1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Referendum o NATO koji ne znači mnogo

22. avgust 2017.

„Referendum o ulasku u NATO jedino je ispravno rešenje u ovom trenutku“, izjavio je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik. Analitičari iz regiona sa kojima smo razgovarali, ne misle međutim tako.

https://p.dw.com/p/2ie2p
Foto: Imago

Vojni analitičar iz Beograda Aleksandar Radić smatra da u ovom trenutku priči o referendumu ne bi trebalo davati veliki značaj. „Realnost je da se radi o proceni koja kaže da bi referendum o ulasku u NATO, bar na teritoriji RS završio negativno. Ali dnevna politika to sutra može da promeni. Zato u ovom trenutku ne bi trebalo davati preveliki značaj nekim potezima koji imaju za cilj da ostvare utisak na javno mnjenje i medije, a koji dugoročno ne mogu da imaju preterano ozbiljne posledice“, kaže Radić.

U prilog tome ide i činjenica da ideju referenduma – pored opozicionog bloka – nisu podržali ni članovi vladajuće koalicije. Preovladava mišljenje da Republika Srpska, kada je reč o pristupanju NATO, treba da prati stavove Srbije. „Ne vidim da bi referendum koji bi išao u kontru Srbiji imao svoju svrhu“, kaže Nedeljko Čubrilović, potpredsednik Demokratskog narodnog saveza (DNS). „Evroatlantske integracije će se sprovoditi u onom stepenu u kojem to Srbija bude sprovodila. Ako Srbija donese odluku da ide tim putem, besmisleno je donositi odluku da RS ne ide.“

Rusija i neizainteresovanost Zapada

Srbija bi, dodaje Radić, trebalo da preispita vojnu neutralnost, ukoliko Bosna i Hercegovina i Makedonija uđu u NATO. On smatra da nije pitanje da li će RS da prati stav Srbije kada je reč o ulasku u NATO, već je reč o uticaju drugih sila i gledanja na prostor Balkana kao na geostrateški važan cilj. „Čini mi se da ovde ima više primesa stava Moskve o toj temi, odnosno o tome da li će i u kojoj meri RS da prati Srbiju, a i ona sama da se kreće prema Alijansi. U Moskvi postoji ideja koju zastupaju određeni politički krugovi, a koja podrazumeva da se insistira na vojnoj neutralnosti četiri balkanske zemlje: BiH, Srbije, Makedonije i Crne Gore, od kojih je ova poslednja sada ispala iz te političke kombinacije“, kaže Radić navodeći pritom da smatra da nije reč o dugoročnim političkim ambicijama Ruske Federacije.

„Reč je o proizvodu okolnosti i dnevno političkim potrebama gde Rusija ostvaruje svoj uticaj koristeći situaciju u kojoj Zapad nije dovoljno snažno pristan u regionu. Zapad je zanemario to da situacija u BiH i drugim zemljama regiona nije ni jednostavna, ni stabilna. Već godinama tu teritoriju zapadne zemlje tretiraju kao priču nasleđenu iz nekih ranijih vremena“, kaže Radić.

Bosnien und Herzegowina Banjaluka Kaserne Kozara
Kasarna „Kozara“ u BanjaluciFoto: DW/D. Maksimovic

Imovina (nepotrebno) izazvala problem

Samo pitanje referenduma u Republici Srpskoj aktuelizovano je nakon odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi s odbijanjem apelacije za jednu od vojnih lokacija – Veliki Žep u Han Pijesku. Tom odlukom – mnogi su se složili – ispoštovan je poslednji uslov za aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO, ali je pitanje njenog sprovođenja još na tankoj niti. Od nešto više od 20 perspektivnih vojnih lokacija na teritoriji RS, nijedna do sada nije uknjižena na BiH, dok se u Federaciji taj postupak sprovodi i do sada su uknjižene 24 lokacije.

Radić smatra da je NATO i u ovom slučaju stvorio problem u BiH: „Reč je o nejakoj državi sa komplikovanim uređenjem i naravno da se u tom kontekstu mnogo poteza koristi samo zato da bi se održavala nestabilnost. Primer je i nesrećno uknjižavanje vojne imovine, pre svega jer je NATO loše definisao to pitanje. Napravljen je problem od nečega što nije trebalo da bude problem. I sada kada letimično bacite pogled na sve to, a uzimajući u obzir i stepen korupcije u BiH i sve ono što prati vlast iz sva tri naroda, jasno je da ne može da funkcioniše kada neko kaže: Dajte nam imovinu, mi ćemo je vratiti časna reč. Problem je dakle nastao onog trenutka kada je birokratija došla na ideju da takvo pitanje postavi kao uslov svih uslova“, kaže Radić.

Na pozivanje na referendum nema preteranih reakcija ni iz Federacije BiH, ukoliko se izuzmu oni pozivi HDZ-u BiH iz drugih hrvatskih stranaka da osude te najave. Ipak, većina smatra da će i ta priča o referendumu poslužiti – ili već služi – za odravanje tenzija i stvaranje slike da su zaštitnici RS u Banjaluci, a one političke strukture koje je predstavljaju u Sarajevu, izdajnici. U tom pravcu treba očekivati i kampanju za predstojeće izbore.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android