150.000 ruskih vojnika na granici s Ukrajinom
20. travnja 2021
Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije (EU) su usvojili nove sankcije protiv vojne hunte u Mjanmaru, ovaj put su na meti dva njihova koncerna - Myanmar Economic Corporation (MEC) i Myanmar Economic Holdings Ltd (MEHL). Glavna tema sastanka je ipak bio vrlo napeti odnos prema Rusiji. U slučaju predsjednika Vladimira Putina (naslovna fotografija), Europljani se nisu odlučili za nove sankcije, oni u smjeru Kremlja šalju samo – apele.
Ogromno postrojavanje vojnih snaga
"Radi se o najvećem stacioniranju ruskih trupa (na granici s Ukrajinom, op. ur.) do sada", priopćio je povjerenik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell nakon razgovora sa svojim kolegama. Pritom je spomenuo i brojku od 150 tisuća vojnika. Borrell nije htio otkriti izvor te informacije. Dodao je još da se nastavilo s prebacivanjem ruskih snaga na granicu sa susjednom zemljom, odnosno da su u međuvremenu na terenu podignute i poljske bolnice te da je tamo prebačeno još više naoružanja i vojne opreme.
"Realan je rizik daljnje eskalacije”, napomenuo je Borrell. Na koncu ipak nije usvojeno ništa konkretno, usprkos hitnom apelu ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmytra Kulebe, s kojim se EU tijekom jučerašnjeg dana ponovno savjetovao oko aktualnog stanja. Kuleba je zahtijevao nove sankcije protiv Moskve, ali bez uspjeha. Na koncu je u smjeru Kijeva mogao ponijeti samo komplimente Europljana – za „suzdržan odgovor Ukrajine” na ruske provokacije.
I njemački šef diplomacije Heiko Maas je rekao kako se želi spriječiti eskalaciju nehotičnim potezima i pozvao na usvajanje „mjera čiji je cilj deeskalacija i izgradnja povjerenja”. Zemlje koje bi aktivno sudjelovale u tom procesu, takozvanom „Normandijskom formatu” (Njemačka, Francuska, Rusija, Ukrajina) i dalje se trude oko toga da se konačno u praksi provede Sporazum iz Minska, dodao je Maas.
Obzirom na postrojavanje ogromnog broja vojnika u regiji za sada nije jasno koliko se europskog jedinstva doista skriva iza te diplomatske formulacije. Maas je naglasio da „EU po pitanju sankcija ne kaska ni za kim”. To se može protumačiti kao podsjećanje na sankcije EU-a zbog ilegalne aneksije Krima koje su na snazi već nekoliko godina, odnosno sankcije usvojene u ožujku ove godine (protiv četiri konkretne osobe iz ruskog sigurnosnog aparata) zbog napada novičokom na kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog.
Svima je jasno, kaže šef njemačke diplomacije, „da stvari (prebacivanje trupa na granicu) u ovom obliku za nas nisu prihvatljive i da će zbog toga biti posljedica”. A kako će te posljedice izgledati? O tome se u Bruxellesu izgleda još uvijek – razmišlja. Prošli vikend je francuski predsjednik Emmanuel Macron bio nešto jasniji u intervjuu za američku TV-postaju CBS. Iako je dijalog s Moskvom važan, mora se ipak „povući jasne crvene linije”, kako bi se Kremlju signaliziralo gdje su granice, rekao je on: "Samo tako se može biti vjerodostojan. Smatram da sankcije same po sebi nisu dovoljne, ali su dio paketa.”
Apel za oslobađanje Navaljnog
Josep Borrell, njegovi kolege ministri vanjskih poslova i predsjednica Europske komisije još jednom su u smjeru Moskve apelirali da na slobodu pusti kritičara režima Alekseja Navaljnog – zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja. Borrell je rekao kako je dobio pismo od ljudi iz okruženja samog Navaljnog, u kojem oni tvrde da se njegova situacija pogoršava.
Borell je doduše pozdravio nedavno priopćenje iz Moskve kojim je potvrđeno da je Navaljni prebačen u jednu drugu zatvorsku bolnicu – ali i napomenuo da on mora stupiti u kontakt s liječnicima od povjerenja. „Rusija je odgovorna za sigurnost i zdravlje Navaljnog, mi ćemo njih (rusku vladu) smatrati odgovornima za to", naglasio je prvi diplomat EU-a. Ali ta prijetnja nije bila pretjerano konkretna, pretpostavlja se da EU želi stati iza SAD-a. Washington je već prijetio posljedicama ako oporbeni političar Navaljni umre iza rešetaka.
Češki diplomatski rat s Moskvom
Najnoviji događaji u Češkoj rezultirali su konfrontacijom te zemlje s Moskvom te su okončali očijukanje Praga s opcijom posebnih odnosa između dvije zemlje. Češka tajna služba je razjasnila jednu (do sada) neriješenu eksploziju bombe iz 2014. u jednom skladištu oružja s dvije ljudske žrtve. Česi tvrde da su za taj slučaj odgovorni ruski kolege.
Muškarci koji su sudjelovali u toj akciji koristili su uzgred iste putovnice kao i osumnjičenici u slučaju napada novičokom 2018. u britanskom Salisburyju, cilj je tada bio nekadašnji ruski agent Sergej Skripalj. Sve upućuje na rusku tajnu službu FSB. Skladište koje je stradalo u eksploziji je bilo u vlasništvu jednog bugarskog trgovca oružjem, on je opskrbljivao Ukrajince u borbi protiv proruskih separatista u Donbasu.
Vlada u Pragu je srdita zbog činjenice da se ta sabotaža dogodila na češkom državnom teritoriju. U češkom parlamentu se govori o najtežem napadu na češku suverenost od 1968. Ministar vanjskih poslova Jan Hamaček je informirao svoje EU-kolege o detaljima. Afera je kulminirala protjerivanjem ruskih diplomata iz Češke, odnosno čeških iz Rusije.
U Bruxellesu su se solidarizirali s Česima. Ta epizoda je poput alarma za sve vlade Europske unije, koje bi morale s još više pozornosti pratiti aktivnosti ruskih diplomata i agenata. "Diskusija je u tijeku”, kazao je njemački ministar Heiko Maas. Češka namjerava konkretizirati svoju reakciju i isključiti Rusiju iz natječaja oko izgradnje nove nuklearke. Prag je osim toga otkazao kupovinu ruskog cjepiva Sputnjika V. Češka vlada je tako pojačala redove kritičara Moskve unutar Europske unije, a to konkretno znači još jedan glas više za usvajanje novih sankcija protiv Rusije.