1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sastanak bez vidljivih rezultata

7. decembar 2017.

Poseta tročlanog Predsedništva BiH Beogradu frustrirala je i najveće optimiste kada je reč o regionalnim odnosima. Nakon te posete samo se mogu očekivati nove razmene međusobnih optužbi.

https://p.dw.com/p/2ouYF
Foto: Getty Images/AFP/A. Isakovic

Ako se može nešto pozitivno reći o poseti tri člana Predsedništva Bosne i Hercegovine Srbiji, onda je to činjenica da se ta poseta uopšte dogodila. Očekivalo se, naime, da će Srbija kao deo najavljenog odgovora Bakiru Izetbegoviću, otkazati predviđene susrete, ali se to ipak nije dogodilo. Poseta koja je u tom smislu trebalo da doprinese smirivanju tenzija nakon izjave u intervjuu za DW bošnjačkog člana Predsedništva BiH Bakira Izetbegovića o priznanju Kosova, kao i nakon poslednjih presuda Haškog suda, na neki način je te odnose samo dodatno zakomplikovala.

Pročitajte još: Zaveštanje Alije Izebegovića

Sve je započelo već na samoj konferenciji za novinare nakon zajedničkog sastanka s predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Predsedavajući Predsedništvu BiH Dragan Čović naglasio je da se razgovaralo o pitanjima razgraničenja dveju zemalja, da su za to predloženi dobri modeli, kao i da će stav BiH po pitanju Kosova biti isti kao stav Srbije. Na to je reagovao Bakir Izetbegović, koji je svoju upadicu okarakterisao kao „pojašnjenje“, i naveo „da je zamolio Čovića da to iznese kao svoj stav, a ne stav Predsedništva, i da će se spoljna politika BiH voditi u Sarajevu“. Dragan Čović je, prema pisanju beogradskih medija, tri puta pitao Izetbegovića da li se slaže sa takvim stavom BiH oko Kosova i da je on tri puta odgovorio potvrdno.

Najpre je na to reagovao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je rekao da „eto, tako sve izgleda i oko granica i oko Kosova“, a daleko oštriji je bio ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, koji je kazao „kako su Vučićevi i Čovićevi prezrivi osmesi sve rekli“. A ako je poenta bila da se da za pravo predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, koji je brže bolje izjavio „kako je Izetbegović svojim ponašanjem pokazao kako je BiH u potpunoj dezorganizaciji“, onda je i taj cilj postignut.

Disonantno Predsedništvo BiH

„Ako gledamo stanje u Bosni i Hercegovini onda vidimo da se Predsedništvo BiH najčešće dogovori tako da se ni o čemu ne dogovori“, ocenjuje za DW Dragan Đukanović, potpredsednik Foruma za međunarodne odnose. „Ako je reč o pitanju granica, očito je da to nije dogovoreno unutar BiH, i trebalo bi zaboraviti najave brzog rešavanja tog pitanja. Mislim da se prvenstveno bošnjačka strana ne slaže sa predloženom formulom“. A što se tiče pitanja Kosova, Đukanović ističe da „Kosovo nije jedina spoljnopolitčka tema oko koje nema saglasnosti unutar BiH i njenog Predsedništva“.

Serbien - Besuch von bosnischen Präsidium in Belgrad
Pojašnjenja: konferencija za novinare nakon sastanka u BeograduFoto: Getty Images/AFP/A. Isakovic

Mislim da je danas postalo jasno kako je nemoguće postići neku odluku unutar bosanskog Predsedništva koja bi išla u zajedničku korist, kaže za DW Aleksandra Joksimović, predsednica Centra za spoljnu politiku. „A za Srbiju je važno da je ona pokazala dobru volju i napravila iskorak ka saradnji sa Predsedništvom BiH. Što se tiče Bakira Izetbegovića, čini mi se da je on imao želju i potrebu da tu pozitivnu sliku na neki način pokvari, odnosno da podvuče da bez bošnjačkog predstavnika u Predsedništvu BiH nema nikakvih odluka“.

Pročitajte još: Dodik, mapa i flomaster

Kada govorimo o stavu prema Kosovu, i na Izetbegovićevo pojašnjenje bi se moglo uputiti dodatno pojašnjenje, napominje Aleksandra Joksimović: „Ono što je evidentno kada govorimo o BiH jeste da je bez ukupne saglasnosti u vezi sa određenim spoljnopolitičkim pitanjima nemoguće doći do promene određenih stavova. Tako da tema priznanja Kosova u BiH suštinski nije tema, jer je oko toga nemoguće postići konsenzus. I tu govorimo samo o stavu jednog člana Predsedništva, koji nema mogućnost da se za taj stav izbori.“

Dijalog s nefunkcionalnom državom

Reakcija predsednika Srbije Aleksandra Vučića može se čitati i na sledeći način: mi se nešto dogovorimo, a onda se svi oni vrate u Sarajevo i tamo nastave svako po svom. Dragan Đukanović smatra kako se čini „da će biti još puno ovakvih sastanaka koji suštinski neće promeniti kvalitet odnosa između Sarajeva i Beograda. Mislim da ćemo imati još mnogo ovakvih ceremonijalnih sastanaka bez nekih vidljivih rezultata“.

Glavobolja zbog ovakvog razvoja događaja može biti samo pojačana ako se uzme u obzir ocena Dragana Đukanovića da su pitanja granica i eventualno Kosova samo mali delić nerešenih bilateralnih problema u koje ubraja pitanje trase auto-puta Beograd-Sarajevo, neregulisan status imovine dve države, status izbeglih iz BiH u Srbiji...

Pročitajte još: „Pastorčad kontinenta“

Aleksandra Joksimović dodaje da je, nakon reakcija zvaničnika Srbije, moguće izvući zaključak „kako nije lako komunicirati sa državom koja nema svoju unutrašnju funkcionalnost. Jer, koliko god vam izgledalo da ste se oko nečega dogovorili, onog trenutka kada se vrate na domaći teren oni kreću da šalju poruke svom biračkom telu. Zbog toga unutrašnji politički antagonizmi toliko porastu da se čini da niko od aktera i ne želi da dođe do dogovora, jer bi se to videlo kao neka vrsta popuštanja.“

Uticaj Ankare

Slučajan tajming ili ne, ali u Beogradu u isto vreme kada i tročlano Predsedništvo BiH boravi i turski ministar spoljnih poslova Mehmet Čavušoglu. „Značajna uloga Turske svakako se ne može zaobići, kao ni njen uticaj na bošnjačke političare“, smatra Dragan Đukanović. „Turska na neki način i diktira odnos Bošnjaka prema susedima. To je neka vrsta dodatnog opterećenja, i nekako se čini kako se Turska sve više udaljava od Evropske unije, mislim da će mogućnost usaglašavanja i normalizacije odnosa Bosne i Hercegovine i njenih suseda biti sve manja. I to pre svega zbog nesumnjivog uticaja Ankare na bošnjačko političko rukovodstvo“, ocenjuje Đukanović.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android