Kancelar Friedrich Merz nikada nije bio ovoliko nepopularan
2. travnja 2026
Prva dva pokrajinska izbora ove godine završena su, a savezna njemačka vlada sada ponovno ubrzava aktivnosti. Naime, tjednima se vladajuća koalicija konzervativnih demokršćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD) kretala puževim korakom – iz straha da bi provođenje reformi moglo otuđiti birače u saveznim pokrajinama Baden‑Württembergu i Porajnju‑Falačkoj. No te dugo očekivane reforme moraju se provesti kako bi se Njemačka vratila na pravi put. Ipak, one će za građane značiti i veće opterećenje te smanjenje subvencija.
Kancelar Friedrich Merz nakon stupanja na dužnost u svibnju 2025. najavljivao je „jesen reformi“. To se nije ostvarilo. Dugotrajna neaktivnost i politička stagnacija sada uzimaju danak: 84 posto građana – najveći udio otkako je ova koalicija na vlasti – nezadovoljno je učinkom savezne njemačke vlade.
Vlada ne uspijeva uvjeriti čak ni simpatizere vladajućih stranaka, pokazuje najnovije reprezentativno istraživanje javnog mnijenja ARD‑DeutschlandTrenda, za koje je institut Infratest Dimap tijekom posljednja dva dana ožujka razgovarao s 1.316 njemačkih birača s pravom glasa.
Pad popularnosti Friedricha Merza i Larsa Klingbeila
Pad popularnosti vladajuće koalicije odražava se i na popularnost njezinih čelnika. Kancelara Friedricha Merza (CDU) sada podržava 21 posto ispitanika, što je pad od čak osam postotnih bodova, dok vicekancelara i ministra financija Larsa Klingbeila (SPD) podržava 18 posto – pad od golemih 15 postotnih bodova. Obojica su tako dosegnula najniže rejtinge od stupanja na dužnost.
Nezadovoljstvo se ogleda i u rejtingu stranaka. Kada bi se sada održali izbori za Bundestag, vladajuće stranke CDU/CSU i SPD bile bi daleko od parlamentarne većine.
U usporedbi s ožujkom obje su grupacije izgubile po dva postotna boda: CDU/CSU trenutačno bi osvojio 26 posto glasova, a SPD svega 12 posto. Socijaldemokrati su se time vratili na svoju rekordno nisku razinu zabilježenu 2019. godine.
Alternativa za Njemačku (AfD) porasla je za dva postotna boda u odnosu na prethodni mjesec i sada bi osvojila 25 posto glasova. Zeleni i Ljevica poboljšali su rezultat za po jedan postotni bod te dosegnuli 14, odnosno 10 posto potpore.
Ostale stranke ostale su ispod praga od pet posto, među njima i Savez Sahra Wagenknecht (BSW) te Slobodni demokrati (FDP), svaka s po tri posto potpore.
Rat u Iranu ruši nade za gospodarski rast
Njemačka vlada sada mora ispuniti očekivanja – no gospodarstvo predstavlja veliku zabrinutost. Tri godine recesije, a potom godina stagnacije, ostavile su traga. Industrijska proizvodnja se smanjuje, a tvrtke premještaju proizvodnju i radna mjesta u inozemstvo. Svaki znak poboljšanja, čak i najslabiji, poništen je ratom u Iranu. Ako cijene energije ostanu ovako visoke ili dodatno porastu, ponovno prijeti inflacija.
Ukupno gledano, 70 posto građana nema povjerenja da će ova njemačka vlada provesti potrebne mjere za poboljšanje gospodarske situacije.
Vladini planovi uključuju kombinaciju poreznih olakšica, snižavanja cijena energije, investicijskih poticaja i deregulacije – sve s ciljem kratkoročne stabilizacije njemačkog gospodarstva i dugoročne konkurentnosti zemlje. Nakon Uskrsa planirane su i dodatne olakšice za potrošače.
Brže priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija
Jedan od prijedloga jest omogućiti tvrtkama zapošljavanje radnika na određeno vrijeme tijekom duljih razdoblja nego što je trenutačno dopušteno. Građani s kojima su razgovarali istraživači po tom su pitanju podijeljeni: 48 posto bi to podržalo, dok se 44 posto protivi. Istodobno, ubrzano priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, koje bi imigrantima omogućilo brži ulazak na tržište rada, uživa snažnu potporu u Njemačkoj (74 posto).
Međutim, to podržava samo 48 posto birača AfD‑a, stranke s izraženim krajnje desnim sklonostima. Među biračima ostalih stranaka stopa odobravanja kreće se između 83 i čak 95 posto.
Bogati bi trebali plaćati veće poreze
Kako bi se popunile proračunske rupe i prije svega potaknulo žene na veće sudjelovanje na tržištu rada, razmatra se ukidanje postojećih poreznih olakšica za buduće bračne parove – tzv. zajedničko oporezivanje bračnih parova. Protiv toga je, međutim, 54 posto građana, dok samo 32 posto smatra da je ta mjera ispravna.
Prijedlog povećanja poreza na dodanu vrijednost odbija čak 91 posto ispitanika. Građani procjenjuju da je porezno i doprinosno opterećenje za njih već sada previsoko.
Ukupno 66 posto ispitanih smatra da je njihovo porezno opterećenje previsoko, dok 28 posto drži da je primjereno. Porezne olakšice za skupine s niskim i srednjim prihodima, uz povećanje poreza na dohodak za one s visokim primanjima, pozdravilo bi 76 posto ispitanika.
Mirovine, zdravstvo, dugotrajna skrb – problemi na sve strane
Promjene se ne najavljuju samo u poreznom sustavu, nego i u području socijalnog osiguranja. Taj je sustav pod pritiskom demografskih promjena: stanovništvo Njemačke brzo stari, a sve manji broj radno sposobnih osoba mora uzdržavati sve veći broj umirovljenika.
To se ne može nastavljati unedogled. Starenje stanovništva dodatno pojačava pritisak na zdravstveni sustav, koji je i preskup i neučinkovit. Broj starijih osoba koje trebaju skrb u nadolazećim će godinama brzo rasti.
Unatoč tome, 74 posto anketiranih građana nema povjerenja da će ova vlada provesti nužne mjere kako bi sustavi socijalnog osiguranja ostali održivi i u budućnosti. Vlada je imenovala tri stručna povjerenstva za izradu prijedloga reformi. Rad na pitanjima mirovina i dugotrajne skrbi još traje, dok je povjerenstvo za zdravstvenu zaštitu svoje nalaze predstavilo krajem ožujka.
Od prijedloga usmjerenih na rasterećenje obveznog zdravstvenog osiguranja, veći porezi na alkohol, duhan i bezalkoholna pića imaju većinsku potporu građana (72 posto za, 24 posto protiv). Međutim, veće participacije za lijekove i terapije jasno se odbacuju (20 posto za, 76 posto protiv), kao i ukidanje besplatnog suosiguranja za supružnike (26 posto za, 64 posto protiv) ili ograničeno nadoknađivanje troškova za privatne liječnike i bolnice (23 posto za, 63 posto protiv).