Kako bi Ukrajina trebala izgledati nakon rata? | Politika | DW | 04.07.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Donatorska konferencija

Kako bi Ukrajina trebala izgledati nakon rata?

Na donatorskoj konferenciji u Švicarskoj, koja je počela ovog ponedjeljka (4.7.22.), ukrajinski stručnjaci će predstaviti planove poslijeratne obnove zemlje. Od najavljenog “Marshallovog plana” malo se očekuje.

Jako oštećena kuća, ljudi ispred nje čiste krhotine

Čišćenje u ukrajinskm Kramatorsku nakon ruskog raketnog napada

Dvodnevna konferencija u Luganu bila je zamišljena kao godišnja "reformska konferencija" za Ukrajinu i prije napada Rusije na ovu zemlju. Sada se postavlja pitanje kako da ova izmučena i uništena država ponovo stane na noge kada jednoga dana zavlada mir? I tko će joj i kako u tome pomoći? U tu svrhu predstavnici ukrajinskog "Nacionalnog vijeća za obnovu" žele predstaviti svoje ideje OECD-u, Europskoj banci za obnovu i razvoj, UN-u kao i predstavnicima vlada i gospodarstvenicima iz 40 zemalja - iako se Ukrajina još uvijek bori za opstanak.

"Nemamo pojma kada će rat završiti, kako će završiti i kako će zemlja tada izgledati", kaže ekonomski stručnjak Andrian Prokip iz kijevskog think tanka "Ukrainian Institute for the Future" (Ukrajinski institut za budućnost"). Unatoč tome, na skicama rekonstrukcije radi se od početka travnja. Tada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prvi put razgovarao s ministrima i stručnjacima iz velikih konzultantskih firmi o nacrtima koje su pripremili. Londonski Centar za istraživanje ekonomske politike u isto vrijeme objavio je svoj izvještaj na ovu temu. Glavne teze su da Ukrajina treba ciljano raditi na integraciji u EU i pokazati puno vlastite odgovornosti. Trebali bi se stvoriti poticaji za dolazak kapitala i tehnologije iz inozemstva, a klimatsku neutralnost učiniti temeljem nove infrastrukture. Neovisno tijelo blisko EU-u trebalo bi nadzirati i kontrolirati mjere poduzete za provedbu povijesnog "Marshallovog plana", poput "Uprave za gospodarsku suradnju".

Švicarski predsjednik Ignazio Cassis i ukrajinski predsjednik vlade Denis Šmihal

Švicarski predsjednik Ignazio Cassis i ukrajinski predsjednik vlade Denis Šmihal

"Marshallov plan" nije čarobna riječ u Kijevu

Ali, takva institucija, sudeći po pisanju ukrajinskog izdanja "Forbesa", nije naišla na veliko odobravanje u Kijeva - ukrajinska vlada radije drži uzde u svojim rukama. Inače, obećanje o "Marshallovom planu" ne izaziva previše entuzijazma u zemlji. "Mislim da nitko ne bi želio da se u Ukrajini primjeni Marshallov plan od prije 70 godina", kaže Hlib Wyschlinsky, direktor think tanka. "Centar za ekonomsku strategiju". Prilike u poslijeratnoj Ukrajini uvelike se razlikuju od onih u zapadnoj Europi nakon Drugog svjetskog rata – što, uzgred, londonski stručni izvještaj drugačije ocjenjuje.

Stručnjak Prokip smatra da izraz "Marshallov plan", koji budi pozitivne asocijacije na gospodarsko čudo u Njemačkoj, u Ukrajini nije čarobna riječ, već je jednostavno sinonim za program poslijeratne obnove. Delegacija predvođena premijerom Denisom Šmihalom i šefom Ureda predsjednika Andrijem Jermakom, koji su na čelu Nacionalnog vijeća za obnovu, treba u Luganu predstaviti stajališta Kijeva. Ukrajinski "Forbes" piše kako bi dokument trebao biti sveobuhvatan i baviti se kako idejama za investicijske programe tako i konkretnim nacrtima zakona za reforme koje se već trebaju donijeti - od planiranih integracija u EU do privremene procjene ratne štete.

Obećani novac sporo teče. Na ključna pitanja još uvijek nema odgovora: Kakvu bi ulogu trebale igrati zemlje-donatori u procesu obnove? Upravlja li se iz Kijeva ili iz Bruxellesa? Odakle bi zemlje, koje su obećale pomoć, trebale izdvojiti potrebne svote? Stručnjak Wyschlinsky ne gaji iluzije da će vladama zemalja G7 i EU-u biti teško objasniti svojim građanima, posebno nakon korona-krize i recesije, zašto se ogromna državna sredstva godinama i desetljećima sada trebaju slijevati u Ukrajinu. Stoga on ne očekuje ni brz početak priprema: "Očekivanja su na neki način bila veća u travnju nego sada. Vidimo da se mnoga obećanja vrlo polako pretvaraju u novac…"

Kako spriječiti korupciju u Ukrajini?

Kako procese učiniti transparentnima za sve strane i kako spriječiti korupciju u ukrajinskom oligarhijskom ekonomskom i političkom sustavu "pitanja su od sekundarne hitnosti". Takav stav buduće donatorske institucije nikako ne bi trebale dijeliti. U izvještaju, koji je Europski revizorski sud objavio 2021. godine, zaključak je bio da korupcija velikih razmjera - tj. zloupotreba ovlasti na visokoj razini, po kojoj nekolicina ljudi osigurava sebi prednosti na račun ostalih – "je bila i ostala centralni problem u Ukrajini" na kojem se, unatoč pomoći od strane EU-a, premalo radi.

Brojne zastave na donatorskoj konferenciji za Ukrajinu

Donatora je puno, ali kad će i kako moći početi obnova, to nitko ne zna

Ukrajina polaže velike nade u svoj novi status kandidata za članstvo u EU-u: Wyschlinsky, na primjer, smatra da je "vrlo racionalan način" pristupiti obnovi zemlje i integraciji u EU povezanošću i bliskom suradnjom - tako da se obnovljena Ukrajina „bez vidljivih šavova" može povezati odnosno uključiti u unutarnje tržište EU-a. Za to bi se mogla koristiti i ruska sredstva, konfiscirana u sklopu sankcija, kaže se u izvještaju. To predlažu i londonski stručnjaci, od kojih su dvojica sada članovi „Nacionalnog vijeća za obnovu".

Energetski stručnjak Prokip ističe da je potrebna vizija kako bi država trebala izgledati. Radi li se samo o obnovi infrastrukture koju je uništila i opljačkala Rusija, ili o izgradnji nove, moderne ekonomije? "Dosadašnja ukrajinska ekonomija je neučinkovita, gladna energije i u mnogim industrijskim granama primjenjuje model naslijeđen od Sovjetskog Saveza, koji se oslanjao na izvoz sirovina", kaže Prokip. U starijoj populaciji, koja je ostala u ratom pogođenoj zemlji i koja još uvijek ima veći udio u demografskoj strukturi, također prevladava paternalistički mentalitet po kojem država mora osigurati tvornice i radna mjesta. U isto vrijeme, međutim, ne postoji povjerenje prema državnim institucijama i vjeruje se populistima koji se predstavljaju kao narodni tribuni, ali u interesu imaju samo vlastito bogaćenje. Malo je vjerojatno da će ti Ukrajinci pristati na preorijentaciju na IT i druge kreativne branše ili na dovođenje radne snage primjerice iz Azije i Afrike.

Upitno je i može li Ukrajina opstati bez radnika dovedenih iz inozemstva tzv. gastarbajtera? Više od deset posto stanovništva je izbjeglo, a kako rat bude odmicao, mnogi, koji su započeli novi život u inozemstvu, mogli bi tamo i ostati, pretpostavljaju oba ekonomska stručnjaka. Prokip međutim naglašava da „neće otići baš svi, koji bi mogli biti uspješni u inozemstvu". Bez obzira na to, Wyschlinsky upozorava: "Mogli bismo se naći u situaciji da novac stigne u Ukrajinu nakon rata, ali da nema nikoga tko bi ga mogao iskoristiti."

Tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu