Zapadnobalkanski dijalog se nastavlja | Politika | DW | 30.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Zapadnobalkanski dijalog se nastavlja

Berlinski zapadnobalkanski samit završio je, kako se i očekivalo, bez konkretnog približavanja Srbije i Kosova. Ali dijalog se nastavlja i to je već veliki uspjeh domaćina Angele Merkel i Emmanuela Macrona.

Iako su se neki ponadali da bi gotovo dvosatno produljenje sastanka i radne večere sudionika sastanka na vrhu zemalja zapadnog Balkana i Europske unije u kancelarskom uredu moglo okončati nekim konkretnijim rezultatom, senzacije u ponedjeljak navečer u Berlinu nije bilo: glavni razlog ovog izvanrednog susreta, pomicanje pregovora između Srbie i Kosova s mrtve točke, ostaje i dalje otvoren.

Različiti pogledi

„Bilo je nekoliko ideja, međutim u ovom trenutku se nisu približili stavovi po pitanju ukidanja kosovskih carina a niti je Beograd pokazao spremnost načiniti neki korak koji bi u ovoj fazi vodio prema priznanju“, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković koji je na samitu, pored domaćina, njemačke kancelarka Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, i predstavnika Slovenije, zastupao stavove Europske unije.

I dok je Plenković djelovao zadovoljno što je u sklopu sastanaka uspio predstaviti i prioritete Hrvatske tijekom predsjedanja Europskim vijećem sljedeće godine u čijem središtu stoji upravo stabilizacija i rješavanje problema na zapadnom Balkanu, nekoliko stotina metara dalje, preko puta kancelarskog ureda, atmosfera je bila mnogo mračnija i dramatičnija.

Angela Merkel i Emmanuel Macron ispred brojnih zastava (Reuters/M. Sohn)

Domaćini susreta Angela Merkel i Emmanuel Macron

Vučićeva kritika Zvizdića

Tamo je predsjednik Aleksandar Vučić iznosio svoje viđenje susreta u Berlinu. A ono bi na prvi pogled moglo glasiti kao „svi protiv Srbije“. Vučić je ponovno primijetio kako je Srbija jedina sudionica zapadnobalkanskog samita koja nije priznala Kosovo pa je već samim tim odnosom bila u nezavidnom položaju. U prisustvu svoje premijerke Ane Brnabić, Vučić je, pored kritike Albanije i Kosova koje su iznijele svoje, Srbiji dijametralno suprotno, viđenje situacije u odnosima između Beograda i Prištine, iznio i svoje duboko razočaranje ponašanjem Makedonije a posebno Bosne i Hercegovine i njezinog predstavnika u Berlinu, predsjednika Vijeća ministara Denisa Zvizdića.

I dok je Vučić  premijeru  Makedonije Zoranu Zaevu zamjerio to što je ovaj pokušavao pronaći opravdanje za kosovske takse u srpskoj blokadi članstva Kosova u Interpolu, Zvizdiću je zamjerao to što je boravak u Berlinu iskoristio za bacanje drvlja i kamenja na Republiku Srpsku. Svoje viđenje dinamike susreta bosanskohercegovački premijer iznijet će tek nakon dolaska u Sarajevu u toku dana. On u Berlinu nije davao izjave.

Sudionici susreta o zapadnom Balkanu oko okruglog stola(Getty Images/M. Sohn)

Bilo je i međusobnih kritika, ali dijalog se nastavlja

Ipak uravnotežena atmosfera

No u isto vrijeme Vučić je pohvalio „korektni odnos“ Hrvatske i Slovenije prema Srbiji na sastanku. Kao i Crne Gore, „usprkos tomu što je priznala Kosovo“. Srbijanski predsjednik je bio i pun pohvale na račun domaćina skupa u Berlinu, njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. I tako na kraju ispada da ipak nije sve tako crno i da Srbija u Berlin nije išla na diplomatsku giljotinu. Većina sudionika je, kako kaže Vučić, osudila i kosovske carine.  Kancelarka Merkel je ovo pitanje u izjavi uoči samita čak istaknula kao i glavni problem blokade pregovora.

Nastavak dijaloga je uspjeh sam po sebi

„Na sastanku se moglo čuti veliko 'da’ europskoj perspektivi svih prisutnih zemalja. I moglo se čuti jedno veliko ‚da’ ćelji za nastavkom dijaloga koji bi vodio deblokadi pregovora”, rekao je Plenković. To se konkretno manifestira u već dogovorenom drugom susretu ove vrste koji bi se početkom srpnja u manjem formatu trebao održati u Parizu. Nekoliko dana nakon toga u poljskom Poznanu se nastavljaju ssureti u sklopu Berlinskog procesa. Ako se tomu prododaju i najave da će Hrvatska pitanje zapadnog Balkana staviti visoko na svoju agendu tijekom predsjedanja Europskim vijećem, onda se može zaključiti kako zapadnobalkanska diplomacija radi punom parom. Čak je i Vučić na kraju zaključio kako je najvažnije da se dijalog nastavlja. Dinamika u zapadnobalkanskom procesu, što je bio i deklarirani glavni cilj ovog susreta, je postignuta.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva