1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„IS se infiltrira na Balkanu“

D. Roščić / M. Smajić8. jun 2015.

Sve veća opasnost od islamista na Zapadnom Balkanu, da li splašnjava talas opozicionih demonstracija u Makedoniji i poseta pape Sarajevu – to su teme u štampi na nemačkom jeziku.

https://p.dw.com/p/1FdOu
Islamischer Staat Kämpfer
Foto: picture-alliance/abaca/Balkis Press

„Islamska država“ se sve više približava zapadnoj Evropi, piše „Velt“. Prema informacijama koje je taj list preneo u svom nedeljnom izdanju, a koje je dobio iz bezbednosnih krugova, zapadni Balkan postao je neka vrsta „ulaznih vrata“ za islamističke borce:

„Nemačka tajna služba već nekoliko meseci uočava trend da islamisti na Balkanu sve više formiraju mreže kako bi prokrijumčarili borce u ratna područja. Salafistički propovednici na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, Albaniji i Makedoniji naveliko regrutuju borce za sukobe u Siriji i na severu Iraka. Samo sa Kosova u te krizne regione otišlo je više od 250 ljudi – u poređenju sa brojem stanovnika Kosovo je tako rekorder u Evropi. Region važi za omiljenu tranzitnu rutu džihadističkih boraca. Tu je i svojevrsna međustanica za islamiste iz Nemačke, Francuske, Belgije, Austrije i Holandije kada odlaze na ratišta na Bliskom istoku. 'Polazimo od toga da se tamo vrši i neka vrsta obuke džihadista', kaže jedan predstavnik bezbednosnih službi.“

„Takođe, balkanske zemlje se više ne koriste samo za regrutovanje boraca – one postaju mesta u koja se borci sa ratišta vraćaju i na kojima se možda pripremaju teroristički napadi“, piše „Velt“ i pritom podseća na napad koji se u aprilu ove godine dogodio u Zvorniku. Nemački list piše da je zbog toga nemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova veoma zabrinuto i najavljuje da će o „pretnji sa Zapadnog Balkana“ ove nedelje raspravljati i Parlamentarni kontrolni gremijum Bundestaga.

Melanholični revolt u Makedoniji

„Ni posle mesec dana nije jasno šta se to dogodilo u Kumanovu“, piše švajcarski list Noje cirher cajtung. „Jasno je da je grupa od 40 do 70 naoružanih Albanaca sa Kosova i Albanije iznajmila kuće u delu grada u kojem pretežno žive Albanci. To su bili veterani Oslobodilačke vojske Kosova i makedonske sestrinske organizacije, koje su 1999. odnosno 2001. godine zvanično raspuštene. Kaže se da su mnogi od učesnika kriminalci, da su se neki borili u Siriji.

U ranim jutarnjim satima 9. maja, makedonska specijalna policija je oklopnim transporterima krenula protiv bande koja se krila. Borbe su trajale dva dana. Ubijeno je osam policajaca, uključujući i jednog albanskog policajca, i deset članova bande. Borci OVK su kasnije sahranjeni na Kosovu, uz pompu i počasnu gardu. Za divno čudo, nije bilo civilnih žrtava. U ulici je uništeno više od desetak kuća, izgoreli krovovi, izrešetani zidovi.

Mazedonien Kosovo Begräbnis von acht Militanten in Prishtina die in Kumanovo gestorben sind
Sahrana na Kosovu nakon događaja u KumanovuFoto: Reuters/H. Reka

Ovih dana, u dvorištu jedne kuće okupilo se oko 40 muškaraca – glave porodice iz kraja. Svaki dobija 150 švajcarskih franaka u ruke i Božiji blagoslov. 'Donacija stiže iz jedne džamije u kantonu Cirih', kaže čovek u bordo odelu koji nadgleda deljenje para. To je mala suma, imajući u vidu koliko je uništeno.

- Kako je napravljena lista onih kojima treba dati pomoć?

- Bez problema, kaže jedan koji čeka u redu – svako zna svakoga.

- Kako su onda naoružani napadači mogli da budu neprimećeni u kraju?

Čovek sleže ramenima, ostali ćute.

Dva objašnjenja događaja u Kumanovu

Prema prvoj teoriji, banda i njeni nalogodavci potiču iz krugova rivala Alija Ahmetija čija je Demokratska unija za integraciju (DUI) od 2008. godine na vlasti, koju deli sa nacionalnom konzervativnom strankom VMRO premijera Nikole Gruevskog. Svaki od njih dvojice opslužuju svoju klijentelu. Od toga, mnogi imaju koristi, ali ne svi. Albanci u Makedoniji koji ne pripadaju krugu oko Ahmetija, osećaju se dvostruko diskriminisanim: nemaju pristupa privilegijama stranke i osećaju se potisnutim od strane makedonske većine. Među Albancima u Makedoniji postoji veliko nezadovoljstvo strankom Alija Ahmetija. Zbog toga je zamislivo da su naoružani napadači u Kumanovu hteli da provociraju međuetnički sukob, koji bi rezultirao time da 'mlakog' Ahmetija zameni neki radikalniji lik. Taj plan, ako je postojao, potpuno je propao.

Druga teorija kaže da je napad inscenirala makedonska vlada. Ona je već nekoliko meseci pod pritiskom zbog skandala u vezi sa prisluškivanjem. Da bi se prekinuli protesti protiv vlade, trebalo je provocirati tenzije između etničkih grupa. Ako je to istina, onda, to znači da je makedonska tajna služba organizovala i platila bandu. Ali, zašto je bilo toliko mrtvih ako je samo trebalo inscenirati sukob sa radikalnim Albancima ? Iako ta teorija više pitanja ostavlja otvorenim, nego što pruža odgovore, popularna je u okviru protestnog pokreta u Skoplju.

Razjedinjena opozicija

Ali i na optimizam protesta iz prvih nekoliko nedelja, sada se spustio veo melanholije. Narednih nedelja i meseci pokazaće se da li će pokretu uspeti političko buđenje. Međutim, labavi savez između protestnog pokreta i opozicione Socijaldemokratske stranke Zorana Zaeva, već je počeo da puca. Ostavka premijera Nikole Gruevskog još uvek je zajednički cilj, ali jedan od mladih aktivista kaže: 'Socijaldemokrate samo žele da se vrate na valov – nakon devet godina gladi. Želimo suštinsku reformu političkog sistema i drugačiju političku kulturu.'

Johannes Hahn in Skopje
Komesar Johanes Han u SkopljuFoto: MIA

Jedna profesorka koja se pridružila protestima i koja, kao i prethodni aktivista, želi da ostane anonimna, kaže da joj ne smeta samo to što opozicija deli politiku na prijatelje i neprijatelje, već i nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva. 'Ono što nam treba jesu autohtoni pokreti, a ne projekat za podršku civilnom društvu, onako kako je ono definisano u inostranstvu.'

Posle razgovora sa aktivistima, čini se da nema osnove za optužbu da 'Zapad radi na obojenoj revoluciji', sličnoj onima u Ukrajini i Gruziji. Rusko ministarstvo spoljnih poslova izreklo je takvu optužbu i pozvalo na poštovanje ustavnog poretka Makedonije. Aktivisti su ipak veoma kritični i kada je reč o Evropskoj uniji. Otkako je komesar za proširenje EU Johanes Han početkom juna isposlovao sporazum između vlade i opozicije, mnogi demonstranti veruju da je Briselu pre svega stalo do stabilnosti u zemlji, a ne do demokratije i vladavine prava.

Čak ni u vladinim krugovima se ne veruje da se radi o subverziji iz inostranstva. Aleksandar Nikoloski, poslanik VMRO, kaže da je ta ideja proizvod novinara i diplomata koji su želeli da ispadnu važni. Zapadna orijentacija VMRO je nepromenljiv deo nasleđa stranke. Jedini razlog stagnacije procesa evroatlantskih integracija jeste – grčki veto, kaže Nikoloski.

To je istina. Grčki veto je 2008. godine sprečio članstvo Makedonije u NATO i, u poslednjih nekoliko godina, otvaranje pristupnih pregovora sa EU. Atina u imenu bivše jugoslovenske republike vidi teritorijalne pretenzije prema svojoj severnoj pokrajini. Optužba je neosnovana jer Makedonija uopšte nema kapaciteta za pružanje ka severnoj Grčkoj.

Grčka blokada i pasivnost Evropske unije, umorne od proširenja, dovele su do sve ekstremnijeg etničkog nacionalizma u Makedoniji. To je opet podstaklo i albanski nacionalizam.

Snovi o Velikoj Albaniji

Za mnoge Albance u Makedoniji, država je samo prevozno sredstvo koje će ih dovesti u Evropsku uniju i tako omogućiti mirnu uniju Kosova i Albanije. Ako pregovori o pristupanju EU i dalje budu blokirani i održi se država klijentelističkih partija – za radikalne Albance će postati atraktivne druge opcije.

Projekat Velike Albanije nikako nije samo stvar ruske propagandu – on je prisutan u mnogim delovima albanskog govornog područja. Kakvi god da su bili motivi oružane bande u Kumanovu – makedonski Albanci su se od toga ogradili. Međutim, solidarnost među njima utoliko je verovatnija, što duže u Makedoniji bude vladao autoritarni režim bez mogućnosti integracije u Evropu.“

Papst Franziskus in Sarajevo
Papa Franja u SarajevuFoto: DW/V. Tesija

Papa Franja: Namerno sam izabrao BiH

„Pored puta kojim je prošao papa su kuće na kojim se i dalje vide tragovi rata. Broj katolika u BiH se prepolovio. Mnogi su napustili osiromašenu zemlju jer u njoj više za sebe ne vide šansu“, piše Berliner cajtung nakon posete pape Franje Sarajevu: „'Namerno sam izabrao ovu malu zemlju koja je mnogo propatila. To je poruka koju sam želeo da pošaljem', rekao je papa po povratku iz Sarajeva. Odlaziti na margine društva – to je moto papinog pontifikata. Papa Franja će ove godine, pored SAD i Afrike, posetiti još i Boliviju, Ekvador, Paragvaj i Kubu“, podseća berlinski list i prenosi reči Franje Topića, predsednika Hrvatskog kulturnog društva, koji kaže da papa nije posetio rodnu Argentinu, ali je došao u BiH. 'To je poruka kojom pokazuje da mu je Bosna važna', kaže Topić.“