Balkan u Poznanu | Politika | DW | 03.07.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Balkan u Poznanu

Konferencija o Zapadnom Balkanu održava se ove godine od 3. do 5. srpnja u Poznanu pod motom „Učiti od prošlosti, pripremiti se za budućnost".

Sudionici konferencije o Zapadnom Balkanu u Berlinu (Hrvatska Vlada)

Sudionici konferencije o Zapadnom Balkanu u Berlinu, u travnju 2019.

U Poznanu se očekuje niz šefova država i vlada, ministara, predstavnika nevladinih organizacija iz šest zapadnobalkanskih zemalja kao i iz nekoliko zapadnoeuropskih zemalja. Najzvučnije ime na listi gostiju svakako je nјemačka kancelarka Angela Merkel. Ona je i pokrenula inicijativu ovakvih godišnjih okupljanja koja se organiziraju u različitim zemljama od 2014. pod generalnim nazivom „Berlinski proces".

Cilj je da se pruži podrška Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji na njihovom putu u Europsku uniju.

„Put je trnovit"

A taj put nije lak. U video poruci njemačka kancelarka Angela Merkel je uoči konferencije rekla: „Danas je situacija mirna, ali postoji niz napetosti koje se moraju nadvladati, mnoštvo uvjeta mora se još ispuniti, kako bi sve zemlje Zapadnog Balkanaispunile sve pretpostavke za pristupanje Europskoj uniji. Put je, dakle, i dalje trnovit."

Najbolji primjer za prepreke je konflikt između Srbije i Kosova. Ni takozvana inicijativa Merkel-Macron za sada nije mogla dati nove impulse dijalogu Beograda i Prištine koji je zapao u slijepu ulicu. Summit u Parizu koji je planiran za 1. srpnja otkazan je zbog nespremnosti Prištine da ukine stopostotne namete na robu iz Srbije. Njih je Priština uvela kao reakciju na, djelomično uspješne, diplomatske napore Beograda u sprječavanju članstva Kosova u međunarodnim organizacijama kao što je Interpol. Te napetosti ne ometaju samo statusne pregovore već i uvođenje zajedničkog ekonomskog prostora. Jedan ekonomski stručnjak njemačke vlade kaže da je do studenoga prošle godine suradnja trgovinskih komora Srbije i Kosova bila primjer dobre suradnje mimo svih političkih prepreka.

Sjevernomakedonski premijer Zoran Zaev sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel (Getty Images/C. Koall)

Sjevernomakedonski premijer Zoran Zaev sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel

U Poznanu će zemlje članice EU-a kao što su Njemačka, Francuska, Austrija, Italija, Poljska, Bugarska pa i Grčka pokušati potaknuti suradnju usprkos sukobima. Bit će riječi o zajedničkim infrastrukturnim projektima, znanstvenoj suradnji, uzajamnom priznavanju diploma, razmjeni mladih i olakšicama u trgovini, kao što je spajanje carinskih kontrola u samo jednu na graničnim prijelazima. I druge teme kao što je sigurnost, jačanje građanskog društva, ili jačanje društvene pozicije romske manjine, bit će prodiskutirane na različitim forumima.

Sjeverna Makedonija kao uzor

Već se bilježe i uspjesi. Cijena roaminga je smanjena od 1. srpnja, u Tirani je osnovan Regionalni ured za suradnju mladih (RYCO). Ali, brojni izazovi političke naravi i dalje su prisutni. Angela Merkel smatra da primjer okončanja spora oko imena Sjeverne Makedonije ulijeva nadu: „Spor je trajao godinama i na osnovi političke hrabrosti sjevernomakedonskog premijera Zorana Zaeva i grčkog premijera Alexisa Tsiprasa, konflikt je uspješno okončan, pa se otvorila perspektiva za početak pristupnih pregovora i za učlanjenje u NATO. Takvi pozitivni primjeri bi nas trebali ohrabriti da rješavamo probleme u Bosni i Hercegovini ili između Srbije i Kosova", rekla je Angela Merkel.

Međutim, postoje stručnjaci koji smatraju da su za napredak potrebne nove elite. Švicarski povjesničar Oliver Jens Schmitt je u razgovoru za DW kritizirao „stabilokratsku" politiku EU-a u toj regiji, koja nevladinom sektoru poklanja malo pozornosti i jedva da primjećuje prosvjede protiv autokratskog načina vladavine u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji: „To se pretvorilo u fundamentalan problem politike Europske unije na Balkanu, da je vjerodostojnost EU-a u očima mnogih građana pretrpjela štetu".

Osim toga, EU nije jednoglasan u pogledu Zapadnog Balkana. Francuski predsjednik Emmanuel Macron neće doći u Poznan, a nedavno je izjavio da će se zauzeti za to da ne bude proširenja Europske unije prije njezine unutarnje reforme. Njemačka kancelarka Angela Merkel ne odustaje dokle god je na dužnosti. Što će poslije toga biti s „Berlinskom inicijativom" nije jasno, kako procjenjuju krugovi bliski njemačkoj vladi.

Preporuka uredništva