Ukrajina traži međunarodna jamstva sigurnosti | Politika | DW | 16.09.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Rat u Ukrajini

Ukrajina traži međunarodna jamstva sigurnosti

U jednom konceptu poslijeratnog poretka bi neke države jamčile sigurnost Ukrajine – i to bi bio pripremni korak za ulazak te zemlje u NATO. Moskva je oštro prosvjedovala.

Na sjeveroistoku zemlje, u oblasti Harkova ukrajinska vojska je prethodnih dana vratila velika područja pod svoju kontrolu. John Kirby, glasnogovornik Nacionalnog vijeća sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država kaže da je primjetno „pomicanje, pokret oružanih snaga" koje su „nesumnjivo u ofenzivi".

Drugi su skeptičniji. Glavni inspektor Bundeswehra Eberhard Zorn kaže da se radi o „protuudarima, kojima se mogu vratiti neka mjesta i pojedini dijelovi bojišnice, ali Rusiju se ne može potisnuti na širokom frontu". To je za tjednik „Fokus" u subotu (10.8.) rekao njemački general, najviši po rangu u njemačkoj vojsci.

Vjerojatno je ukrajinsko rukovodstvo na temelju tog osjećaja relativne snage predložilo sigurnosni koncept za vrijeme nakon rata. Šef kabineta predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak i bivši glavni tajnik Sjevernoatlantskog pakta Anders Fogh Rasmussen, predstavili su taj koncept u Kijevu.

Dugoročni cilj – članstvo u NATO

Ukraine Krieg l Rückeroberung der Region Charkiw durch die Ukrainische Armee

Ukrajinska vojska na oslobođenom području

Suradnja Rasmussena na papiru pokazuje usmjerenje koncepta: dugoročni cilj je članstvo u Sjevernoatlantskom paktu. Ali, isprva bi ukrajinska vojska morala biti tako opremljena i uvježbana da može u svakom slučaju odbiti ruski napad. Kao moguće zemlje koje bi jamčile sigurnost Ukrajine navode se SAD, Velika Britanija, Njemačka, Kanada, Poljska, Italija, Francuska, Australija, Turska, kao i zemlje sa sjevera Europe i one s Baltika.

Njemački demokršćanski (CDU) stručnjak za sigurnost Roderich Kieswetter ocjenjuje kako koncept „ima smisla i realističan je, čim Ukrajina ponovo uspostavi svoj teritorijalni integritet“. On smatra da bi članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom paktu „i dalje trebao biti cilj“. Prema njemu, među zemljama koje jamče sigurnost Ukrajine trebale bi biti i atomske sile, „kako bi nuklearni štit držali i iznad Ukrajine. Inače bi postojala opasnost da Rusija posegne za nuklearnom prijetnjom ili ucjenom."

Za politologa Johannesa Varwicka sa Sveučilišta u Halleu koncept predstavlja smisleno razmišljanje za vrijeme nakon rata: „Teškoća sa sigurnosnim jamstvima je u tome da moraju biti vjerodostojne kako bi bile od koristi za Ukrajinu, a s druge strane moraju biti ispod razine obaveze člana 5 ugovora NATO-a da bi bile prihvatljive za Rusiju."

Neodređena obećanja i loša iskustva

Tijekom rata je Ukrajina postala manje skromna u pogledu buduće sigurnosti. Na početku je Kijev nagovijestio da bi trajna neutralnost mogla biti opcija, a u međuvremenu je NATO potpuno jasan cilj. Potpredsjednica vlade Olga Stefanšina krajem kolovoza je izjavila da za njenu zemlju dolazi u obzir samo punopravno članstvo.

To je vjerojatno reakcija na samit G7 održan u Njemačkoj krajem lipnja. U završnoj izjavi, šefovi država i vlada bili su spremni na sporazum o „dugoročnim sigurnosnim garancijama, kako bi se pomoglo Ukrajini u samoobrani".

Na pitanje bi li ta obećanja mogao konkretizirati, njemački kancelar Olaf Scholz je rekao: „Da, mogao bih". Onda se nasmijao i dodao: „To je to. Neću više ništa reći o tome.“

Ukrajina je već iskusila da čak i konkretni sporazumi nisu neke jamstva – 1994. je potpisan Budimpeštanski sporazum, prema kojem su tri bivše sovjetske republike – Ukrajina, Kazahstan i Bjelorusija – bile dužne predati Rusiji sovjetsko atomsko oružje. Zauzvrat su dobile sigurnosna jamstva od SAD, Velike Britanije i Rusije. U paketu su bili suverenitet i nepovredivost granica. Doduše, sile potpisnice SAD i Velika Britanija izdvajaju najviše za vojnu pomoć Ukrajini, ali vojno nisu intervenirale.

Ipak, za razliku od demokršćanskog političara Kieswetera, politolog Johannes Varwick smatra da Rusija nikada ne bi prihvatila članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom paktu: „Trebalo bi pitanje NATO-a skinuti s dnevnog reda. Već je obećanje 2008. o budućem članstvu bilo greška, a i danas ta rasprava stvara više problema nego što ih rješava."

Medvjedev: Jamstva bi bila uvod u Treći svjetski rat

Infografik Karte Lage in der Charkiw Region Ukraine EN

Ukrajinski uspjesi - povratak teritorija ne znači kraj rata

Za sada nije jasno je li Rusija nakon najnovije ukrajinske ofenzive spremna na pregovore. Zamjenica premijera Stefanišina rekla je da su ruski predstavnici signalizirali mogućnost pregovora. Međutim, za tako nešto nema potvrde iz Moskve.

Umjesto toga, stigla je oštra reakcija na kijevski sigurnosni koncept međunarodnih jamstava. On bi bio „uvod u Treći svjetski rat", rekao je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev i procijenio kako bi takva jamstva bila slična onima iz člana 5 ugovora o članstvu. Medvjedev je zaprijetio da će u zapadnim zemljama, ako budu htjele tako oslabiti Rusiju, „zemlja gorjeti, a beton će se topiti“.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov još jednom je opravdavao rat ukrajinskom željom da postane članica NATO-a. Otuda „i dalje postoji najveća opasnost za našu zemlju, a time i razlog za nužnost vojne specijalne operacije“, rekao je Peskov agenciji Interfaks.

Gotovo da nema nade

Njemački kancelar je nakon tri i pol mjeseca opet telefonirao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „Na žalost ne mogu reći da je tamo naraslo saznanje da je pokretanje rata bilo greška", rekao je Scholz. I glavni tajnik Ujedinjenih naroda je, nakon telefonskog razgovora s Putinom, rekao: „Bilo bi naivno da vjerujemo kako smo blizu mogućnosti mirovnog sporazuma."

Tako razmišljanja o poslijeratnom sigurnosnom poretku ostaju čista teorija. Politolog Johannes Varwick smatra da su sigurnosna jamstva samo onda smislena, ako su dio političkog rješenja „koje obje strane podržavaju iz uvjerenja". Trenutno o tome ne može biti riječi. I najnovija ukrajinska ofenziva nije „stvarna prekretnica u ratu""Rusija i dalje raspolaže sredstvima i voljom za eskalaciju i nije potrošila mogućnosti za daljnju eskalaciju", zaključuje ovaj analitičar.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu