„Srbiji nije mjesto u Europskoj uniji“

Novinar nedjeljnog izdanja Frankfurter Allgemeine Zeitung Michael Martens već u naslovu uopće ne dvoji: "Srbiji nije mjesto u Europskoj uniji". Podsjeća na primjere Bugarske i Rumunjske koje su primljene u članstvo 2007. „uz praćenje" mada za to nisu bile spremne . "Već tada su postojale velike rezerve prema primanju te dvije zemlje. Politika i pravosuđe su bile korumpirane. A Bugarska je imala i veliki problem sa organiziranim kriminalom. Zato su obje ove nove članice bile stavljene pod nadzor. (...) To je bilo prije dvanaest godina. Taj nadzorni mehanizam je velikim dijelom bez učinka, ali on je još uvijek na snazi. I to sa dobrim razlogom."

Nedjeljni FAZ podsjeća kako niti na zapadnom Balkanu situacija nije puno bolja. "Loše je stanje kada je riječ o neovisnosti sudstva i medija, korupcija vladajućih često ostaje bez posljedica. Tu ni Berlin ni Pariz nemaju nikakvih iluzija. Ali ta regija ipak ne treba biti prepuštena sebi. Jer tu su i drugi, recimo Rusija (u Srbiji), Turska (u Bosni i Hercegovini) ili Kina (posvuda) koji se trude se pred vratima Unije stvoriti što veći utjecaj."

„Niti danas, niti sutra"

FAZ smatra: "Srbija ovog trenutka nije podesan kandidat ni za članstvo, ni za neko veće približavanje EU. To dobrim dijelom ima veze i sa raspoloženju u samoj Srbiji. Većina stanovništva već godinama u anketama izražava svoju nezainteresiranost ili čak svoju odbojnost prema EU." Otkuda dolazi to odbijanje, pita se autor. Kao jedan od razloga on navodi razočarenje građana Srbije politikom EU prema Kosovu i priznanjem te države. "Ali to nije sve. Jer, dok Vučić tvrdi kako želi povesti svoju zemlju u EU, upravo mediji koji su mu potpuno odani u svakoj prilici huškaju protiv Europe, sustavno i svakodnevno. Primjeri za to su televizija Pink kojoj Vučić osobito rado daje intervjue i agresivni tabloid Informer", piše FAZ. A "oba medija su odlučujući elementi njegove vladavine."  Tako se u njima sistematski napadaju političari oporbe, često i lažnim tvrdnjama. "A kada se ne bavi blaćenjem Vučićevih protivnika, Informer najmanje jednom tjedno upozorava kako se sprema rat protiv Srbije." Taj tabloid uvjerava čitatelje "da Vučić i ruski predsjednik Putin ne drže svoju zaštitničku ruku nad Srbijom, ona bi propala."

"Pa ipak Vučić urednika lista Informera naziva ličnim prijateljem. Da li se to slaže sa njegovom namjerom povesti zemlju u EU? U predsjednikovom okruženju kažu da se to mora razumjeti. Da u Srbiji postoji jako prorusko, antizapadno raspoloženje. Ako je to objašnjenje točno, to bi bio odlučujući argument protiv članstva Srbije u EU. Zašto bi EU omogućila političko sudjelovanje državi u kojoj se huškanje protiv Unije smatra instrumentom neophodnim za osiguranje vlasti? Onaj tko želi primiti Srbiju u EU mora znati kako tako samo još jedna Mađarska ulazi u Uniju. Država u kojoj se sada huškanjem protiv EU mogu dobiti izbori. Takva članica samo bi oslabila EU. I zato takvoj Srbiji mjesto jest u Europi, ali ne i u Europskoj uniji. Barem ne danas. I ne sutra", zaključuje FAZ.

Granice su fitilj bureta baruta

U tekstu pod naslovom "Eksplozivni eksperimenti" minhenski list Süddeutsche Zeitung piše: "Tko granicu stavi u pitanje, potpaljuje fitilj pod balkansku bačvu baruta. On riskira, štoviše provocira izbijanje novih sukoba, od Bosne sa njena tri naroda, do Sjeverne Makedonije gdje postoji jaka albanska manjina. Koncept promjene granica bi naknadno bila potvrda onim nacionalistima koji u ratovima devedesetih uz svu brutalnost nisu uspeli ostvariti cilj stvaranja nacionalno homogenih država. A osim toga bi se time izdala i temeljna europska ideja kako rješenje sukoba ne leži u razdvajanju nego upravo u većoj suradnji i da granice ne treba pomicati po etničkim principima, nego ih učiniti nepotrebnima.(...)"

Minhenski list nastavlja: „Ali za to je potrebno i državama Zapadnog Balkana pružiti uvjerljivu perspektivu ulaska u EU. Inače će pod pritiskom nacionalističkih stremljenja uskoro svuda pasti u  drugi plan obećanje koje je dano još 2003. Tek održavanje neke nove konferencije svake godine na kojoj će se sudionike tješiti lijepim obećanjima nije dovoljna kao neki koncept za Balkan", smatra komentator lista Süddeutsche Zeitung.

Merkel i njeno nasljeđe na Balkanu

U tekstu pod naslovom "Merkel brani svoje nasljeđe na Balkanu" i autor lista Die Welt piše: "Zabrinutost zbog najnestabilnije regije u Europi spada u konstante kancelarskog mandata Angele Merekl. Do danas su tamo stacionirani njemački vojnici. Ona je od početka vodila dosljednu politiku na Balkanu. (...) Kada je riječ o granicama, njoj je potreban jasan stav: ako se Emanuel Macron u Berlinu jasno izjasni za zadržavanje postojećeg stanja, onda neće samo Federica Mogherini prestati razmišljati o alternativi nego će  biti zakočena i dinamika prijedloga (o promjeni granica, op. ur.). Ali ako (francuski) predsjednik okoliša, to će biti novi vjetar u leđa zagovornicima razmjene područja - a Angela Merkel može strepiti za naslijeđe politike kancelarskog mandata na Balkanu."