Zašto je Merz baš toliko nepopularan?

„Ocjene koje dobiva u ispitivanjima su dramatično loše. To se ne može drukčije reći“ kaže Stefan Merz, stručnjak za ispitivanje mnijenja instituta Infratest dimap. Jer njemački kancelar Friedrich Merz postavio je rekord: nikada prije aktualni šef vlade u Njemačkoj nije imao lošije osobne rezultate u anketama.

Prije nekoliko tjedana čelnik CDU nadmašio je i najlošije rezultate svog prethodnika iz SPD, Olafa Scholza u završnom razdoblju koalicije SPD-a, Zelenih i FDP. Po najnovijem istraživanju, jedva je svaki šesti stanovnik Njemačke zadovoljan radom vlade pod Merzom.

Stručnjak za javno mnijenje nam svjedoči kako je pad Merzove popularnosti bioznatno brži nego kod prethodnika. Osobito je Angela Merkel bila nedodirljiva i po ocjenama je „igrala u drugoj ligi“. U usporedbi s njom, Merz „nije čovjek koji pridobiva ljude“.

Kako „prodati" reforme?

Međutim, Stefan Merz upozorava: Friedrich Merz vjerojatno „uopće ne očekuje podršku od 60 ili 70 posto". On želi biti „kancelar reformi", a ne „kancelar kompromisa". Uzgred, stručnjak Infratest dimapa nam dodaje kako se i on doduše preziva Merz, ali nije ni u kakvom rodbinskom odnosu s kancelarom.

Taj ugledni institut za istraživanje javnog mnijenja u Njemačkoj ne pita izravno za popularnost, nego pitanje glasi: „Koliko ste zadovoljni političkim radom...". Friedrich Merz je u anketama u svibnju 2025. krenuo „već vrlo slabo“, kaže izborni istraživač. Dva do tri mjeseca bilježio je rast, a potom je započeo sad već stalni sukob unutar koalicije. Sukob je eskalirao raspravom o kandidatkinji za Savezni ustavni sud koju su spriječile stranke Unije.

A sukobi su se onda redali: oko migracije, oko mirovinske reforme i oštre polemike kancelara s njemačkom ministricom rada Bärbel Bas (SPD). Ali kaže i: „Ne radi se prije svega o njemu osobno, nego o ukupnoj slici vlade." Ona je pogubna.

Kancelar ipak ne može reći sve

Znatno kritičniji prema samom kancelaru je profesor s Tübingenskog sveučilišta Olaf Kramer. Merza se ranije „uvijek doživljavalo kao vrlo dobrog govornika“. Rekao bi da Merz „dobro argumentira".

No profesor retorike u razgovoru za DW govori o „određenoj neprofesionalnosti“ koja povremeno izlazi na vidjelo. Njegov je dojam kako ovaj političar CDU nije naučio kako „izjave koje daje s pozicije kancelara imaju drugačiju težinu i mogu imati drukčije posljedice nego ono što je ranije mogao reći kao privatna osoba“.

Kramer kao primjer navodi Merzovu izjavu o „prizoru naših gradova". U listopadu 2025. Merz je na konferenciji za novinare u Berlinu „probleme u prizoru s ulica gradova" povezao s deportacijama i migracijom, sugerirajući da po njemačkim gradovima dominira slika ljudi koji nisu iz njemačkog kulturnog kruga. Nakon snažnih kritika i optužbi je li kancelaru smetaju toliki stranci u njemačkim gradovima, ogradio se dodatkom kako je mislio tek na migrante bez prava boravka i bez posla „koji se ne pridržavaju pravila koja vrijede u Njemačkoj“. Oni, kako je rekao, određuju izgled na kolodvorima, u podzemnoj željeznici, parkovima ili cijelim gradskim četvrtima.

Kramer govori o „nečemu poput lova u mutnom“. Izjava se retorički istaknula time „što zapravo uopće ne kaže jasno o čemu je riječ“. Ta neodređenost dopušta asocijacije „kakve rado koriste stranke ekstremne desnice“. Pritom stručnjak za komunikaciju odgovornost vidi i u aparatu iza Merza: takva komunikacija „ne bi se smjela događati u profesionalno vođenoj kancelariji“.

Izjava o „slici grada“ nije bila jedina koja je izazvala široke kritike. Još kao oporbeni čelnik govorio je o djeci iz obitelji migrantskog porijekla kao o „malim pašama“ i žalio se na „socijalni turizam“ ukrajinskih izbjeglica, približavajući se tonu desnih populista i ekstremista. Kao kancelar naljutio je pojedinim izjavama čas brazilskog, čas američkog predsjednika.

Ima li nade za Merza?

Može li kancelar ipak preokrenuti trend? U raspoloženju je primijetno golemo nepovjerenje, kaže Stefan Merz. Ipak, načelno smatra da je preokret moguć i podsjeća na njemačkog kancelara Gerharda Schrödera koji je bio na čelu vlade od 1998. do 2005. Socijaldemokrat je 2002. ponovno izabran kao kancelar s osobnim zadovoljstvom od oko 60 posto, da bi ubrzo nakon toga pao na oko 25 posto. Na kraju mandata opet je bio na oko 50 posto. I kod kancelarke Merkel statistika je pokazivala uspone i padove.

„Mandat još dugo traje. Tu još ima prostora", kaže Stefan Merz. No za to vlada mora „raditi učinkovitije i bez stalnih sukoba te mora stvoriti dojam da se ide u pravom smjeru“.

Retoričar Kramer kritički dodaje: „Kod Merza poznajemo retoriku snažnih najava.“ Tako se „najavljuju odlučne mjere“, ali potom ne slijede odgovarajući politički potezi. Ljudi primjećuju to razvodnjavanje: „Taj nesklad između riječi i djela može dugoročno ozbiljno narušiti povjerenje u govornika.“

To vrijedi za Merza jednako kao i za njegove ministre. Tim više što koalicija želi brzo provesti temeljne prijedloge mirovinske reforme koje je izradilo povjerenstvo. To je jedno od velikih, dugotrajnih otvorenih pitanja.

No Kramer upozorava i na novu promjenu. „Kad ste kancelar, tada ste kancelar građana Njemačke, a ne više samo predstavnik svoje stranke."

Ta promjena uloge se kod Merza tek mora se dogoditi. „Zato je i zadaća kancelara imati pomirljivu retoriku koja može graditi mostove.“