1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Štampa na nemačkom: Amerika miri Kosovo i Srbiju

17. jun 2020.

Tramp želi da ubere poene za predstojeće izbore „pomirenjem“ Kosova i Srbije. Hoće li doći do rešenja? Hoće li Srbija priznati Kosovo? Hoće li doći do razmene teritorija? To su neka od pitanja u štampi na nemačkom.

https://p.dw.com/p/3dufv
Foto: AFP/T. Kienzle

„Već duže vreme je očigledno da vlada Donalda Trampa želi po svaku cenu da napravi vidljive pomake u komplikovanom odnosu između Kosova i Srbije. Ona se nada da bi, uz taj spoljnopolitički uspeh, dobila vetar u leđa za predstojeću izbornu kampanju“, piše švajcarski Noje cirher cajtung. Ujedno se i napominje da je tajming Grenelove inicijative o sastanku 27. juna u Beloj kući zanimljiv, s obzirom na to da se ovog vikenda u Srbiji održavaju parlamentarni izbori.

Švajcarski dnevnik ocenjuje da Grenelova najava pokazuje i to koliko su EU i SAD daleko do zajedničkog delovanja na Ballkanu – iako su decenijama u regionu sledile iste ciljeve. „To što je Grenel nekoliko sati pre posete (specijalnog izaslanika EU Miroslava) Lajčaka Prištini najavio pregovore u SAD, snažan je udarac u cevanicu EU – pa čak i ako u Vašingtonu bude bilo reči prvenstveno o ekonomskim pitanjima.“

„Kosovski predsednik Hašim Tači i srpski ministar spoljnih poslova Ivica Dačić su se, kada je reč o dijalogu, izjasnili za to da bi Amerikanci trebalo da preuzmu vodeću ulogu. Pad uticaja na Balkanu EU može da pripiše samoj sebi: sa gubitkom perspektive pristupanja Uniji za zemlje Zapadnog Balkana, Brisel je izgubio svoje najvažnije političko sredstvo. To se naročito uočava na Kosovu, čijim građanima je još uvek potrebna viza za putovanje u zemlje Šengena“, piše „Noje cirher cajtung“.

-pročitajte još: Avdulah Hoti – sluga mnogih gospodara

„Korektura granica“

I nemački Zidojče cajtung ukazuje da su se Tramp i Grenel odlučili na „korak bez EU, u nadi da će postići spoljnopolitički uspeh za izbornu kampanju za predsednika SAD“. Minhenski list napominje takođe da srpski predsednik Vučić „isključuje mogućnost priznanja Kosova“, ali i da, kako se navodi, kao i kosovski predsednik Tači od 2018. propagira razmenu teritorija „prema etničkim kriterijumima i pod nazivom ’korektura granica’.“

Tači i Vučić sa kancelarkom Merkel 2018. u Sofiji
Tači i Vučić sa kancelarkom Merkel 2018. u SofijiFoto: Reuters/V. Donev

„Ali mnogi Kosovari su protiv toga. To odbacuju i Evropska unija i nemačka kancelarka Angela Merkel – zato što strahuju od drugih nasilnih zahteva za promenama granica.“ „Zidojče cajtung“ podseća da nemačka kancelarka od 2014. organizuje konferencije o Zapadnom Balkanu, a da se pitanjem Kosova od 2019. intenzivnije bavi i francuski predsednik Emanuel Makron. List prenosi i reči predsednika Kosova Tačija koji je izjavio da bi do još jednog sastanka sa predstavnicima Beograda moglo da dođe u julu u Parizu.

-pročitajte još: Razmena teritorija – opasna stranputica

„Ipak, Evropska unija po pitanju Kosova nije jedinstvena“, piše nemački list podsećajući da pet njenih članica ne priznaje Kosovo, jer strahuju od jačanja zahteva za nezavisnošću manjina u njihovim zemljama. „Isto kao i u Prištini, i u Beogradu se jače oslanjaju na SAD. Srpski ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je da je Trampova administracija bolja za Srbiju od bilo koje američke vlade koju su vodile demokrate“, prenosi „Zidojče cajtung“.

Šta da se radi sa Bondstilom?

„Velike novosti“ – citira list Frankfuter algemajne cajtung objavu Ričarda Grenela na Tviteru kojom je on najavio sastanak u Beloj kući: „Zagonetka je o čemu Tramp želi da diskutuje u Beloj kući.“ A i na Kosovu i u Srbiji takođe se „samo nagađa šta bi moglo da se krije iza najnovije inicijative američkog predsednika i njegovih posilnih“.

„Da se Tramp zabrinuo za stabilnost Balkana, to mu ne veruje niko – ni u Prištini, ni u Beogradu“. Iz krugova oko Aljbina Kurtija se, kako piše frankfurtski dnevnik, može čuti da Tramp želi da postigne ’istorijski cilj’ – da rasformira američku bazu Bondstil koja se na Kosovu nalazi od 1999. i da „američke vojnike vrati kući“.

Američki vojnici u bazi Bondstil na Kosovu
Američki vojnici u bazi Bondstil na KosovuFoto: picture-alliance/AP Photo/V. Kryeziu

„Da bi postigao taj cilj, smatraju u Prištini, Tramp neće prezati ni od zahteva za promenom granica. A pomeranje granica bi, ako treba, bilo urađeno u korist Srbije samo da bi se dobila saglasnost iz Beograda.“ Ipak, kako se naglašava u analizi, „ne može se zaključiti da su namere SAD zaista takve, barem ne na osnovu zvaničnih izjava iz Vašingtona. Grenel je u svom tvitu ostao pri tome da će se 27. juna govoriti o privredi.“

Pritom, „jedno suštinsko pitanje ostaje nerešeno: Kosovo i dalje istrajava na tome da bude priznato od strane Srbije i da tako postane član Ujedinjenih nacija. Srbija to nikako ne želi da dozvoli, a u tom smislu ima i sigurnu podršku dve članice Saveta bezbednosti UN, Rusije i Kine.“

-pročitajte još: Dijalog Beograd-Priština u senci nekoliko kriza

„Novi presedan“

Međutim, zaključuje „Frankfurter algemajne cajtung“, „ukoliko američki predsednik zaista teži sveobuhvatnom sporazumu i zahteva da Kosovo ustupi deo svoje teritorije Srbiji, ostaje nerazjašnjeno pitanje da li je Srbija spremna da se, u zamenu za dobijene teritorije, formalno odrekne prava na preostali deo Kosova, da promeni sopstveni ustav i zvanično prizna kosovsku državu? Vučić je u tom smislu bio ovog utorka jasan kada je rekao da o tome nema ni govora: u Vašingtonu neće biti tema priznanje Kosova, niti će Srbija dozvoliti da to bude tema.“

„U prošlosti su se često mogle čuti pretpostavke prema kojima je Vučićeva ideja sasvim drugačija: novim presedanom zbog pomeranja granica na Kosovu, stiče se pravo na ujedinjenje sa Republikom Srpskom. Tako bi se izgubile eksklave u južnom delu Kosova u kojima živi manje od 10.000 stanovnika, ali bi Srbija zato dobila oblast direktno uz svoju granicu sa 1,2 miliona stanovnika. U svakom slučaju“, navodi se na kraju analize frankfurtskog lista, „Vučić će pre dolaska u Vašington obaviti još jedan važan razgovor – sa Vladimirom Putinom u Moskvi“.

Priredio Svetozar Savić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android