Zašto je izbio rat Pakistana i Afganistana?

Pakistansko ratno zrakoplovstvo je napalo ciljeve u afganistanskom glavnom gradu Kabulu, u Kandaharu i u pokrajini Paktika koja graniči s Pakistanom. Meta su bili vojni položaji talibana, njihova zapovjedništva i skladišta streljiva. Samo dan ranije ovog četvrtka su talibani pokrenuli veliku ofenzivu duž granice prema Pakistanu. Tvrde kako su već zauzeli nekoliko pakistanskih graničnih postaja. Obje strane javljaju o teškim gubicima protivnika: navodno je ubijeno više od 130 boraca talibana i preko 50 pakistanskih vojnika, ali za to nema potvrde.

Zašto je eskaliralo baš sad?

Već godinama su odnosi između Pakistana i Afganistana napeti. Od 2024. više je puta dolazilo do vojnih incidenata duž granice, posljednji put u listopadu 2025. Tek je uz velike napore u Dohi, uz posredovanje Katara i Turske, dogovoren prekid vatrekoji je potom više puta prekršen. Danas se smatra propalim.

Pakistan optužuje talibane u susjednom Afganistanu da pruža sigurno utočište radikalnoj islamističkoj miliciji Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP) iz kojeg mogu planirati i izvoditi napade u Pakistanu i tako destabilizirati zemlju.

Početkom ovog mjeseca, 6. veljače u pakistanskom glavnom gradu Islamabadu izveden je težak samoubilački napad u džamiji pri čemu je poginulo 36 osoba. Vlada za to okrivljuje TTP. Od tada napetosti neprestano rastu. U petak je pakistanski ministar obrane Khawaja Muhammad Asif napisao na platformi X: „Naše je strpljenje pri kraju. Sad između nas vlada otvoreni rat."

Tko je TTP?

Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP) – poznat i kao „pakistanski talibani“ – militantna je džihadistička skupina osnovana 2007. Nastala je od više militantnih frakcija u pakistanskim plemenskim područjima uz granicu s Afganistanom. Cilj joj je srušiti pakistansku vladu i uspostaviti državu utemeljenu na njezinu strogom tumačenju šerijata. Prema izvješćima UN‑a, TTP ima oko 6.500 boraca. Nakon što su talibani 2021. preuzeli vlast u Afganistanu, drastično je porastao broj napada TTP‑a u Pakistanu.

TTP održava bliske veze s terorističkom mrežom Al Kaida. UN‑ovo izvješće iz 2023. te odnose opisuje kao „simbiozu“: TTP omogućuje borcima Al Kaide obuku u svojim logorima, a Al Kaida zauzvrat pruža TTP‑u vjersko vodstvo, taktičku obuku i ideološku potporu. Pakistan pak optužuje talibansku vladu u Kabulu da sve to dopušta pod svojim okriljem, što Kabul poriče.

Što je sporno sa granicom Afganistana i Pakistana?

Već desetljećima su napeti odnosi dviju država, a tome je pridonijela i granica povučena 1893. godine - tzv. Durandova linija. Od samog početka je bio sporan njezin današnji tijek dugačak oko 2.600 kilometara: Pakistan je smatra zakonitom državnom granicom, dok Kabul tvrdi da je tada bila nametnuta Afganistanu.

Granica je pritom povučena bez obzira na lokalno stanovništvo i do danas prolazi kroz područje koje je s obje strane naseljeno Paštunima. Zbog toga su lokalna plemena često lojalnija članovima svojih klanova s druge strane granice nego vladama u Kabulu ili Islamabadu. I afganistanski i pakistanski talibani gotovo su u potpunosti paštunskog porijekla.

Durandova linija prolazi i kroz nepristupačna planinska područja s malo stanovništva, što otežava suzbijanje krijumčarenja, ilegalnih prelazaka i ulaska militantnih skupina. Zbog toga je Pakistan 2017. započeo gradnju goleme ograde s bodljikavom žicom i osmatračnicama – što je dodatno povećalo napetosti s Kabulom.

Kakvu ulogu imaju afganistanski izbjeglice?

Krajem 2023. u Pakistanu je boravilo oko četiri milijuna afganistanskih izbjeglica koje su pobjegle od desetljeća ratova, talibanske vladavine, siromaštva ili prirodnih katastrofa poput suša i potresa. No Pakistan je potom započeo masovna protjerivanja, pa se do danas praktički prepolovio broj afganistanskih izbjeglica u zemlji.

Pakistan se sam nalazi u teškoj gospodarskoj krizi s visokom inflacijom i tvrdi da izbjeglice previše opterećuju državne financije. Vlada u Islamabadu također izravno optužuje afganistanske državljane za porast nasilja u zemlji. Masovnim vraćanjima Pakistan želi izvršiti pritisak na Kabul da odlučnije djeluje protiv TTP‑a.

Humanitarne organizacije poput Amnesty Internationala i UNHCR‑a oštro kritiziraju takvo postupanje jer se povratnici u Afganistanu, pod talibanskom vlašću, često suočavaju s progonima, siromaštvom i nedostatkom osnovnih usluga. I afganistanska vlada se tome protivi, što je dodatno povećalo napetosti.

Tko bi mogao posredovati?

U obzir dolazi više država: Katar i Turska smatraju se najiskusnijim posrednicima jer su pregovarale i posljednji prekid vatre u listopadu 2025., premda nije dugo potrajao. Kina je također objavila da će intervenirati „vlastitim kanalima“, među ostalim i zato što je zabrinuta za svoje projekte u sklopu China‑Pakistan Economic Corridor (CPEC). Posredovanje su ponudili i Iran, Saudijska Arabija i Rusija, makar Iran sad vjerojatno ima važnijih poslova.

No bit će iznimno teško postići nekakvo dugotrajno i održivo rješenje: osim spora oko granice, Pakistan kao preduvjet postavlja potpuni prestanak napada TTP‑a i odlučnije djelovanje afganistanske vlade protiv te milicije. Kabul uporno poriče bilo kakvu odgovornost za te napade.