Kaunas traži svoj mit

Kaunas s nestrpljenjem očekuje start kao Europska prijestolnica kulture za 2022. Grad će ponovo pronaći sam sebe, zasnovat će novi mit i izoštriti svoj profil. Drugi po veličini litvanski grad želi se prikazati kao moderan i europski grad, s mnogo kulture i samouvjerenosti. To bi mu trebalo pomoći da izađe iz sjenke glavnog grada Vilniusa.

Složena povijest

Kaunas ima „neuobičajenu, kompleksnu i raznoliku povijest", naglašava litvanska ministrica kulture Simonas Kairys prilikom predstavljanja programa, koji službeno započinje 22. siječnja. Ona kaže da je u ovom gradu, okruženom s nekoliko brežuljaka, koji se nalazi na ušću dvije rijeke, vidljiv „cijeli kaleidoskop epoha i političkih sustava".

Jezgru programa sačinjava trilogija „Mit iz Kaunasa“ – manifestacije koje su raspoređene na tri vikenda tokom godine. Domaći i strani umjetnici će stvoriti novu, povezujuću legendu koja će tvoriti identitet grada od 300.000 stanovnika.

Naslovi cjelina su „The Confusion" (Konfuzija, 19. do 23.1.), „The Confluence" (Spajanje tokova 20. do 22.5.) i „The Contract" (Ugovor, 25. do 27.11). Posjetitelje očekuju koncerti, izložbe, svjetlosni spektakli i još mnogo toga.

Maskota grada postat će izmišljeno čudovište koje će se probuditi početkom programa. Uslijedit će 40 festivala, 60 izložbi i po 250 likovnih i glazbenih manifestacija.

Svjetski poznati umjetnici kao Yoko Ono, Južnoafrikanac William Kentridge i Marina Abramović će također doći u Kaunas. Uz to, jednu kazališnu predstavu režirat će Amerikanac Robert Wilson.

„Od privremenog do suvremenog"

Kentridge je rekao: „Želim doći u Litvu da bih vidio kakav je to osjećaj, i odgovaraju li moja izmaštana zemlja i njena povijest onome što ću tamo zateći." Prva izložba južnoafričkog umjetnika litvanskog porijekla o selektivnom sjećanju u Kaunasu jedan je od najvažnijih kulturnih događaja naredne godine.

Udovica Johna Lennona, konceptualna umjetnica Yoko Ono, koja je jedna od najvažnijih zastupnica neoavangardnog umjetničkog pokreta Fluxus, imat će svoju retrospektivu.

A osnivač Fluxusa je bio litvansko-američki umjetnik George Maciunas koji je umro 1978. u Bostonu, šezdesetih bitno utjecao na umjetničku scenu u New Yorku, ali je rođen 1931. u Kaunasu.

Glavni cilj trilogije je promjena: Namjera je da se Kaunas preobrazi iz grada zaronjenog u nostalgiju u rastući, otvoreni grad, koji vjeruje u sebe i u budućnost. To je izraženo i motom za godinu u kojoj je grad prijestolnica kulture: „From temporary to contemporary” (Od privremenog do suvremenog). To je aluzija na možda najbolje godine u povijesti grada – od 1919. do. 1940. Kaunas je tada bio privremeno glavni grad novoosnovane republike Litve. Potom je uslijedila sovjetska okupacija i Vilnius je opet postao glavni grad.

Mračna poglavlja Drugog svjetskog rata, Holokausta i sovjetske okupacije opterećuju grad sve do danas. Te dugo potiskivane traume bi trebale biti sada tematizirane, 30 godina nakon ponovnog stjecanja neovisnosti.

Grad religije zvane košarka

„Kaunas je izgubio svoju slavu, svoj ponos i postao je veoma tužan grad", kaže direktorica projekta kulturne prijestolnice Virginija Vitkiene.

I zaista, Kaunas se dugo oporavljao od gubitka statusa glavnog grada zemlje, iako je i bez toga imao značajnu povijest. Prvi od litvanskih gradova bio je član Hanzeatskog saveza, imao je prvo litvansko sveučilište na kojem su litvanski studenti slušali predavanja na materinjem jeziku, a i glavni je grad sportske religije zvane košarka.

Posebno je zanimljiva modernistička arhitektura grada koja je također težište programa. „Smatramo da je to nešto s čime se Europljani mogu identificirati”, kaže Vitkiene.

Kaunas ima 6.000 modernističkih građevina, nastalih između dva svjetska rata, u razdoblju procvata grada.

U društvu s Novim Sadom

Glavni grad Vilnius je već bio kulturna prijestolnica Europe 2009. Ali tada raspoloženje nije bilo baš najbolje. Svjetska financijska kriza je natjerala organizatore da značajno skrešu proračun, a time i programe. Osim toga, nacionalna avio-kompanija je otišla u stečaj, pa mnogi posjetitelji nisu ni mogli doputovati.

Prijeti li sada Kaunasu sličan debakl zbog korone? Vitkiene je u tom pogledu opuštena. Nada se da će se sve manifestacije odvijati po planu uz pridržavanje antipandemijskih mjera. Tome se nad i gradonačelnik Visvaldas Matijosaitis: „Kaunas je spreman da se kao domaćin otvori za cijelu Europu“, naglašava on, dodajući da je titula „Europska prijestolnica kulture 2022" velika obveza.

Pored Kaunasa, još dva grada 2022. nose tu titulu: luksemburški grad Esch, kao i Novi Sad.

dpa

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu