Zapadni Balkan - regija iz koje se odlazi | Gospodarstvo | DW | 10.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Zapadni Balkan - regija iz koje se odlazi

BiH je samo od početka 2019. godine napustilo više od 30.000 mahom mlađih ljudi. Ljude iz BiH tjera teška gospodarska i politička nestabilnost. Svjetlo na kraju tunela se ne nazire.

Sarajlija, kojeg društvo zove Edo, priprema se za put za Njemačku. Na jugu te zemlje čeka ga supruga, također Bosanka koja se u Njemačkoj školovala i ostala živjeti. Edo je u Sarajevu završio fakultet, zaposlio se, ima riješeno stambeno pitanje... Ipak odlazi.

"Nismo dugo razmišljali da li da se supruga vrati u BiH ili da ja idem u Njemačku?”, kaže Edo za Deutsche Welle. Plaća mu, kako kaže, nije loša, ali vjeruje da će u Njemačkoj biti sigurniji u svakom pogledu, te se nada da će tamo planirati i proširenje obitelji, jer kako kaže: "Moja domovina mi se više ne čini kao zemlja sretne djece”.

Pomladak devet bosanskohercegovačkih parlamentarnih stranaka, ili kako se nazivaju - G9, uz podršku američkog Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) u BiH, pokušava pozornost svojih starijih stranačkih kolega skrenuti na činjenicu da građani, mahom mladi, napuštaju BiH.

Trodnevna konferencija nazvana "Emigracije mladih iz zemalja Zapadnog Balkana - rješenja kroz politike”, na kojoj su se u Sarajevu od 7. do 9. lipnja, pored predstavnika iz BiH, okupili i predstavnici Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Rumunjske, ponudila je dokument koji bi one koji odlučuju u BiH trebao potaknuti na dublje i ozbiljnije razmišljanje.

Politički pomladak za boljitak mladih?

"Naš dokument sastoji se od kratkoročnih i dugoročnih mjera u vezi sa zapošljavanjem mladih. Neke od kratkoročnih mjera svakako su davanje poticaja za zapošljavanje mladih, davanje određenih obuka, a među dugoročnim mjerama je i dualni obrazovni sustav koji nam je prijeko potreban”, naglašava član grupe G9 Ante Kelavić iz mladih snaga HDZ-a BiH.

Bosnien und Herzegowina | Junge Menschen sehen ihre Zukunft in der EU | Irhana Cajdin (DW/Z. Ljubas)

Irhana Čajdin

Upitan da prokomentira postoje li povlaštene grupe mladih, odnosno je li baš svima isto, onima koji stasaju pod okriljem različitih političkih partija i onima koji svoju budućnost grade samostalno, Kelavić odgovara tek da ni sam ne bi ostao u BiH da ne vjeruje "da mladima u BiH sutra može biti bolje”. "Mladi trebaju biti aktivni u svim sferama društva i vjerujem da će nam u skorije vrijeme biti puno bolje”, poručuje on.

Njegova kolegica iz SDP-a Irhana Čajdin pojašnjava kako će mladi političari pokušati lobirati među predstavnicima parlamentarnih stranaka, čak vršiti pritisak na njih da se i u zakonodavstvu promijeni pristup kada je riječ o mladima.

"Problem BiH je neusuglašen sustav i brojne razine vlasti. Od lokalne do državne razina mi nemamo institucije koje se bave mladima... Mi smatramo kako moramo na državnoj razini imati instituciju koja će se baviti pitanjima mladih”, naglašava Čajdin.

Pogledajte video 05:36

Slavonska priča: S obitelji - u Njemačku!

Napominje kako je dvogodišnje istraživanje dalo podatke da mladi iz BiH odlaze najviše zbog "ekonomske situacije i slabih mogućnosti za zapošljavanje”.

Džaferović: Mladi bez povjerenja u sustav

Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, smatra pak kako je glavni uzročnik odlaska mladih, "ali i cijelih obitelji iz svih krajeva BiH”, nestabilan politički sustav. "Mladi odlaze u države zapadne Europe gdje su uređeni sustavi, jer žele imati povjerenja u taj isti sustav”, kaže Džaferović.

Nakon toga, dodaje on, dolazi gospodarstvo - nema posla, a potom i "neusklađenost obrazovnog sustava s ponudom na tržištu rada”. "Iz toga je zaključak da mi u BiH moramo učiniti sve kako bi dobili stabilan politički sustav u koji će mladi ljudi vjerovati i u kojem će moći osnivati svoje obitelji i živjeti od svog rada”, kaže Džaferović.

Bosnien und Herzegowina | Junge Menschen sehen ihre Zukunft in der EU | Sefik Dzaferovic (DW/Z. Ljubas)

Šefik Džaferović

Premda je Stranka demokratske akcije (SDA) iz koje i sam dolazi, već 30-tak godina jedan od glavnih kreatora politike u BiH, Džaferović optužuje svoje kolege - političare, da svojim javnim istupima neprestano „podgrijavaju" nepovjerenje mladih u politički sustav i stanje u državi općenito. Apelira na političare "da svojim izjavama ulijevamo povjerenje u ovaj sustav, da ga mirno gradimo, a ne da upotrebljavamo remetilačku zapaljivu retoriku koja samo dodatno pospješuje stvari u negativnom smislu”.

Inače, iz BiH je u razdoblju od 2012. do 2017. godine, prema statistikama, otišlo više od 151.000 ljudi, a od 2017.taj broj je u stalnom porastu, posebno imajući u vidu da je broj odlazaka znatno veći od statističkih pokazatelja. Situacija nije puno bolja ni u okruženju, a trend odlaska u porastu je i u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji.

Zapadni Balkan - regija iz koje se bježi

Hrvatsku, kako je Vesna Pusić, zastupnica GLAS-a u Saboru Hrvatske, izjavila medijima u Sarajevu, građani napuštaju također zbog nefunkcionalnosti države, te zbog boljih radnih uvjeta. "Istraživanja pokazuju da je 30 posto otišlo zbog plaća i radnih mjesta, a njih 70 posto zbog nefunkcionalnosti države u različitim formama, poput nepotizma, klijentelizma, zapošljavanja preko veze, nefunkcionalnosti pravosuđa, nepoštivanja zakona”, tvrdi Pusić.

Srbiju, prema riječima Nenada Konstantinovića iz Organizacije Srbija 21, trenutno želi napustiti više od 1.2 miliona ljudi ili 22 posto stanovništva."Kada to prelomimo na starosnu strukturu, 35 posto mladih starosti do 29 godina žele otići iz zemlje. Ukoliko se nešto takvo i dogodi, onda nemamo nikakvu budućnost”, upozorava on.

Koratien - Busbahnhof Osijek (DW/V. Tešija)

Egzodus iz Hrvatske

Ulazak u EU, smatra Konstantinović, nije rješenje problema, što se, kako kaže, najbolje pokazalo u Hrvatskoj i Bugarskoj, gdje je padom granica trend odlaska pojačan. "Ono što mi moramo promijeniti je ono što nam kažu ljudi iz dijaspore, a to je zašto se oni nikada ne žele vratiti - oni to ne žele jer žive u uređenoj državi, gdje postoji perspektiva, izvjesnost i predvidivost, što najviše ističu”, ističe Konstantinović te dodao da vlasti u zemljama bivše Jugoslavije moraju shvatiti razloge odlaska ljudi, posebno mladih, kako bi se mogli adekvatno pozabaviti rješavanjem tog gorućeg problema. Srbija, kako je zaključio, u tom smislu ne poduzima gotovo ništa.

Konferenciji o odlasku mladih u Sarajevu prisustvovao je i američki veleposlanik u BiH Eric Nelson. Nabrajajući prednosti kojih ipak ima u BiH rekao je kako ga ohrabruje da su mladi u BiH spremni za promjene, te naglasio: "Vrijeme je da slušamo ideje mladih i da im pomognemo da prave planove koji neće značiti bijeg u EU, već one koji će EU dovesti u BiH”.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

 

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic