Zeleni kao nova narodna stranka u Njemačkoj? | Politika | DW | 14.10.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Zeleni kao nova narodna stranka u Njemačkoj?

Nekoć su važili kao antiestablišment. Danas je stranka Zeleni dio političkog sustava u Njemačkoj. Aktualno su postali toliko uspješni da ih se spominje kao novu narodnu stranku.

Kad su prvi političari Zelenih 1983. ušli u Bundestag sa svojim nesvakidašnjim "stajlingom", sandalama i pletenim puloverima, to je bio šok za tadašnji politički sustav Njemačke. 35 godina kasnije su se i Zeleni promijenili: pulovere su zamijenili otmjenim odijelima i kostimima, a eko-radikalizam realnom politikom koja se koncentrira na digitalnu inovaciju i socijalnu slogu. U nekim anketama su Zeleni na drugom mjestu po pitanju popularnosti kod birača.

Iako neki promatrači Zelene već vide kao novu narodnu stranku, njihov uspon prije svega ukazuje na novu fragmentaciju stranačkog sustava u Njemačkoj koja manje stranke potpomaže na račun velikih stranaka. Pored Zelenih, takvo stanje ide u prilog i desnim populistima iz Alternative za Njemačku (AfD). "Postoje mnogi zajednički razlozi zašto su Zeleni i AfD sada tako jaki. Objema strankama ide u korist što su druge stranke tako nepopularne", kaže u izjavi za Deutsche Welle Olaf Böhnke iz briselskog Think Tanka Rasmussen Global. "Teško se može predvidjeti koliko jake će te dvije stranke još postati, ali politički spektar će u budućnosti u svakom slučaju biti veći od onoga kakvog ga čine današnje narodne stranke."

Dva zastupnika Zelenih u Bundestagu s dugim kosama i bradama, Bonn, 1983. (picture-alliance/AP Photo)

Ovako su izgledali zastupnici Zelenih 1983. u Bundestagu u Bonnu

Oproštaj od radikalizma

Brzi uspon Zelenih u anketama u razdoblju od samo jedne godine nakon parlamentarnih izbora je utoliko čudnovatiji zbog toga što su mnogi nakon niza promašaja tu stranku već bili otpisali. Za vrijeme njihovog jedinog sudjelovanja u vladi na saveznoj razini između 1998. i 2005. godine su Zeleni odbacili svoju dotadašnju striktno pacifističku poziciju i na vrhuncu rata u tadašnjoj SR Jugoslaviji odobrili 1999. NATO-ove zračne napade na Srbiju. To je naljutilo mnoge tradicionalne birače te stranke. Kasnije im je Angela Merkel (CDU) takoreći oduzela jednu od njihovih glavnih tema kad je kao kancelarka nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi odlučila da će se Njemačka oprostiti od nuklearne energije. 

Gerhard Schröder i Joschka Fischer s koalicijskim ugovorom (picture-alliance/Ulrich Baumgarten)

Zeleni na vrhuncu političke slave: u vladi Gerharda Schrödera je Joschka Fischer bio ministar vanjskih poslova i vicekancelar

U potrazi za obilježjem koje bi bilo jedinstveno za tu stranku, a i kako bi zadovoljili vjerne birače, Zeleni su 2013. predložili uvođenje tzv. "Veggie-Daya", odnosno vegetarijanskog dana. To je bila politička katastrofa. Pljuštale su kritike da su postali stranka zabrana koja želi čitav jedan narod odgojiti. U skladu s tim su bili i loši rezultati na izborima 2017. godine: s 8,9 posto su postali druga najmanjih stranaka u Bundestagu - slabiji od AfD-a, liberala iz FDP-a i Ljevice.

No, otad se njihova popularnost popela na 18 posto i time udvostručila. Time su Zeleni u nekim anketama čak pretekli nekoć moćne socijaldemokrate koji aktualno vladaju skupa s Unijom CDU-a i CSU-a u političkom Berlinu.

Ne samo manjinska politika

Razlog za porast popularnosti je i korekcija kursa novog vodstva Annalene Baerbock i Roberta Habecka. Oni su stranački program proširili i dijelom se oslanjaju na pozicije koje su se ranije činile nespojive sa zelenim pozicijama, ali ukupno gledajući su sada prihvatljivije.

Annalena Baerbock i Robert Habeck (Reuters/H. Hanschke)

Kako su se društvene i političke prilike promijenile, tako su se i Zeleni prilagodili, pogotovo s novim vodstvom Annalenom Baerbock i Robertom Habeckom

Tako su nakon niza terorističkih napada i pokušaja napada i Zeleni promijenili mišljenje te se zalažu za brojniju i bolje opremljenu policiju. Zeleni političar Winfried Kretschmann je s jednom takvom pragmatičnom i umjerenom, ali ipak kao zelenom prepoznatljivom politikom, pobijedio na izborima u tradicionalno konzervativnoj pokrajini Baden-Württemberg te tamo kao premijer u koaliciji s CDU-om upravlja vladom. "Ne mislimo samo na rješenja koja su važna samo za osam ili deset posto, takoreći za manjinsku politiku koju smo ranije slijedili, već naše teme i rješenja postavljamo tako široko da mnogi ljudi imaju nešto od toga", kaže za DW Priska Hinz, ministrica za zaštitu okoliša pokrajine Hessen.

No isto toliko bi za najnovije uspjehe Zelenih i novo političko usmjerenje mogao biti zaslužan i pad popularnosti Unije CDU/CSU u SPD-a. Mnogi su jednostavno zasićeni vladavinom kancelarke Merkel. A socijaldemokrati iz SPD-a, koji su skupa s njom u vladajućoj koaliciji, izgubili su prema mišljenju mnogih orijentaciju kao stranka "malih ljudi". Prije 20 godina je SPD na parlamentarnim izborima još bio osvojio 40 posto glasova. Danas se ta stranka u nekim anketama kreće oko 16 posto. "Izgubili su povjerenje u to da mogu vladati zemljom", kaže politički analitičar Olaf Böhnke. "Još uvijek se nalaze u političkoj nedođiji."

"Narodnih stranaka više nema"

Pad popularnosti etabliranih velikih stranaka poput CDU-a ili SPD-a i istovremeni porast popularnosti Zelenih, međutim, ne znači da je ta ekološka stranka na putu da postane narodna stranka, napominje berlinski politolog Gero Neugebauer u razgovoru za Deutsche Welle. Uopće se više ni ne može govoriti o narodnim strankama, kaže on, "jer ih više nema". Umjesto toga će ih njihov aktualni uspjeh, dodaje, prije odvesti u koalicijski zagrljaj umornih nekadašnjih narodnih stranaka, osim toga su Zeleni tim strankama i potrebni kako bi se pozicionirale protiv u sličnoj mjeri uspješnog AfD-a. Fragmentacija se nastavlja, dodaje Neugebauer, ali i segmentacija: "Trenutačno imamo male pobjednike, a u to u prvom redu spadaju Zeleni, ali i AfD."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva