Nezadovoljstvo na Istoku, AfD trlja ruke | Politika | DW | 29.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Nezadovoljstvo na Istoku, AfD trlja ruke

U tri savezne pokrajine na istoku Njemačke ove jeseni se održavaju pokrajinski izbori. Desničarski populisti iz Alternative za Njemačku (AfD) bi mogli postati najjača politička snaga. Zašto je tomu tako?

Bez pokreta za građanska prava bivšeg DDR-a, danas bi Njemačka izgledala drugačije. Potpuno drugačije. Deseci tisuća aktivista su prije 30 godina doprinijeli rušenju Zida, i tome da se ponovo ujedini desetljećima podijeljena zemlja. Ljudi koji su u Istočnoj Njemačkoj izišli na ulice, zahtijevali su slobodu i ljudska prava.

Sada, neposredno uoči pokrajinskih izbora u tri istočnonjemačke pokrajine, slogane tog vremena prisvajaju drugi. U Saskoj i Brandenburgu izbori su 1. rujna, a u Tirinškoj krajem listopada.

Riječ je o desničarskim populistima iz stranke Alternativa za Njemačku (AfD). Oni sloganima kao što su „Postani aktivist za građanska prava", „Završite ujedinjenje" ili „Istok ustaje" privlače istočnonjemačke birače. Ti izborni slogani aludiraju na godine nakon ponovnog ujedinjenja i mnogi ih vezuju uz frustraciju, razočaranje i neispunjena obećanja.

„Nema slobode mišljenja" u Njemačkoj?

Landtagswahl Brandenburg - Andreas Kalbitz AfD

Korištenje tekovina mirne revolucije s kraja osamdesetih - AfD miting u Brandenburgu

Na svojoj internetskoj stranici AfD uspoređuje današnju Njemačku s bivšim DDR-om. „Tko danas razmišlja 'drugačije' bit će ušutkan na način na koji je to Stasi (državna tajna policija DDR-a) nekada radio", ističu oni. „Služba državne sigurnosti" DDR-a špijunirala je oporbu, zastrašivala neistomišljenike, masovno kršila građanska prava.

„Opet osjećaj kao u DDR-u", rekao je nedavno netko tko prije 30 godina uopće nije živio na istoku Njemačke. Björn Höcke, čelnik desnog krila AfD-a vodi stranku u Tirinškoj. Iako dolazi iz nekadašnje Zapadne Njemačke, on smatra da može reći: „Nismo mi zbog toga pokretali mirnu revoluciju, dragi prijatelji".

Ali takve izjave kod nekih padaju na plodno tlo. Sudeći prema ispitivanjima, desničarsko-populistička Alternativa za Njemačku bi mogla postati najjača politička snaga na pokrajinskim izborima u sve tri istočnonjemačke pokrajine. I to, iako nemali broj vodećih političara AfD otvoreno koristi tradicionalno desničarsku retoriku i redovno privlači pažnju rasističkim izjavama.

Čak 23% u bivšem DDR-u bi glasalo za AfD

Prema anketi Instituta za ispitivanje javnog mnijenja „Emind" iz sredine kolovoza, 24 posto birača u istočnoj Njemačkoj na saveznim izborima bi glasalo za AfD. Na zapadu zemlje bi ih bilo 12 posto.

„Mnogi ljudi iz bivšeg DDR-a su razočarani. Oni osjećaju da ih većinsko društvo na zapadu ne razumije", kaže sociologinja Judith Enders. To ima veze s činjenicom da istočni Nijemci čine samo 17 posto ukupnog stanovništva zemlje. Ali još je važniji, kako ističe, osjećaj da nisu dovoljno predstavljeni u društvu.

Istočni Nijemci zauzimaju samo 1,7 posto visokih pozicija u njemačkoj privredi, politici i upravi. Nakon ponovnog ujedinjenja, socijalističku elitu DDR-a zamijenili su zapadni Nijemci. "Ta elita se drži i danas, čak  30 godina nakon ujedinjenja", kaže Enders.

Ona je inače odrasla na istoku i osnovala je inicijativu koja želi drugačije definirati „pojam Istok". Ona to radi samouvjereno i ofenzivno.

Ali to ne uspijeva svima iz bivšeg DDR-a. „Neki se samo miču ustranu", primjećuje ona. Ovih 30 godina nakon ujedinjenja mnogi doživljavaju kao kolektivnu uvredu. Prema statistikama, ljudi u istočnoj Njemačkoj i dalje zarađuju znatno manje od radnika na Zapadu. Osim toga, od pada Berlinskog zida stotine tisuća– posebno mladih – istočnih Nijemaca okrenulo je leđa svojoj domovini. Oni koji su ostali, morali su se suočiti s kolapsom istočnonjemačke privrede i velikom nezaposlenošću. U prosjeku je u 2019. godini u istočnoj Njemačkoj bilo nezaposleno 6,9 posto stanovništva, a u zapadnoj 4,7 posto.

„Ljeto solidarnosti" u istočnoj Njemačkoj

Deutschland Protest gegen Rassismus | Banner #Unteilbar - Für eine offene und freie Gesellschaft

Ne biraju svi na istoku desno - prosvjedi za političku raznolikost u Dresdenu 24. kolovoza 2019.

Ipak, izborni uspjesi desnice ne mogu se objasniti samo posljedicama društveno-političkog procesa ujedinjenja. Prema studiji Sveučilišta u Leipzigu, gotovo svaki drugi ispitanik u istočnoj Njemačkoj ima predrasude prema strancima i manjinama. Na razini Njemačke to je svaka treća osoba. Posljednjih godina „Istok" je u medijima bio često negativno spominjan: bilo zbog rasističkog pokreta „Pegida", zbog napada na migrante ili zbog desničarsko-ekstremističkih nereda u Chemnitzu.

Mnogi se u bivšem DDR-u opiru tome da se istok zemlje doživljava kao utočište desničara. Inicijative „Kada ako ne sada" i „Novi početak za istok" bore se protiv rasizma, ali žele i razgovarati o tome kako se istočni Nijemci percipiraju u vrijeme DDR-a, ali i nakon njega. Pod motom „Ljeto solidarnosti", te inicijative širom istočne Njemačke organiziraju koncerte, predstavljanje knjiga i vode panel - rasprave.

Grad i selo su podijeljeni

Ana-Cara Metthmann je odrasla u sjevernoj Njemačkoj, ali već deset godina živi u saskom Leipzigu. Ona je glasnogovornica  organizacije „Nedjeljivi savez" i kaže: „Zahtijevamo jasno ograđivanje od rasizma".

Dom Ane-Care je, po njenom vlastitom izboru, Leipzig, jedan od najpopularnijih gradova u Saskoj Na europskim izborima u svibnju Zeleni su se u Leipzigu uspjeli etablirati sa 20,2 posto glasova kao najjača politička stranka. AfD je uspjela osvojiti 15,5 posto, što je daleko lošiji rezultat nego u drugim dijelovima te pokrajine. Njemačka nije podijeljena samo na zapad i istok, ta podjela je evidentna i na relaciji grad-selo.

Često su vrlo praktične stvari uzrok takve podijeljenosti. Autobus koji vozi samo dva puta dnevno, željeznička stanica koja je udaljena 20 kilometara. Metthmann, koja drži seminare na čitavoj teritoriji te pokrajine, na primjer o diskriminaciji, i sama je svega toga svjedok. U Saskoj je na primer konzervativna vlada CDU desetljećima davala svoj doprinos snaženju AfD-a. „Malo novca se izdvajalo za rad s mladima, omladinski centri su zatvarani", kaže Ana-Kara Metthmann. Omogućavanje ljudima da aktivno sudjeluju u društvenom životu i osnaživanje demokratskih inicijativa i pojedinaca, smatra ona, najbolja su sredstva protiv desničara.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android