas Umland, stručnjak iz Stockholmskog centra za istočnoeuropske studije, u intervjuu za DW. „U Ukrajini, međutim, stanovništvo to ne vidi kao fašistički simbol."

Podjela na vojni i politički dio

Osnivač i vođa „Azova" bio je Andrij Bilecki, 42-godišnji apsolvent povijesti na Nacionalnom sveučilištu u Harkovu, u istočnoj Ukrajini. Godinama je bio aktivan na desno-ekstremističkoj sceni. U ljeto 2014. „Azov” je bio umiješan sa malim brojem snaga u ponovnom osvajanju Mariupolja od proruskih separatista. Djelovao je kao pukovnija od jeseni 2014. godine, a prema pisanju medija imao je oko 1.000 boraca prije izbijanja rata i vlastitu artiljeriju i tenkove. Tada je kijevska vlada odlučila ultranacionaliste integrirati u državne strukture.

2015. i 2016. se pojavio jedan pokret, političko krilo Azova. Bilecki podnosi ostavku na mjesto komandanta i zajedno s bivšim borcima osniva političku stranku „Nacionalni korpus", koja, međutim, nije zabilježilaikakav izborni uspjh. Bilecki je tada ipak ušao u parlament zahvaljujući direktnom mandatu, ali od izbora 2019. više nije zastupnik. A od početka ruske invazije, kako je sam izjavio, bori se na bojišnici kod Kijeva.

Obuka za strane desničarske ekstremiste?

Umland kaže da je mit o „Azovu" nastao i zbog ruske propagande. Bilo je optužbi za pljačku i nedolično ponašanje tokom rata protiv mnogih dobrovoljaca 2014. godine, uključujući i borce „Azova”.

O pukovniji su nebrojeno puta pisali zapadni novinari. Pri tom se ona uvijek pokušavala distancirati od optužbi za rasizam i radikalni nacionalizam - s umjerenim uspjehom. U američkom Kongresu 2019. godine postojala je inicijativa da se pukovnija klasifikuje kao „teroristička organizacija". Međutim, to se nije dogodilo.

U jednom televizijskom intervjuu Bilecki je demantirao izvještaje da je pukovnija obučavala tisuće muškaraca iz inozemstva, uključujući i one sa Zapada. Govorio je o nekoliko stotina, od kojih su se neki obučavali za "ratne liječnike".

Mariupolj je već tjednima meta žestokih ruskih bombardiranja

Mariupolj je već tjednima meta žestokih ruskih bombardiranja

Činjenica je da „Azov” godinama održava kontakte s desničarskom ekstremističkom scenom u inozemstvu. Imala je kontakate i u Njemačkoj, navodi se u odgovoru savezne vlade na upit Zastupničkog kluba Ljevice.

Andreas Umland navodi važnu razliku između „Azova" i desničarskih ekstremističkih struktura na Zapadu: „Mi obično smatramo desničarski ekstremizam nečim opasnim što može dovesti do rata". U Ukrajini je bilo obrnuto.

Prema Umlandu, rat je doveo do uspona i transformacije „Azova” od marginalne skupine (Kameradschaft) u politički pokret. Međutim, njihov utjecaj u društvu je precijenjen. Trenutno je samo ruska propaganda zainteresirana za „Azov” u tom smislu. Za većinu Ukrajinaca, ovo su samo borci koji brane svoju zemlju od nadmoćnog napadača.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu