Koristimo kolačiće kako bismo poboljšali našu ponudu. Više informacija možete naći u našim uslovima o zaštiti podataka.
Bivša autonomna pokrajina Republike Srbije (Kosovo i Metohija), od 17. februara 2008 nezavisna država, koju je priznalo više od polivine zemalja članica Ujedinjenih nacija.
Nemačka Vlada je rutinski produžila učešće nemačkih vojnika u trupama KFOR-a na Kosovu na još godinu dana. U pitanju je najduža misija Bundesvera u istoriji.
Kancelar Olaf Šolc trebalo bi da poseti Srbiju i susedstvo 10. juna. Izvori DW kažu da je cilj dobra priprema samita Berlinskog procesa.
Kosovo je podnelo prijavu za članstvo u Savetu Evrope, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo Srbije. To može prouzrokovati nove probleme u dijalogu, ali i da stanovnicima Kosova donese veću pravnu sigurnost.
Danska želi da iznajmi zatvor na Kosovu za smeštaj zatvorenika koji čekaju na deportaciju. Naime, stotine ćelija u toj maloj balkanskoj zemlji su prazne, piše „Frankfurter algemajne cajtung“.
Sa 259 kilograma smeća po glavi stanovnika, Kosovo daleko premašuje prosečne količine otpada u Evropi. Smeće završava svuda po ulicama, rekama, pa čak i u privatnim dvorištima.
Nemačka diplomatska ofanziva ima za cilj da Balkan ostane izvan sukoba u Ukrajini, smatraju analitičari u Beogradu – uz ocenu da je prilično jasno da Berlin očekuje da se Srbija pridruži sankcijama protiv Rusije.
U razgovoru za DW kosovski premijer Aljbin Kurti kaže da motri na velike srpske izdatke na vojsku, i da je vreme da Beograd prizna kosovske dokumente kako bi se došlo do zajedničkog tržišta regiona.
Prvi veliki balkanski zadatak novog nemačkog kancelara je obavljen: u Berlin su došli i Vučić i Kurti, političari u čijim je rukama rešenje trenutno najvećeg političkog problema na Balkanu – odnosa Srbije i Kosova.
Aleksandar Vučić i Aljbin Kurti dolaze u posetu Olafu Šolcu. Od tih susreta niko ne očekuje senzaciju, ali Berlin ipak šalje jasan signal: Zapadni Balkan nam je i dalje važan i to ne uprkos, nego upravo zbog Ukrajine.
Nedelja bez automobila u Albaniji, isključenja struje na Kosovu, redovi ispred banaka u Bosni i Hercegovini… Nakon ruskog napada na Ukrajinu, Balkan mora ekonomski da se prilagodi novoj stvarnosti.
Na Kosovu neće moći da se glasa na izborima koje 3. aprila organizuje Srbija. Za Prištinu je to odbrana ustava, za Brisel odluka suprotna posvećenosti Kosova evropskom putu, a za Beograd – teror. Kakve su posledice?
„Zašto nije svaki rat isti – i zašto sankcije moraju biti dugog daha“, piše u podnaslovu teksta koji u „Frankfurter algemajne cajtungu“ potpisuje dugogodišnji dopisnik sa Balkana Mihael Martens.
Ko deli evropske vrednosti „sada ne može da stoji sa strane“, rekla je u Beogradu nemačka šefica diplomatije Analena Berbok. Ona je pohvalila srpsko glasanje za osudu ruskog napada u UN i dala podršku evropskom putu.
Nakon jučerašnjih susreta sa zvaničnicima BiH, a zatim i Kosova, nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok stiže i u Beograd. Pre toga je obišla Mitrovicu, a prisustvovala je i otvaranju jednog vetroparka.
S obzirom na ruski agresorski rat u Ukrajini, ministarka inostranih poslova Nemačke, Analena Berbok, želi da promoviše bliže veze između Zapadnog Balkana i Evropske Unije. Večeras boravi u Prištini.