Dvije godine rata u Pojasu Gaze: kakav je njemački stav?

Nekoliko dana prije druge godišnjice brutalnog napada islamističke terorističke organizacije Hamas na izraelska sela i glazbeni festival, u njemačkoj vladi se pojavila određena nada.

Mirovni plan koji su zajednički osmislili predsjednik SAD-a Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu mogao bi zaustaviti akcije izraelske vojske u Pojasu Gaze i donijeti slobodu preostalim taocima koje drži Hamas, vjeruje njemački kancelar Friedrich Merz.

Njemačka kritički uz Izrael

Nova koalicijska vlada koju čine demokršćani i socijaldemokrati čvrsto stoji uz državu Izrael – kao i prethodna vlada koju su činili SPD, liberali i Zeleni. No posljednjih mjeseci, otkako se šire slike gladne djece i ruševina u Gazi, učestale su i kritike na račun Netanyahuove vlade.

Unatoč otporu unutar vlastite stranke kancelar je u kolovozu odlučio obustaviti isporuku oružja koje bi Izrael mogao izravno koristiti u Pojasu Gaze.

„Solidarnost s Izraelom ne znači da svaku odluku jedne vlade smatramo ispravnom i da je pri tome još i podržavamo – pa čak i vojno, isporukom oružja“, rekao je Friedrich Merz za ARD tijekom ljetnog odmora u Münchenu. Ali on odbacuje potpunu zabranu isporuke oružja, što zahtijevaju dijelovi oporbe i pro-palestinske skupine.

Kancelar Merz i ministar vanjskih poslova Johann Wadephul više su puta rekli da su nedavni napadi izraelske vojske na grad Gazu „neshvatljivi“ i da „ne vode prema cilju“. Wadephul također zahtijeva omogućavanje neometanog pristupa humanitarnim organizacijama Gazi i opskrbu tamošnjeg stanovništva.

Međutim, njemačka vlada zazire od toga da ono što se događa u Gazi nazove „genocidom“. Kako kažu diplomati iz Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu, to se može reći tek kada Međunarodni sud pravde donese odluku. Pred sudom UN-a u Haagu je podnesena odgovarajuća tužba.

Berlin kritički gleda na priznanje Palestine kao države. Ono što su već učinili mnogi njemački saveznici u Europskoj uniji i NATO-u, Wadephul je u intervjuu za DW odbacio kao „preuranjeno". „Cilj ostaje rješenje dvije države", ali tek na kraju procesa, rekao je on.

Njemački principi ostaju nepromijenjeni

Od napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. vlada i gotovo sve političke stranke u Njemačkoj ističu pravo Izraela na postojanje i njegovo pravo na samoobranu. I dalje vrijedi stav da je sigurnost Izraela „državni rezon Njemačke“ – izraz koji je 2008. uvela tadašnja kancelarka Angela Merkel.

Kancelar Merz rekao je da ostaje posebna odgovornost Njemačke, koja proizlazi iz strašnog zločina holokausta: „Principi njemačke politike prema Izraelu su nepromijenjeni, ništa se tu nije promijenilo i ništa se neće promijeniti.“

Međutim, promijenila se društvena klima.

Svakog vikenda negdje u Njemačkoj održavaju se prosvjedi u znak podrške palestinskim interesima, ljudima u Pojasu Gaze – ali dijelom i sa zahtjevom za kraj države Izrael. S druge strane, održavaju se i pro-izraelske demonstracije, na kojima se podsjeća na sudbinu talaca koji se i nakon dvije godine još uvijek nalaze u rukama militantnog Hamasa.

Policija u Berlinu navodi da je u posljednje dvije godine održano oko 700 demonstracija, pri čemu je broj pro-palestinskih bio otprilike dvostruko veći od broja pro-izraelskih.

Neki slogani i plakati palestinskih aktivista u Njemačkoj su protuzakoniti. Prema Berlinskom policijskom sindikatu, policija trenutačno istražuje tisuće slučajeva protiv demonstranata. No mnogi se postupci na kraju obustavljaju.

Antisemitizam u Njemačkoj ubrzano raste

Mržnja prema Židovima u Njemačkoj, odnosno antisemitizam, znatno je porasla u posljednje dvije godine. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt predstavio je u lipnju službenu statistiku prijavljenih slučajeva antisemitizma. 2024. godine postignut je apsolutni rekord sa 6.236 prijavljenih slučajeva. To je porast od 21 posto u odnosu na 2023.

Uz već prisutan antisemitizam s desnice, dodatno je postao vidljiv i antisemitizam s ljevice i iz pro-palestinskih krugova, kritizira veleposlanik Izraela u Njemačkoj Ron Prosor u razgovoru za DW.

„Ozbiljan problem imamo s antisemitizmom ljevice – u kulturnoj sceni, među akademskim građanima, na sveučilištima, u galerijama, kazalištima – gdje se u suštini Izrael i Židovi demoniziraju i delegitimiziraju“, kaže Prosor.

Kao odgovor na isključivanje i diskriminaciju Židova, državni tajnik za kulturu Wolfram Weimer poslao je snažnu poruku: spontano je pozvao Minhensku filharmoniju, čiji je dirigent Izraelac, da nastupi u Berlinu, nakon što je jedan festival u Belgiji otkazao njihov koncert. Također, na Weimerovu inicijativu, satiričar Jan Böhmermann uklonio je iz svog programa repera koji je bio kritiziran kao protivnik Izraela.

Predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj Josef Schuster izjavio je za DW da mnogi njemački Židovi, naravno, gaje simpatije prema državi Izrael. No smatrati ih odgovornima za politiku Netanyahuove vlade i demonizirati ih – to je neprihvatljivo, kaže Schuster.

I dodaje: „Činjenica je da se ovdje jedna vlada u Izraelu i njezino djelovanje poistovjećuju sa Židovima širom svijeta, što je očito pogrešno." Kritika na račun Netanyahua je u demokraciji sasvim prirodna, ali pravo Izraela na postojanje ne smije biti dovedeno u pitanje, ističe Schuster.

No upravo to se događa na nekim pro-palestinskim demonstracijama i grafitima na zidovima. Tamo se govori o „cion-nacistima“ i „ubojicama djece“. Davidove zvijezde koje podsjećaju na nacističke svastike mogu se vidjeti na zidovima u Berlinu.

Palestinci u Njemačkoj su zabrinuti za staru domovinu

U glavnom gradu Njemačke je prošlog vikenda šarolika skupina humanitarnih organizacija poput Amnesty Internationala, Carea i Oxfama, zajedno s palestinskim aktivistima i radikalnijim skupinama – demonstrirala protiv kaznenog progona i navodnog ograničavanja slobode govora.

Sudjelovala je i stranka Ljevica, koja ima zastupnike u Bundestagu – i koja Izrael optužuje za genocid, a njemačku vladu za podršku Netanyahuovoj vladi.

Članovi Njemačko-palestinskog društva (DPG), zajedno s kritički nastrojenim odvjetnicima, podnijeli su kaznene prijave zbog suučesništva u genocidu – između ostalih i protiv kancelara Merza.

DPG u svojim objavama na internetu ističe da se život Palestinki i Palestinaca u Njemačkoj promijenio nakon 7. listopada 2023. Mnogi imaju rođake ili prijatelje koji pate zbog katastrofalnih uvjeta u Pojasu Gaze ili su ih ubili izraelski vojnici.

„Nisam pristaša Hamasa“, rekao je Nazih Musharbah, predsjednik DPG-a, u intervjuu za Deutschlandfunk. „Nadam se da u Palestini, među civilnim stanovništvom, ima dovoljno ljudi koji mogu izvršiti pritisak na radikale kako bi se došlo do rješenja. Svi smo protiv rata, protiv nasilja. Želimo mirno rješenje – sa susjedskim odnosima, s poštovanjem i međusobnim priznanjem.“