Za uštedu nije dovoljno tuširanje hladnijom vodom | Panorama | DW | 29.07.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Za uštedu nije dovoljno tuširanje hladnijom vodom

Europska unija želi smanjiti potrošnju plina za najmanje 15 posto, a Njemačka vjerojatno mora uštedjeti još i više. No kako to postići?

Njemački proizvođač još nije skinuo reklamu za grijanje na plin, u kojoj se kaže da zamjena starog sustava grijanja na lož-ulje novim na plin donosi i 45 posto državnih subvencija – a to više nije točno. Njemačka je ove poticaje ukinula doslovce preko noći. Država ubuduće sufinancira samo one sustave grijanja koji rade na obnovljivu energiju. To su toplotne pumpe ili kotlovi na pelete.

„Najveći broj ljudi živi u starijim kućama. Sada bi ih trebalo sanirati, zamijeniti prozore, izbaciti plinsko grijanje – to pomaže da se smanje troškovi grijanja, a pogoduje i zaštiti klime", rekao je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck, političar Zelenih.

Grijalice rasprodane

Treba li sad izbaciti plinsko grijanje? Za tri mjeseca počinje sezona grijanja, a svako drugo domaćinstvo se u Njemačkoj grije na plin. Pozovete li majstora za montažu grijanja, on kaže da staro grijanje može servisirati tek u listopadu, do tada su svi termini popunjeni.

Osim toga, nedostaje materijal. Toplotnih pumpi više skoro i nema na tržištu. A i ako kupite pumpu, do njezine ugradnje može proći i nekoliko mjeseci. U trgovinama električnih aparata su mobilni radijatori i grijalice na struju skoro rasprodani. Stručnjaci opominju da električna mreža nije napravljena za tako masovno dodatno opterećenje, pa bi na lokalnoj razini mreža mogla biti preopterećena.

In der Gaskrise steigt die Nachfrage nach Heizlüftern

Police s grijalicama prazne se brže nego što ih prodavači uspijevaju napuniti

Veliki računi – tek u narednom razdoblju

U Njemačkoj je još uvijek ljeto i grijanje isključeno, ali podstanari i vlasnici kuća i stanova polako shvaćaju da bi jesen mogla biti neugodna. Opskrbljivači energentima žele povećati mjesečnu iznos za svoje usluge već u kolovozu ili rujnu.

Čak i oni korisnici koji imaju dugoročne ugovore sa zajamčenom niskom cijenom, od listopada moraju prihvatiti da će energija i za njih biti skuplja. Oni bi iz solidarnosti s drugima trebali plaćati i do pet centi po kilovat-satu.

Neće biti „toplotne policije"

Stimulacija putem cijena dolazi prekasno, kažu ekonomisti, kritizirajući time dosadašnje poteze njemačkog ministra gospodarstva. On mjesecima poziva građane da štede plin i – ostaje samo na apelima. Doduše, sprema se direktiva koja zabranjuje zimsko grijanje bazena plinom. „Ne vjerujem da će policija ići od jednog do drugog vlasnika bazena i provjeravati jesu li zagrijani", kaže ministar Habeck i dodaje da to ne bi bila „zemlja u kojoj bi on volio živjeti".

Neće biti ni zakonski propisanog smrzavanja, dodaje on, jer se tokom pandemije pokazalo da ljudi dobrovoljno poštuju mjere. Stručnjaci ipak sumnjaju da se pandemija i energetska kriza mogu uspoređivati. Znanstveno vijeće pri Ministarstvu gospodarstva i zaštite klime okuplja vodeće ekonomiste, njih 41. Vijeće je prošlog mjeseca napisalo ministru Habecku pismo u kojem ga opominju da se apelima skoro nikada ne postiže neki cilj.

Infografik - Damit heizen private Haushalte in Deutschland 2021

Nijemci su se u 2021. grijali: 49,5% na plin, 24,8% na lož-ulje, 14,1% daljinsko grijanje, 6,2% ostalo, 2,8% toplotne pumpe, 2,6% na struju

Pustiti da cijene djeluju

Oni kažu da će potrošači štedjeti energiju samo ako krizu osjete u novčaniku. „Visoka cijena plina je najbolji stimulans ograničenja potrošnje“, stoji u pismu upućenom ministru. „Ako signalno djelovanje cijene bude stavljeno izvan snage, jer određene tvrtke i domaćinstva znaju da će energiju dobivati po fiksnoj cijeni, oni neće biti motivirani za štednju."

Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) je još u travnju izračunao da postoje mjere kojima bi se potrošnja plina smanjila za 33 posto tokom godine, a jedna od njih je da se porast cijena energenata direktno prebaci na potrošače. U prvih šest mjeseci Njemačka je uštedjela samo 16 posto plina.

Država ne treba snositi dodatne troškove

Ekonomisti smatraju da ne bi trebalo davati dodatnu pomoć za energetske troškove – jednokratno je već isplaćeno 300 eura. Oni su skeptični i kada se govori o tome da država pokrije razliku u cijeni. Vijeće umjesto toga predlaže reguliranje tržišta tako da potrošači za određen postotak prošlogodišnje potrošnje imaju umjerene cijene, a da domaćinstva koja potroše više plate penale.

Claudia Kemfert iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja ide korak dalje i preporučuje da se onima koji ostvare značajnije uštede plate premije. Ministar Habeck to ne želi: „Ako netko kaže, pomoći ću samo ako dobijem još 50 eura, onda bih ja rekao – stari, nećeš ih dobiti."

Deutschland Gaszähler

Cijena plina - najbolji stimulans ograničenja potrošnje

Nazad na rad od kuće

Umjesto toga, ministar i dalje ostaje pri savjetima da se ljudi tuširaju rjeđe i hladnijom vodom, da poprave grijanje i podese optimalnu, nižu temperaturu prostorija. A budući da broj novozaraženih koronavirusom raste, možda bi bilo pametno da što više ljudi opet radi od kuće.

Postoje istraživanja u kojima se izračunalo da bi se pet posto energije za grijanje moglo uštedjeti ako bi veći broj ljudi radio od kuće. Claudia Kemfert tvrdi da tu postoji „značajan potencijal“ za štednju. „Načelno bi rad od kuće mogao doprinijeti uštedi energije, jer se uredi onda ne moraju grijati i tako se može uštedjeti."

Koliko dugo će izdržati skladišta plina?

Ali hoće li poslodavci koji na taj način štede energiju dio te uštede podijeliti sa zaposlenima? To za sada nije jasno, kao što nema odgovora na brojna druga pitanja u energetskoj krizi. No je li nestašica plina stvarno neminovna?

Četiri vodeća ekonomska instituta u zemlji su izračunala da bi energenata bilo dovoljno čak i kada bi se koristilo samo 20 posto kapaciteta Sjevernog toka 1. Ali samo pod uvjetom da Njemačka, ako se smanji dotok, ne mora dijeliti pristiglu količinu plina sa susjedima. Ni to nije politički razjašnjeno. Prema proračunima, nestašice bi mogle nastupiti u travnju i svibnju, a onda ponovo u prosincu 2023. Dakle, zemlja će se na duže staze morati suočiti s tim problemom.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva