Wadephul: "Europa doprinosi razgovorima o miru u Ukrajini"

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul (CDU) teško da je mogao izabrati bolji trenutak za iznošenje nekoliko osnovnih napomena o ulozi Njemačke u vanjskoj politici u svijetu koji se ubrzano mijenja. Jer upravo se gotovo iz sata u sat mijenja situacija oko mogućeg sklapanja mira u ratu Rusije protiv Ukrajine.

Tako je Wadephul na „Berlinskom forumu vanjske politike" Zaklade Körber odmah upitan kako ocjenjuje najnovije vijesti o susretu ruskih i američkih izaslanika u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Predstavnici europskih država nisu u Abu Dabiju, no političar iz CDU-a kaže da ipak imaju utjecaj na tijek pregovora: „To je dobra vijest – da se uopće razgovara. I da je započet mehanizam koji može dovesti do okončanja ovog strašnog rata. Mi tamo igramo ulogu, doprinosimo."

Wadephul kritizira „imperijalnu" i „agresivnu" Rusiju

To se uklapa u ton koji posljednjih dana vlada u europskim prijestolnicama: izgleda da je s pregovaračkog stola uklonjen prvobitni plan od 28 točaka, koji je predložio SAD i koji je u velikoj mjeri izlazio u susret interesima Rusije. Ali ostaje nejasno kako će se pregovori dalje odvijati.

Wadephul je u govoru ponovo naglasio da sudbina Ukrajine ima dalekosežne posljedice za budućnost Europe.

„Imperijalna i agresivna" Rusija ne planira samo podčinjavanje Ukrajine, već ima i druge namjere, rekao je šef njemačke diplomacije i naglasio: „Naše obavještajne službe nas upozoravaju: u najmanju ruku Rusija sebi osigurava opciju za rat protiv NATO-a, i to najkasnije do 2029. godine. Prijetnja Rusije nije daleka briga, ona je već stvarnost." To se pokazuje kroz stalne prelete dronova i kibernetičke napade, dodao je.

Wadephul obzirno prema SAD-u

Wadephul se zatim relativno obazrivo osvrnuo na Sjedinjene Američke Države. Ključno za rješavanje ukrajinske krize, rekao je, je pogled na Rusiju – izazivača sukoba. Međutim, prema njegovim riječima, „nedostaje bilo kakva spremnost Rusije da uopće razgovara".

Sa SAD-om, pa i pod predsjednikom Donaldom Trumpom, to je ipak sasvim drugačije, unatoč svim zavrzlamama, rekao je Wadephul: „To je upravo ono što nam je već poznato o Sjedinjenim Državama – ponekad imaju neortodoksan način pristupanja rješavanju ovakvih problema. A onda ponovo iznenade svojom izuzetnom fleksibilnošću."

Postoji mogućnost da bi se korak po korak moglo doći do pregovora, dodao je njemački šef diplomacije.

Ali i aktualna američka vlada mogla se osjetiti prozvanom kada je Wadephul prešao na temu krize multilateralizma: pada spremnost za međunarodnu suradnju zasnovanu na partnerstvu, a sve se češće potiskuje „obvezujuća snaga međunarodnog prava". Umjesto toga jača stav da „nije presudna snaga prava, već da je snaga sama po sebi jednaka pravu", upozorio je njemački ministar vanjskih poslova.

Anketa: 72 posto Nijemaca za jačanje Bundeswehra

To je prilično zastrašujuća slika svijeta, a taj strah se odražava i u rezultatima istraživanja o stavovima Nijemaca prema važnim vanjskopolitičkim pitanjima. Po nalogu Zaklade Körber, Institut za istraživanje javnog mnijenja Forsa anketirao je oko 1.500 reprezentativno izabranih punoljetnih građana Njemačke.

U tom istraživanju jasna većina od 72 posto izjasnila se za udvostručenje izdvajanja za njemačku vojsku (Bundeswehr) u narednih deset godina, imajući u vidu rastuće prijetnje.

To se poklapa s planovima njemačke vlade koju čine CDU, CSU i SPD: sredinom ožujka 2025., dakle poslije parlamentarnih izbora, te tri stranke su iskoristile većinu u parlamentu zajedno sa Zelenima kako bi izmijenile Ustav. Tako je na izvanrednom zasjedanju starog saziva Bundestaga, jer novi još nije bio formiran, odlučeno između ostalog da se formira poseban fond za naoružanje od 500 milijardi eura.

Gotovo u suprotnosti s tim stoji jedan drugi rezultat Forsine ankete: čak 61 posto ispitanih odbija da Njemačka preuzme ulogu vojnog lidera u Europi.

Nijemci podržavaju Ukrajinu, ali puno manje SAD i Izrael

Kada se Nijemce pita o usmjerenju vanjske politike, pokazuju se jasne razlike između istoka i zapada zemlje. Na zapadu zemlje 51 posto je za veći njemački angažman u međunarodnim krizama, na istoku samo 35 posto.

I skoro četiri godine nakon početka rata njemačka podrška Ukrajini koju je napala Rusija ima jasnu većinu od 59 posto. A ako bi došlo do sklapanja mira koji bi osiguravale europske trupe, 56 posto je za sudjelovanje Njemačke. Ali jasna većina ispitanika sumnja da je ruski predsjednik Putin uopće zainteresiran za mir - to vjeruje samo 20 posto ispitanih.

Gotovo dramatičnima se mogu smatrati brojke koje odražavaju stav prema dvjema zemljama s kojima je svaka njemačka vlada do danas održavala najbliže veze: samo 26 posto ispitanih kaže da je SAD i dalje najvažniji partner Njemačke. A još samo 38 posto ispitanih vidi posebnu obvezu Njemačke prema Izraelu proizašlu iz povijesne odgovornosti za Holokaust.