1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sjeverni tok 1 ponovo radi

21. srpnja 2022

Plinovod Sjeverni tok 1 ponovo radi. No još je daleko do punog kapaciteta. Mnogi u Njemačkoj su strahovali da Moskva više neće htjeti opskrbljivati Europu preko tog plinovoda.

https://p.dw.com/p/4ESGG
Deutschland Lubmin | Start der Wartungsarbeiten an Nord Stream 1
Foto: Jens Büttner/dpa/picture alliance

Poslije deset dana plin ponovo teče. Rusija je opet otvorila ventile plinovoda Sjeverni tok 1, mada je protok manji nego inače. Jedan glasnogovornik tvrtke Nord Stream AG, koja upravlja plinovodom, je rekao da će morati proći neko vrijeme dok on ne proradi punim kapacitetom. To je, prema njegovim riječima, 67 milijuna kubičnih metara dnevno.

Još je nejasno koliko će plina Rusija sada stvarno isporučivati. Prema podacima tvrtke Nord Stream, između 6 i 7 sati ujutro isporučen je volumen od 21,4 milijuna kilovat-sati. Prije radova na održavanju plinovoda isporučivano je 30 milijuna kilovat-sati po satu. A maksimalan kapacitet je oko 70 milijuna kilovat-sati.

Šef Njemačke agencije za energetske i telekomunikacijske mreže Klaus Müller prenosi da su najavljene narudžbe trenutno na razini od 30 posto opterećenja. Pred početak radova na održavanju, opterećenje je iznosilo 40 posto od mogućeg kapaciteta.

Njemačka je zabrinuta

Njemačka vlada je strahovala da Gazprom poslije remonta neće više isporučivati plin preko ovog plinovoda, ali ruski predsjednik Vladimir Putin je objasnio da će Rusija „u punoj mjeri" ispunjavati svoje obveze. Problem je, prema navodima ruske strane, samo u tome hoće li Gazprom na vrijeme dobiti natrag jednu turbinu koja je na popravku u Kanadi.

Energieversorger Uniper | Gasspeicher "Bierwang" bei München
Skladište plina Bierwang kod MünchenaFoto: Matthias Schrader/AP/picture alliance

Njemačka je zabrinuta i zbog količine plina koja je trenutno uskladištena – njeni rezervoari su na razini od 65,1 posto, a vlada ih do studenoga želi napuniti do 90 posto.

Ekološka organizacija Greenpeace je upozorila da bi se stanje ubrzo moglo promijeniti i da vijest o nastavku rada Sjevernog toka 1 nikoga ne treba umiriti. Greenpeace tvrdi da Njemačka mora postati energetski neovisna i da se to postiže prije svega velikom uštedom energije, na primjer, efikasnim korištenjem toplotnih pumpi i drastičnim smanjenjem proizvodnje plastike.

Projekt star 25 godina

Sjeverni tok 1 je „dijete" konzorcija velikih energetskih koncerna koji su se dogovorili da ga postave na dno Baltičkog mora. Sve je počelo 1997. godine, kada su napravljene prve studije o izvodljivosti tog projekta. Osam godina kasnije, 2005., konzorciji su potpisali dogovor o gradnji u prisustvu tadašnjeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Poljska, Ukrajina i Bjelorusija nisu bile najsretnije zbog toga, jer su Sjevernim tokom 1 izbjegnuti kopneni putevi koji vode preko njihovih teritorija – što je uvijek unosno, jer za protok plina države naplaćuju takse.

Već u ožujku 2006., samo nekoliko mjeseci nakon odlaska s kancelarske funkcije, Schröder je postao šef Nadzornog odbora firme Nord Stream AG.

Gradnja Sjevernog toka 1 ipak je počela tek 2010. godine. Svaka od dvije paralelne cijevi plinovoda ukupne dužine 1.224 kilometara sastoji se od ukupno 100.000 pojedinačnih cijevi.

Karte Infografik Nord Stream 1 und 2 EN

Njemačka je postala kolebljiva

U studenome 2011. godine prve količine plina su potekle od ruskog Viborga do njemačkog Greiswalda. Plinovod su simbolično pustili u pogon kancelarka Angela Merkel i tadašnji ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.

Godine 2015. je potpisan i dioničarski ugovor prema kojem je jedini dioničar Gazprom, a među firmama koje mu pružaju financijsku potporu su i njemački energetski koncerni.

U ožujku 2018. su počeli radovi na Sjevernom toku 2 koji predstavlja pojačanje Sjevernog toka 1 i najvećim dijelom ide paralelno s njim. Predviđeno je da se količina plina jednostavno udvostruči. Sjedinjene Američke Države su se tome protivile, zaprijetivši firmama koje surađuju na projektu – sankcijama.

SAD tvrdi da Sjeverni tok 2 dovodi Njemačku u potpunu energetsku ovisnost od Rusije. Rusija tvrdi da SAD samo slijedi vlastite gospodarske interese i želi prisiliti Europljane da kupuju njihov ukapljeni prirodni plin dobiven frackingom.

U rujnu 2021. Sjeverni tok 2 je završen, ali još nije pušten u pogon. Njemačka se počela kolebati i u Berlinu su navodili da se početak rada odlaže iz administrativnih razloga. A potom je u veljači ruska vojska ušla u Ukrajinu.

sb (ard)