Ukrajina: Diskusija oko borbenih dronova | Politika | DW | 02.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Analiza

Ukrajina: Diskusija oko borbenih dronova

Prvi borbeni angažman turskog drona Bayraktar od strane ukrajinskih snaga izazvao je veliku pozornost u svijetu. DW je o mogućim posljedicama razgovarao sa stručnjacima za vojna pitanja.

Bayraktar TB2

Bayraktar TB2

Ukrajina je u konfliktu u Donbasu na istoku te zemlje po prvi put koristila turski dron Bayraktar. Uporaba drona je ipak u medijima imala puno jači učinak nego što ga je imao borbeni dron na licu mjesta. Ruski mediji su satima diskutirali o jednominutnoj video-snimci koju je prošle srijede objavilo Glavno zapovjedništvo ukrajinskih vojnih snaga. Predstavnici Kremlja i Ministarstva vanjskih poslova u Moskvi osudili su operaciju ukrajinske vojske.

Njemačka savezna vlada je izrazila zabrinutost tim borbenim djelovanjem i činjenicom „da sve strane koriste dronove". Jedna glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu je podsjetila da je uporaba dronova u konfliktnom području „dozvoljeno samo OESS-u". Andrij Melnyk, ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj, nakon toga je za više medija izjavio da njegova zemlja ima „legitimno pravo na samoobranu".

Andrij Melnyk

Andrij Melnyk, ukrajinski veleposlanik u Berlinu

Turski dronovi, ukrajinski motori

Prvi angažman borbenog drona je, po navodima Kijeva, uslijedio u popodnevnim satima 26. listopada u blizini naselja Hranitne, južnije od Donjecka. Kijev je objavio da su ukrajinski položaji napadnuti haubicama s područja koje kontroliraju separatisti. Pritom je po službenim navodima ubijen jedan ukrajinski vojnik, a jedan je ranjen. Po navodima Glavnog zapovjedništva ukrajinskih vojnih snaga, dron je uništio jedan od topova protivničke strane, nakon čega je, tvrdi se, paljba prestala. Ukrajinski dron, kako se navodi, nije prešao liniju razgraničenja. Na video-snimci se vidi eksploziju, odnosno ljude koji bježe od pogođenog naoružanja.

Ukrajina od 2018. kupuje TB2-dronove turske tvrtke Bayraktar Makina. Dronove se može koristiti u borbenim operacijama, ali i za nadzor. Kijev ih koristi za potrebe svojih kopnenih snaga, ali i za ratnu mornaricu. Ukrajina želi izgraditi i jednu tvornicu za proizvodnju dronova, odnosno centar za njihovo servisiranje. Zauzvrat jedno ukrajinsko državno poduzeće turskom proizvođaču dronova isporučuje motore za još snažnije ofenzivne dronove.

Povreda Sporazuma iz Minska

Gustav Gressel iz think-tanka European Council on Foreign Relations (ECFR) u Bruxellesu za DW kaže da upotreba dronova formalno nije kršenje Sporazuma iz Minska (Minsk-2) iz veljače 2015. „Ruske haubice D-30 koje se tamo nalaze, one naravno krše Sporazum iz Minska. Ali ne i dronovi”, kaže ovaj stručnjak. Minsk-2 predviđa povlačenje teškog naoružanja kalibra većeg od 100 mm. Teški topovi tipa D-30 imaju kalibar od 120 mm. Dronove se ne spominje izričito u Sporazumu iz Minska, a to po Gresselu omogućava separatistima u Donjecku i Luhansku da ih koriste za bacanje mina i granata. Ukrajinska je vojska u više navrata potvrdila korištenje dronova na taj način. OESS je pak izvijestio da se ometa rad njihovih dronova koji bi trebali nadzirati poštivanje primirja.

Od srpnja 2020. u Donbasu je za sukobljene strane ipak na snazi zabrana korištenja dronova. U okviru Trilateralne kontaktne skupine tada se postigao dogovor s ciljem „jačanja primirja”. Prva točka predviđa „zabranu korištenja letećih aparata svih vrsta". Zabranjuje se o korištenje vatrenog oružja, ali tamo se i dalje puca. Samo u prvih šest mjeseci ove godine ukrajinska strana je po službenim navodima izgubila 65 vojnika. 

Odnos snaga u Donbasu

Mathieu Boulègue iz britanskog think-tanka Chatham House naglašava da se obje strane ne pridržavaju cijelo vrijeme Sporazuma iz Minska. Vojni stručnjak je uvjeren da korištenje dronova od strane Ukrajine neće temeljno promijeniti odnos snaga na terenu, ali da vojska Ukrajine sada ima mogućnost izvođenja „pojedinih operacija s ciljem suzbijanja neprijatelja”, odnosno da to jača ukrajinsku stranu. On ipak zaključuje da su snage i resursi vezani uz ukrajinsko korištenje dronova vrlo ograničeni. Više se, kako kaže, radi o „retorici i pobjedi u propagandnom ratu protiv Rusije”.

Boulègue isključuje mogućnost da bi Ukrajina u budućnosti, uz pomoć turskih dronova, mogla krenuti u ofenzivu, kao što je to nedavno napravio Azerbajdžan u sukobu oko Gorskog Karabaha: „To tako ne funkcionira", naglašava ovaj stručnjak. Kijev po njegovom mišljenju ne želi isprovocirati još gori odgovor Rusije, odnosno ne želi izgubiti dodatna područja. Ruski predsjednik Putin je u više navrata upozorio Kijev na taj scenarij, dodaje on.

Sličnog je mišljenja i Gustav Gressel. "U Donbasu već ima dovoljno ruskih elektronskih borbenih sredstava i sustava protuzračne obrane koji bi se mogli boriti i protiv dronova”, tvrdi on i dodaje da je ranjivost Ukrajine u slučaju ruske protuofenzive i dalje ekstremno visoka. Par dronova tipa Bayraktar „tu nisu nikakav veliki Gamechanger", napominje on.

Gustav Gressel

Gustav Gressel

Argument protiv isporuke oružja?

Nešto drugačijeg mišljenja je Wolfgang Richter, umirovljeni časnik Bundeswehra i stručnjak berlinske Zaklade znanost i politika (SWP). On kaže da je korištenje jednog drona od strane Ukrajine na području Donbasa „naravno kršenje sporazuma”. Po njegovom mišljenju to samo potvrđuje bojazan od eskalacije sukoba. „Strahuje se da će suprotna strana na to odgovoriti”, kaže Richter. "A taj razvoj pokazuje nam da isporuke oružja ne služe za zastrašivanje, već da te isporuke ustvari samo ohrabruju obje strane da to naoružanje i iskoriste.”

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva