1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Susret Xija i Putina: utjecaj Kine u ruskom dvorištu

William Yang
15. rujna 2022

Dugo očekivani sastanak predsjednika Kine i Rusije u Uzbekistanu dolazi u trenutku kada Peking i Moskva žele ojačati svoje veze sa središnjom Azijom, demonstrirajući istodobno zajedničku frontu protiv Zapada.

https://p.dw.com/p/4Gsfl
Xi Jinping i Vladimir Putin za objedom
Xi Jinping i Vladimir Putin za objedom u Vladivostoku 11. 9. 2018.Foto: Sergei Bobylev/TASS Host Photo Agency/dpa/picture alliance

Kineski predsjednik Xi Jinping je na svom prvom putovanju u inozemstvo nakon više od dvije godine. Peking tako demonstrira svoju geopolitičku moć prije početka Nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine u listopadu.

Xijev posjet Kazahstanu i Uzbekistanu uključuje i sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Susret se odigrava na marginama samita Šangajske organizacije za suradnju (SOC) u Uzbekistanu, koji počinje danas 15. rujna.

Odnosi Rusije sa Zapadom stalno se pogoršavaju zbog invazije Moskve na Ukrajinu, a Xi nije okrenuo leđa Rusiji. Kina i Rusija nastavljaju produbljivati gospodarsku suradnju.

Neposredno pre nego što je invazija počela u veljači, Xi i Putin su se sastali za vrijeme Zimskih olimpijskih igara u Pekingu kako bi podvukli partnerstvo „bez ograničenja“, istovremeno predstavljajući jedinstven front protiv globalnog poretka predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama.

Dok sankcije Zapada sve više izoliraju rusku privredu od europskih i američkih tržišta, Kina pruža ekonomsku podršku Moskvi, koja uključuje kupovinu ruskih energenata i isporuku automobila i drugih proizvoda Rusiji.

Kina je u Ukrajini na strani Rusije

Visoki dužnosnik Komunističke partije Li Zhanshu sastao se 9. rujna s ruskim poslanicima i izrazio podršku Moskvi, kritizirajući sankcije Zapada. „U potpunosti razumijemo neophodnost svih mjera koje Rusija poduzima u cilju zaštite njenih ključnih interesa, mi pružamo našu pomoć“, rekao je Li, prema priopćenju ruske Državne dume. I dodao: „Što se tiče ukrajinskog pitanja, vidimo kako su oni [Zapad] doveli Rusiju u nemoguću situaciju. I u ovom slučaju, Rusija je napravila važan izbor i odlučno odgovorila.“

Li Zhanshu i Vladimir Putin
Prije nekoliko dana Moskvu je posjetio Li ZhanshuFoto: Xin Hua/Xinhua News Agency/picture alliance

Prije posjeta Moskvi, Li je 7. rujna također prisustvovao Istočnom ekonomskom forumu u ruskom gradu Vladivostoku, gdje se sastao s Putinom i zahvalio Rusiji što je „čvrsto podržavala Kinu u vezi s pitanjem Tajvana“, javila je kineska državna novinska agencija Sinhua.

Chien-ju Shi, stručnjak za središnju Aziju na Institutu za istraživanje nacionalne obrane i sigurnosti na Tajvanu, ocjenjuje za DW da će napetosti sa Zapadom ojačati suradnju između Rusije i Kine, čak i dok Peking pokušava prodrijeti u tradicionalnu rusku sferu utjecaja u Središnjoj Aziji. „Za sada će ih okolnosti natjerati da se drže zajedno i rade protiv zajedničkog neprijatelja“, rekao je on.

Niva Yau, viši istraživač Akademije OESS-a, istraživačkog centra za vanjsku politiku u Kirgistanu, ukazuje na to da j rusko-kineski savez počiva na zajedničkom cilju stvaranja alternative globalnom poretku predvođenom Zapadom. Međutim, ona vjeruje kako postoje granice usklađivanja interesa Moskve i Pekinga, jer Rusija nastoji ponovno stvoriti svoju sferu utjecaja u Aziji.

„Ono što Kina ne shvaća jeste da cilj Rusije nije da sruši Zapad, nego da obnovi Sovjetski Savez“, kaže Yau. „Kina će dobiti signal da se probudi ako se stvari budu razvijale u tom smjeru“, rekla je ona, dodajući da Kina u budućnosti treba biti u stanju brzo prilagoditi svoj odnos s Rusijom u skladu s promjenama geopolitičkog okoliša.

Zašto je centralna Azija važna?

I Kina i Rusija nastoje povećati svoj utjecaj u zemljama središnje Azije, poput Kazahstana i Uzbekistana. Za Kinu je ta regija važan čvor u globalnom infrastrukturnom projektu „Pojas i put“. Moskva pokušava zadržati svoju ulogu primarnog strateškog i gospodarskog partnera u regiji, koja je nekada bila dio Sovjetskog Saveza.

Međutim, srednjoazijske države traže nove partnere u arapskom svijetu i južnoj Aziji, jer ne žele biti preovisne ni od Kine ni od Rusije usred napetosti oko Ukrajine i Tajvana, smatra Yau. „Ruski rat u Ukrajini je zaista uznemirio središnju Aziju“, dodala je ona i istakla kako se i Rusija i Kina žele pobrinuti za to da se zemlje središnje Azije ne zbliže s novim partnerima. „Mislim da će ovaj samit biti platforma za sve zemlje da izraze svoje interese i da kažu što su spremne učiniti.“

Kazahstan je važan partner Kine u centralnoj Aziji, jer je izvor minerala, metala i energetskih resursa, a istodobno služi i kao važno transportno i tranzitno čvorište između Europe i Kine. Politički analitičar Bradley Jardine, suradnik u Wilson centru, vašingtonskom trustu mozgova, smatra da je Xijevo putovanje simbolično:

„Kazahstan je mjesto gdje je 2013. on i najavio inicijativu ’Pojas i put’, koja je važan element njegovog vanjskopolitičkog naslijeđa, jer je pokazala sve značajniju poziciju Kine na svjetskoj sceni“, rekao je Jardine.

Infografika: zemljovid svijeta i putovi kineskog utjecaja
Novi kineski "put svile"

Međutim, politički pejzaž u Kazahstanu je nestabilan nakon velikih prosvjeda u siječnju zbog cijena energije u kojima je poginulo više od 200 ljudi. Rusija se umiješala na zahtjev predsjednika Tokajeva, a na temelju ugovora o zajedničkoj kojeg je potpisalo nekoliko bivših sovjetskih država i Rusija.

Kina je također ponudila podršku tijekom nereda, podsjeća istraživačica Niva Yau, ali je ta ponuda ostala bez odgovora. To je Peking ostavilo „vrlo zabrinutim“ i s pitanjem kakva je politika predsjednika Tokajeva prema Kini. „To čini Kazahstan vrlo važnom zemljom za Kinu, s obzirom na globalno okruženje i bilateralne odnose“, ocjenjuje Yau.

Očekuje se da će se Xi i Tokajev također fokusirati na jačanje gospodarske suradnje tijekom ovotjednih razgovora. Kina je dugo aktivna u ekonomskom razvoju Kazahstana i očekuje se da će ulaganja u ne-naftnu i plinsku industriju biti visoko na dnevnom redu razgovora.

Ujguri i Kazahstan

Potencijalno osjetljiva tema bit će pitanje kineskog obračuna s ujgurskom muslimanskom manjinom u kineskoj regiji Xinjiang. U Kazahstanu, uz granicu sa Xinijangom, živi veliki broj Ujgura.

„Za Kinu je središnja Azija regija koji zahtijeva stalnu pozornost, tako da podrška neće biti data zajednici ujgurske dijaspore. Kazahstan to izuzetno dobro zna i oni nisu voljni davati javne ustupke. Vlada Kazahstana međutim, neslužbeno pomaže mnogim etničkim Kazasima koji dolaze iz Kine“, kaže Yau. „Jedna stvar koja će biti na Xijevom dnevnom redu jest da natjera Kazahstan da ponovo potvrdi kako podržava Kinu kada je u pitanju Xinjiang. Ali, pitam se koliko daleko će kazahstanski predsjednik ići, s obzirom na to da je on patriotska i podržava etničko jedinstvo Kazaha.“

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu