1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Lirman: Zapadni Balkan je deo evropske kuće

22. januar 2022.

„Ako želimo da budemo suvereni kao Evropljanke i Evropljani, moramo stvarno postići stabilnost i saradnju na Zapadnom Balkanu“, kaže za DW Ana Lirman, nemačka državna sekretarka zadužena za Evropu.

https://p.dw.com/p/45wb2
Ana Lirman odgovara na pitanja DW
Ana Lirman odgovara na pitanja DWFoto: Anila Shuka/DW

Lirman: Zapadni Balkan je deo evropske kuće

„Veoma mi je važno da mi kao Evropska unija držimo reč datu Albaniji i Severnoj Makedoniji. Zbog toga bi pregovori o pristupu trebalo da budu otvoreni što pre“, kaže za DW nemačka državna sekretarka u Ministarstvu spoljnih poslova Ana Lirman.

„Svim snagama se zalažemo da se sa puta uklone poslednje prepreke. Smatram da ćemo tu uskoro uznapredovati“, dodaje ona.

U slučaju Skoplja i dalje je na snazi veto Bugarske, koja traži da Severna Makedonija prizna „zajedničku istoriju“, onako kako se interpretira u Sofiji. Dolaskom na vlast reformske Vlade premijera Kirila Petkova stvari se pokreću sa mrtve tačke, pa je Petkov na meti kritika i bugarskog predsednika i opozicije.

„Mi smo spremni da podržimo procese koji moraju da se odvijaju, ali to je u prvoj liniji bilateralni proces, i smatram da je jedan od prioriteta nove bugarske vlade napredovanje sa sopstvenom reformskom agendom. Postoji velika želja da se istorija prepusti istoričarima“, kaže o tome Lirman.

Francuska, koja je nedavno preuzela šestomesečno predsedavanje Savetom EU, ranije se oštro protivila proširenju na Zapadni Balkan. Na pitanje da li se to menja, nemačka državna sekretarka kaže:

„Da. Francuska je poslala jasan signal programom predsedavanja Savetom EU, u kojem je jedna od centralnih stvari – perspektiva pristupa za zemlje Zapadnog Balkana. Biće održana konferencija za Zapadni Balkan. Makron je u svom govoru u Strazburu još jednom pomenuo temu i pojasnio da postoji ta perspektiva pristupa. Tako gledano, signali iz Pariza su vrlo ohrabrujući.“

„Vrednosti“, ali i „stabilnost“

Lirman (38) dolazi iz stranke Zelenih, baš kao i šefica diplomatije Analena Berbok. Zvanični naziv funkcije joj je „državna ministarka za Evropu i klimu“ te u skladu sa time kaže da su evropska i klimatska politika neraskidive. „I tokom putovanja (u Skoplje i Tiranu) sam vrlo jasno stavila do znanja da ćemo uložiti napore u podršku zemljama Zapadnog Balkana na planu obnovljivih energija, energetske efikasnosti i zaštite prirode.“

Na opasku da je Vlada Angele Merkel kritikovana zbog polaganja na „stabilokrate“ u regionu, Lirman kaže da će se ova vlada rukovoditi „vrednostima“. „To naravno znači da ćemo jasno ukazati na ono što je loše, ako to postoji, ali i podržati stabilnost i pozitivne procese. Sasvim jasno.“

Lirman u razgovoru sa Adelhjad Fajlke, urednicom Evropskog odeljenja DW
Lirman u razgovoru sa Adelhjad Fajlke, urednicom Evropskog odeljenja DWFoto: Anila Shuka/DW

„Tokom putovanja sam se namerno sastajala ne samo sa pripadnicima vlasti i opozicije, već i civilnog društva. I to je sigurno stvar koju želimo da nastavimo: saradnja sa civilnim društvom, podrška slobodnoj, nezavisnoj štampi, jer to čini demokratije zaista živim“, dodaje ona.

Lirman se u razgovoru za DW osvrnula i na inicijativu „Otvoreni Balkan“ u kojoj su za sada Srbija, Albanija i Severna Makedonija. „Najpre imam razumevanje za to da postoji velika želja da se u regionu sarađuje. Istovremeno inicijative koje hoće da jačaju regionalnu saradnju moraju stvarno biti i inkluzivne, znači uključivati i zemlje poput Kosova. To je za nas centralno.“

Za to su, dodaje, vrlo podesni instrumenti Berlinskog procesa. „U Sofiji je prošle godine već postignuta saglasnost oko zajedničkog tržišta. I to sada valja konačno i sprovesti u delo.“

I geostrateški razlozi

Osvrćući se na uticaj drugih aktera u regionu, poput Rusije, Lirman kaže da je odgovor evropska perspektiva: „Za nas je centralno da jasno kažemo da su te zemlje deo evropske kuće i da stvarno tu pripadaju. Pa i iz geostrateških razloga.“

„Mnogo govorimo u Evropi baš o evropskom suverenitetu. I ako želimo da budemo suvereni kao Evropljanke i Evropljani, moramo stvarno postići stabilnost i saradnju na Zapadnom Balkanu, koji zapravo već i jeste u evropskoj kući, samo ne i formalno. I zbog toga mi je to vrlo važno“, zaključuje Lirman.

Ona je došla u Ministarstvo spoljnih poslova nakon formiranja nove Vlade socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca, u kojoj su još Zeleni i Liberali. Lirman je od 2002. do 2009. bila poslanica Bundestaga a od 2018. do 2021. profesorka političkih nauka na Univerezitetu u Geteborgu. Od 2021. je ponovo poslanica Bundestaga.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.