Valéry Giscard d'Estaing umro od posljedica COVID-a 19

Valéry Giscard d'Estaing je bio proeuropski političar desnog centra i predsjednik Francuske od 1974. do 1981. godine. Njegovih sedam godina na vlasti obilježila je liberalizacija zakona o rastavi braka, abortusu i kontracepciji. U sklopu modernizacije francuskog društva, d'Estaing je snizio starosnu dob za glasovanje s 21 na 18 godina i uveo zakon o jednakim plaćama i mogućnostima za žene.

Glasno se protivio smrtnoj kazni, ali je malo učinio da je ukine dok je bio na funkciji. Odbio je ublažiti tri smrtne kazne donesene za vrijeme njegovog boravka u Elizejskoj palači, a posljednja upotreba giljotine u Francuskoj dogodila se 1977. za vrijeme njegove vladavine.

Bliske veze s Njemačkom

D'Estaing je imao bliske osobne veze s Njemačkom. Govorio je njemački jezik, a prijateljstvo s tadašnjim njemačkim kancelarom Helmutom Schmidtom bilo je simbol prisnih odnosa dviju zemalja. Njih dvojica su postavili temelj zajedničkoj europskoj valuti, euru.

D'Estaing je također pomogao da se utre put stvaranju summita G7, sastanka sedam gospodarski najjačih zemalja svijeta. Na njegovu inicijativu čelnici su se prvi put sastali 1974. kao G5 nakon globalne naftne krize.

Valéry Giscard d'Estaing je rođen 2. veljače 1926. u Koblenzu, koji je tada bio pod okupacijom Francuske. Njegov otac je bio državni službenik koji je radio za francuske okupatorske snage, dok je njegova majka potjecala od francuskog kralja Luja XV. preko jedne od njegovih ljubavnica.

Njemačku okupaciju Pariza doživio je vrlo osobno: „Tada sam bio srednjoškolac i svako jutro me je budilo pjevanje njemačkih vojnika ispod mog prozora. Time sam i danas dirnut", piše njemački javni servis Tagesschau u nekrologu.

D'Estaing se pridružio francuskoj grupi otpora prije nego što se 1944. prijavio u tenkovski bataljun, zaradivši orden u posljednjim mjesecima rata.

Poslije Drugog svjetskog rata diplomirao je na francuskom elitnom sveučilištu ENA, za koje se kaže da je akademija za državne kadrove.  Potom je postao ministar ekonomije i financija. Poslije smrti predsjednika Georgea Pompidoua, izabran je na najvišu državnu funkciju - postao je predsjednik u 48. godini.

Afere i skandali

Pred kraj mandata njegov ugled je bio narušen - između ostalog i zbog afere oko dijamanata, koje je dobio od afričkih diktatora. To mu Francuzi nisu oprostili i 1981. je izgubio izbore protiv Francoisa Mitteranda.

D'Estaing je od 11. prosinca 2003. bio član Francuske akademije. Zbog njihove neizmjerne važnosti za Francusku, njezine članove Francuzi nazivaju „besmrtnicima".

D'Estaing je pisao političke knjige, kao i ljubavne romane. Zbog knjige „Princeza i predsjednik", bilo je nagađanja o ranijoj vezi s Lady Di. Međutim, otac četvero djece je kasnije izjavio da je ljubavna priča bila izmišljena.

Dvije godine prije smrti 92-godišnji d'Estaing je ponovo dospio na naslovnice: novinarka njemačkog javnog servisa WDR-a optužila ga je da ju je nemoralno dodirnuo nakon intervjua 2018. D'Estaing je to odbacio kao „groteskno".

Bolest pred kraj dugog života

D'Estaing je posljednjih mjeseci nekoliko puta bio u bolnici zbog srčanih problema. Posljednji put je viđen u javnosti 30. rujna 2019. u Parizu, kada je pogrbljen išao u povorci na pogrebu bivšeg predsjednika Jacquesa Chiraca.

Predsjednik Emmanuel Macron odao je počast svom prethodniku rekavši da je sedmogodišnji mandat Giscarda d'Estainga „transformirao Francusku". U skladu s voljom Giscarda d'Estainga njegov pogreb će biti održan u uskom obiteljskom krugu.

dr/ts,dpa,rtr