1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kina postaje opreznija: deset godina inicijative Put svile

Chia-Chun Yeh
17. listopada 2023

Inicijativom Put svile Kina je u središtu globalne infrastrukturne mreže. Radi se o milijardskim investicijama i političkom utjecaju. U Pekingu se održava dvodnevni sastanak na vrhu, na kojem sudjeluje i Vladimir Putin.

https://p.dw.com/p/4XcWA
Dvorana za održavanje sastanka na vrhu
Kakva je bilanca 10 godina Novog puta svile?Foto: Ng Han Guan/AP/picture alliance

Kineski predsjednik Xi Jinping je prije točno deset godina predstavio svoju ideju oživljavanja starih trgovinskih ruta na euroazijskom kontinentu i svjetskim morima. Otada je globalna inicijativa Put svile ili Novi put svile postala okvir za kinesku vanjsku trgovinu i razvojnu pomoć.

Kineski državni koncerni realiziraju velike infrastrukturne projekte u inozemstvu i daju kredite državama, ali pod motom „Promjena kroz trgovinu" stvaraju i ovisnosti.

Na sastanku na vrhu u Pekingu ovoga utorka i srijede (17. i 18.10.) sudjeluju najviši politički dužnosnici iz više od 100 zemalja. Među njima je i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je stigao jutros – unatoč uhidbenom nalogu Međunarodnog kaznenog suda zbog ratnih zločina u Ukrajini. Kina i Rusija ne priznaju nadležnost tog suda.

Putin želi intenzivirati odnose s Kinom i pokazati da nije međunarodno izoliran, kaže za DW Alexei Chigadaev, stručnjak za Rusiju na Sveučilištu u Leipzigu.

I ruski predsjednik Vladimir Putin je stigao u Peking
I ruski predsjednik Vladimir Putin je stigao u PekingFoto: Kyodo/IMAGO

Koliko je uspješan Novi put svile?

Prema službenim podacima, Kina je do lipnja ove godine u vezi s Putom svile potpisala više od 200 sporazuma o suradnji sa 152 zemlje i 32 međunarodne organizacije.

Tajvan je, unatoč tome što nije dio ove inicijative, osnovao posebni istraživački institut koji analizira geopolitičke učinke tog projekta. Chien-fu Chen, direktor tog instituta, u razgovoru za DW ocjenjuje da se kod inicijative Put svile ne radi samo o kineskoj ekspanziji, nego i o stvaranju protuteže svjetskom poretku kojim dominira Zapad. U tom smislu on ovu inicijativu smatra prilično uspješnom jer, kako kaže, kineska inicijativa Put svile je sveprisutna širom svijeta.

„Novi put svile danas ni u kojem slučaju nije samo provedba infrastrukturnih projekata. On osigurava kineskoj gladnoj ekonomiji dragocjene sirovine i ispituje mogućnosti vojne nazočnosti Kine. Inicijativa uči sama na sebi i time je sposobna za prilagođavanje", pojašnjava Chen.

No Yun Sun, direktorica programa za Kinu u trustu mozgova Stimson Center u Washingtonu, smatra da se još ne može jasno ocijeniti uspješnost inicijative.

Jedan od kineskih projekata u Sri Lanki je i luka u Hambantoti
Jedan od kineskih projekata u Sri Lanki je i međunarodna luka u HambantotiFoto: Liu Hongru/Xinhua/imago images

Stroži kriteriji za izbor projekata

U kineskom priopćenju objavljenom prije održavanja ovog sastanka na vrhu navedeno je da kineske direktne investicije u okviru inicijative Put svile iznose 240 milijardi američkih dolara. Također se ističe da nijedna sudionica inicijative nije zbog toga pala u dužničku krizu.

No na primjeru Sri Lanke je vidljivo da državni deficit u mnogim zemljama raste zbog skupih građevinskih projekata. Ta je zemlja prošle godine proglasila državni bankrot. Njezini dugovi iznose 50 milijardi američkih dolara, a među njezinim najvećim vjerovnicima su Kina i Indija.

Kina će ubuduće biti opreznija kod izbora dužnika, kaže Ian Chong, profesor na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru. „Ubuduće će se odabirati samo projekte s malim rizikom ili većom dobiti kako bi se izbjegao izraz `dužnička zamka`."

Inače, Njemačka do sada nije potpisala nijedan službeni dokument s Kinom u vezi s inicijativom Put svile. U strategiji njemačke vlade za Kinu se navodi da kineske političke inicijative stvaraju okvir za kineske političke i geoekonomske odnose na svim kontinentima. „Oni služe stvaranju globalne mreže s Kinom kao središtem. Inicijativa Put svile to posebno jasno pokazuje. Krediti za infrastrukturu su u pojedinim zemljama doprinijeli neodrživom zaduženju i učvrstili političke ovisnosti."

Sastanak na vrhu inicijative 17+1 u Dubrovniku.
Sastanak na vrhu inicijative 17+1 u Dubrovniku u travnju 2019. Ova inicijativa je utemeljena 2012. sa ciljem poticanja poslovnih i investicijskih odnosa između Kine i zemalja srednje i jugoistočne Europe.Foto: Vlada RH

Italija je do sada jedina članica skupine G7 koja se uključila u ovu inicijativu. Ona se 2019., kada je potpisala sporazum, nadala da će time dobiti bolje izvozne šanse i veće investicije iz Kine. U međuvremenu je euforija splasnula. Nova vlada s premijerkom Giorgiom Meloni čak razmišlja o napuštanju inicijative.

Članice EU-a kao što su Grčka, Češka, Mađarska i Portugal potpisale su s Pekingom sporazume o partnerstvu u okviru Novog puta svile.

Može li Kina još uvijek trošiti puno novaca?

No inicijativa Put svile polako se smanjuje. Prema statistikama poznatog Sveučilišta Fudan u Šangaju, u prvoj polovici ove godine Kina je u okviru inicijative investirala 327 milijuna dolara. To je 35 posto manje nego u istom razdoblju 2017. Osim toga, 2021. i 2022. smanjen je i kreditni volumen za afričke zemlje na ispod dvije milijarde dolara – najmanji iznos u zadnjih 20 godina, piše u studiji Sveučilišta u Bostonu.

„Kina više nije bogati stric, jer i stric baš nema više puno novca", kaže politolog Ian Chong. „Ubuduće će se Kina koncentrirati na jeftinije projekte kao što je unaprjeđenje digitalne infrastrukture." Autoceste i željezničke pruge više nisu popularne, napominje tajvanski stručnjak Chien-fu Chen: „Pod `visoko kvalitetnom izgradnjom Puta svile` Kina sada podrazumijeva projekte koji su mali i zgodni."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu