Berlin nastavlja pomagati i podržavati zapadni Balkan | NRS-Import | DW | 28.12.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Intervju

Berlin nastavlja pomagati i podržavati zapadni Balkan

Susanne Schütz, stručnjakinja za zapadni Balkan u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova govori o evropskim perspektivama zapadnog Balkana, dijalogu Kosova i Srbije, kao i napretku u BiH.

Susanne Schütz je bila njemačka ambasadorica u Albaniji

Susanne Schütz je bila njemačka ambasadorica u Albaniji

DW: Na kraju smo godine. Njemačko predsjedavanje Vijećem EU se privodi kraju. Sa zapadnog Balkana dolazi razočarenje jer u određenim tačkama nije postignut napredak: pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, liberalizacija viznog režima s Kosovom, Srbija i Kosovo. Koji je vaš bilans?


Susanne Schütz: Približavanje zapadnog Balkana EU kao strateški važna odluka za region, ali i za nas, protekle godine je za Njemačku bilo visoko pozicionirano na dnevnom redu. Osvrćući se na 2020. godinu, zadovoljni smo što je postignut važan napredak na zapadnom Balkanu.Čak i ako su se ljudi u regiji mogli nadati većem uspjehu, čaša se mora smatrati polupunom. Dakle, u martu je uslijedila vrlo važna odluka država članica EU u korist otvaranja pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom - važna politička odluka koja je uspjela tek nakon nekoliko pokušaja. U slučaju Albanije, potrebno je ispuniti još nekoliko uslova. Nadamo se da će oni biti ispunjeni početkom sljedeće godine. Što se tiče Sjeverne Makedonije, naravno da smo veoma razočarani što uprkos zaista intenzivnom radu s obje države - Bugarskom i Sjevernom Makedonijom - nismo uspjeli pronaći kompromis. Istovremeno, ne smijemo zaboraviti da je Sjeverna Makedonija uspjela da se pridruži NATO-u. To je zaista bio vrlo važan korak omogućen Prespanskim sporazumom. Takođe smo postigli napredak u dijalogu između Kosova i Srbije. Imenovanjem Miroslava Lajčaka za Specijalnog predstavnika EU za dijalog, dijalog je zaista nastavljen nakon duge pauze.

Spomenuli ste obnovljeni dijalog između Srbije i Kosova: Kako ocjenjujete trenutni proces?


Unutrašnjo-politička situacija na Kosovu naravno je zakomplikovala dijalog. Narednih nekoliko mjeseci, predstojeći izbori i naknadno formiranje vlade sigurno neće olakšati razgovore. Ipak, od ljeta je bilo nekoliko sastanaka na političkom nivou, a prije svega na nivou stručnjaka, u koje su, kako čujemo, obje strane bile konstruktivno uključene. U ovom pitanju naravno postoje mnoge razlike koje treba prevladati. Ključno je da na kraju dijaloga postoji sveobuhvatan sporazum koji reguliše mnoga otvorena pitanja na održivoj osnovi - i koji je politički održiv u obje države. Ovo omogućava Srbiji i Kosovu perspektivu pridruživanja EU u doprinese regionalnoj stabilnosti.


Kosovo sa svojim unutrašnjepolitičkim problemima je već spomenuto. Ali, ne stiče se utisak da i u Srbiji postoji spremnost da se promijeni prethodni stav prema Kosovu...

Interes Srbije trebalo bi da bude unapređenje ovog dijaloga u okviru sopstvenih pregovora o pristupanju EU. Znamo da to nije lako, ali vjerujem da i Srbija prepoznaje da se nezavisnost Kosova više ne može vratiti. Također ne bismo trebali zaboraviti da u SAD od 20. januara dolazi jedna druga administracija što će sigurno dati pregovorima novi zamah.


Mislite li da je ideja o "dogovoru" između Srbije i Kosova s ​​razmjenom teritorije konačno sklonjena sa dnevnog reda i da je dijalog prema evropskim standardima sada ponovo dobio prednost?


EU, čiju su vodeću ulogu u ovom dijalogu prepoznale SAD, više puta je naglasila potrebu pregovora o sporazumu koji doprinosi stabilnosti i ne podriva stabilnost. Stoga vidim da je ideja o razmjeni teritorija sklonjena sa dnevnog reda.


U posljednjih nekoliko sedmica pozitivni signali dolaze iz Crne Gore: ima se utisak da novi premijer koristi prave ključne riječi u odnosu na Evropu i NATO. Kakva su vaša očekivanja od Krivokapićeve vlade?


Treba pozdraviti što se novi premijer obavezao na integraciju u EU i članstvo u NATO-u, a nije doveo u pitanje ni priznanje Kosova. Sada očekujemo da Crna Gora, koja je do sada vodila pregovore sa EU, nastavi svoj proces reformi. Ovdje je važno mjeriti novu vladu s konkretnim rezultatima.

I na kraju, ali ne najmanje važno, pogled na Bosnu i Hercegovinu. 25 godina nakon Daytona, mnogi su izvukli zaključak: apsolutno je potrebna nova struktura, novi konstitutivni proces. Sa ovom zemljom ovako više ne ide. Kako podržavate zemlju da postane sposobna za djelovanje?

25 godina nakon Daytona u osnovi donosimo pozitivan zaključak, jer smo također postigli 25 godina stabilnosti. Istovremeno, vidimo da je Bosna i Hercegovina još uvijek daleko zaostala u svom procesu približavanja EU. Ipak, postignut je i važan napredak u približavanju EU. Uz podršku EU, sada je zadatak provesti plan od 14 tačaka. Visoki predstavnik takođe čini sve da osigura da zemlja ide naprijed. Želimo biti više uključeni kako bismo stvorili novu dinamiku.

Pogledajte video 12:33

Dejtonski mirovni sporazum i mladi u BiH

Zapadni Balkan se na mnogim poljima, kako ekonomski, tako i politički, orjentiše prema Berlinu i zato su bila velika očekivanje od njemačkog predsjedavanje Vijećem EU. Šta ubuduće želite raditi s ovom snagom i ovim povjerenjem?

U godini koja se bližila kraju je bilo važno da zapadni Balkan imamo na vrhu agende EU i da naše politike pokažu da je za nas integracija zapadnog Balkana u EU strateški cilj. I u sljedećoj godini ćemo aktivno nastaviti voditi takvu politiku, čak i ako više ne budemo predsjednici Vijeća EU. Za narednu godinu Njemačka je preuzela predsjedavanje Berlinskog procesa, koji je 2014. godine uspostavljen sa zapadnim Balkanom i to na njemačku inicijativu i nekih partnera iz EU. Mi ćemo se nadovezati na važne odluke posljednjeg samita Berlinskog procesa u Sofiji koji je uspješno uspostavio zajedničko regionalno tržište podržano od svih šest zemalja zapadnog Balkana i odlučio postaviti sebi „Zelenu agendu“.


Ljudima u regiji sve to predugo traje, posebno mladi okreću leđa domovinama. Kako zadržati i podržati mlade. Šta se mora dogoditi?

To je vrlo važno pitanje koje smo sa predstavnicima vlada i civilnog društva pokrenuli krajem oktobra na konferenciji o mladima, migracijama i demografiji. Kao važan razlog za migraciju se navode nedostatak vladavine zakona i korupcija. U okviru našeg predsjedavanja Berlinskim procesom ćemo se nadovezati i nastaviti dijalog s civilnim društvom i mladima. Naravno, također ćemo u više navrata pozivati ​​vlade u regiji da se pridržavaju vladavine zakona i još aktivnije bore protiv korupcije. Postoje i drugi elementi, na primjer pitanja o obrazovnom sistemu i borbi protiv nezaposlenosti. Važno je stvoriti uslove u samim zemljama da tamošnjim ljudima damo perspektivu, za njih i njihove porodice.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije