Narodne stranke bez naroda | Politika | DW | 26.09.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Narodne stranke bez naroda

Poslije izbora za Bundestag 2017. kršćanski demokrati i SPD su bili oslabljeni, a desničarski AfD s gotovo 13 posto postao najjača oporbena stranka. Danas je, međutim, situacija tradicionalnih narodnih stranaka još teža.

Deutschland Bundestagswahl Nachlese Merkel (Getty Images/S. Gallup)

Kancelarka Merkel je daleko od svoje nekadašnje moći

Angela Merkel je na vrhuncu izbjegličke krize 2015. izjavila da će sa opadanjem broja izbjeglica opadati i naklonost građana stranci AfD. Prevarila se. Na prošlogodišnjim izborima za Bundestag, AfD je dobila 12,6 posto i tako postala najjača oporbena stranka. I to još ni izdaleka nije bilo sve.

Danas u anketama ima oko 15 posto i djelomično je ispred SPD, a na istoku Njemačke je najjača stranka. Tamo u budućnosti više ni „velike koalicije" neće biti dovoljne da bi je suzbile. Paul Ziemiak, predsjednik podmlatka Demokršćana, kaže: „To vodi u politiku sa sve kratkoročnijim ciljevima, kao i u sve češće sukobe unutar koalicija".

Deutschland Volksparteien verlieren an Zustimmung | Merkel muss weg (picture-alliance/dpa/U. Anspach)

Narodne stranke gube podršku birača

U Bundestagu leti perje kao nikad. Predsjednik AfD Alexander Gauland optužuje vladajuću SPD da ona želi ušutkati kritičare vladine izbjegličke politike „glajhšaltovanjem". A poslanik SPD Martin Schulz je na to rekao da Gauland spada na „smetlište povijesti".

Mnogi traže da se AfD stavi pod prismotru Službe za zaštitu ustavnog poretka tvrdeći da ta stanka ugrožava demokraciju. No, takvi pozivi nisu spriječili uspon AfD – i stalan postepeni pad vladajućih CDU/CSU i SPD.

No, od pomaka odnosa snaga na političkoj sceni profitirali su i Zeleni – oni u svim anketama sada dobivaju između 14 i 16 posto, a u Bavarskoj su – uoči tamošnjih izbora za pokrajinski parlament – druga po snazi stranka, daleko ispred SPD.

Društvo je previše šaroliko za narodne stranke

Jesu li velike narodne stranke odslužile svoje? Da li se stranački spektar stalno povećava? Što je razlog za uspon dvojih stranaka koje međusobno ne mogu biti različitije?

Politolozi su složni u ocjeni da, u sve šarolikijem društvu, stranke koje žele pokriti veliki politički spektar više ne mogu privući ljude iz toliko različitih sredina. „Narodne stranke imaju teškoće u reprezentiranju žive društvene dinamike", kaže istraživač stranaka Karsten Grabow u razgovoru za DW.

Deutschland Volksparteien verlieren an Zustimmung | SPD - Luft raus (picture-alliance/dpa/R. Vennenbernd )

Socijaldemokratska stranke sve više liči ispuhanim balonima

Za ministra unutrašnjih poslova i političara CSU Horsta Seehofera, stvar je jednostavna: pitanje migracije je „majka svih političkih problema" u zemlji. On, kao i mnogi drugi konzervativci, smatra da je Angela Merkel sa svojom liberalnom izbjegličkom politikom prestrašila birače. „Desno od nas ne smije biti nikakva demokratski legitimirana stranka", stara opomena je bivšeg bavarskog premijera Franz-Josefa Straussa koja za mnoge konzervativne birače i dalje važi.

Kraj svijeta ili nešto sasvim normalno?

Političke promjene u Njemačkoj su tolike da se sve češće vuku paralele sa Vajmarskom republikom. Tako je za politologa Herfrieda Münklera interni spor u redovima CDU/CSU oko izbjegličke politike „lakomisleno poigravanje

političkom stabilnošću" i „koketiranje sa propašću". On kaže da pogled u europsko inozemstvo pokazuje da je koncept narodne stranke „model koji je odslužio svoje": „Vremena narodnih stranaka ćemo se još prisjećati s tugom".

Karsten Grabow podsjeća da su u nekim evropskim susjednim zemljama stranački sistemi već dugo mnogo fragmentiraniji nego njemački sistem, „a i pored toga su u pitanju stabilne demokracije. Moramo se nanovo orijentirati, i sve će postati kompliciranije, ali ne i manje demokratski". Narodne stranke bi, kaže, trebale prestati jadikovati zbog neumitnog razvoja događaja, i „priznati da se to dešava te raditi na oblikovanju nove stvarnosti".

A politolog Wolfgang Merkel kao savjetnik SPD smatra da je to za stranku i prednost ako se ona više ne obraća širokim slojevima stanovništva. On smatra da bi SPD trebalo da odustane od pretenzija da bude narodna stranka i da se koncentrira na manju klijentelu.

Ponovni uspon Zelenih

AfD za svoju uspjeh može zahvaliti prije svega temama migracija i globalizacija zbog kojih mnoge ljude hvata strah. A Zeleni se sve više pretvaraju u liberalni i otvoreni antipod tome. Oni su svukli sa sebe tijesan korzet ekološke stranke i nude kompletan program za sve oblasti politike. „Programski gledano, oni su zapravo narodna stranka", smatra Karsten Grabow.

Deutschland Politischer Aschermittwoch - Grüne - Robert Habeck (picture-alliance/dpa/A. Gebert)

Nova zvijezda na njemačkom političkom nebu: Robert Habeck iz stranke Zelenih

Iza ove transformacije Zelenih stoji kadrovske obnova stranke. Novi predsjednik Zelenih Robert Habeck nije samo pragmatičniji od svojih prethodnika, već je i prava zvijezda: atraktivan, drugarski tip, sa kojim bi čovjek rado otišao na pivo. No, Habeck zna i svijet van politike: ima četvoro djece i piše romane. Grabow Habeckovu tajnu ovako objašnjava: „Nije ideološki zatucan" kao neki raniji šefovi stranke. „Kada imate dobar program, to je već pola uspjeha. A potreban Vam je i neko tko taj program može dobro  prodati, bez zagriženosti, a to je upravo ono što Habeck dobro radi."

S Habeckom su Zeleni dobili ono što narodne stranke nemaju. Glavni tajnik SPD Lars Klingbeil „bi to možda mogao", kaže Grabow, ali imidž SPD „se jednostavno ne može dobro prodati. Što god radili – ne isplati se". A kada je riječ o demokršćanima, po riječima ovog stručnjaka, „oni ni ne znaju za što su, osim za međusobne svađe".