1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Turske investicije: gospodarsko-sentimentalni debalans

7. rujna 2022

Trodnevna turneja turskog predsjednika Erdogana počela je u BiH, nastavlja se u Srbiji, a završava posjetom Hrvatskoj. Evo kako je protekao njegov boravak u BiH.

https://p.dw.com/p/4GW09
Türkei | Präsident Erdogan in Bosnien
Foto: picture-alliance/AA/A. Bolat

Putovanje građana BiH u Tursku samo s osobnim iskaznicama, opredjeljenje da se nastavi s realizacijom početka gradnje autoceste Sarajevo – Beograd, te nekoliko potpisanih memoranduma, uz “očekivano unapređenje gospodarske suradnje između dviju zemalja”, epilog je posjeta predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana Bosni i Hercegovini. Sastanci sa članovima Predsjedništva BiH i parlamenta bili su na dnevnom redu prije odlaska u Beograd, gdje je Erdogan otputovao u večernjim satima. Turski predsjednik ondje će se sastati sa srbijanskim kolegom Aleksandrom Vučićem, nakon čega je planiran srpsko-turski gospodarski forum.

Gospodarsko-sentimentalni debalans

Da bi slika bila jasnija, trgovinska razmjena Srbije i Turske samo u zadnje četiri godine je udvostručena, s 800 milijuna na 1,7 milijardi dolara. Izvoz BiH u Tursku iznosio je oko 200 milijuna eura u prošloj godini, dok je uvoz iz Turske povećan za preko 40 posto i iznosio je oko 600 milijuna eura, podaci su gospodarskih komora u BiH.

S druge strane, turske investicije u BiH najvećim dijelom su realizirane kroz projekte TIKA-e, Direkcije za vakufe i drugih organizacija. Prema dostupnim podacima, TIKA je je u BiH uložila gotovo 400 milijuna dolara u posljednjih 25 godina, dok je oko 50 milijuna uloženo iz državnih institucija.

Besuch türkischer Präsident Tayyip Erdogan in Bosnien und Herzegowina
Erdogan: “Intervencija visokog predstavnika bila bi intervencija prema demokratskom procesu što mi nikako ne podržavamo”Foto: Klix.ba

Analitičari smatraju da ne treba očekivati veliki debalans između prijateljskih, povijesnih ili sentimentalnih osjećaja između jednog dijela BiH i Turske, i animoziteta Republike Srpske kroz optužbe za neoosmanske ambicije. Naprotiv. Upravo to je okosnica svega.

“Očito je da Milorad Dodik Erdogana smatra velikim državnikom jer kroz njega gleda interes Srbije i nastoji držati taj odnos što bližim. Tako da je njemu bitnije da Turska gradi tvornice u Srbiji, dok je etno-nacionalnim liderima u BiH bitnija vjerska komponenta”, kaže politička analitičarka Tanja Topić, s tim da je, naglašava, još jedan elemenat bitan Dodiku, a to je pojavljivanje Erdogana kao spone prema Rusiji i Putinu.

Ruska spona

“Rusija javno hvali Erdogana i Tursku smatrajući ju prijateljskom državom i važnim partnerom u međunarodnoj politici. Postoji jedan zajednički nazivnik u odnosu domaćih lidera iz BiH prema turskom predsjedniku - isti vrijednosni okvir u kojem funkcioniraju: autokratski, uz gušenje slobode medija i mišljenja”, kaže Topić, upozoravajući da bi ovaj posjet mogao izazvati problem kod Hrvata u BiH, jer je Erdogan bio izričito protiv nametanja izmjena Izbornog zakona od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta.

“Intervencija visokog predstavnika bila bi intervencija prema demokratskom procesu što mi nikako ne podržavamo”, rekao je Erdogan, što su podržali bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić.

Türkei | Recep Tayyip Erdogan trifft Aleksandar Vucic
Erdogan (l) i Vučić (d) - trgovinska razmjena Srbije i Turske je u zadnje četiri godine udvostručenaFoto: Murat Cetinmuhurdar/Turkish Presidency/Handout//AA/picture alliance

“Također je činjenica, i ja mislim da treba potencirati tu stabilizirajuću ulogu u Bosni i Hercegovini, pa i u cijeloj regiji, od strane Erdogana i politike koju on realizira. Siguran sam da će se ta suradnja nastaviti istim tempom i u istom pravcu kako smo imali i do sada”, optimističan je Komšić.

Politički cinizam

Ipak, stekao se dojam, smatraju analitičari, da je stvorena neka vrsta političkog saveza “protiv” Zapada. To se možda najbolje ogleda u reakciji Erdogana na izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji se nasmijao na njegovu izjavu da je Schmidt lažan i da ga treba protjerati iz BiH.

"Ako prihvatimo da nam netko ušeta ovdje i predstavi se kao visoki predstavnik samo zato što dolazi iz jedne velike europske nacije kao što je Njemačka, to možemo onda očekivati i narednih godina”, rekao je Dodik, dodavši da se Schmidt lažno predstavlja jer ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a i da ga treba izbaciti iz BiH, na što se Erdogan nasmijao.

Analitičari smatraju da se nastoji zatvoriti krug država na kojima je Dodik inzistirao da su ključ rješenja problema u BiH, uvjeren da razumiju političke odnose u zemlji.

"Sam odnos prema Schmidtu, iskazan i ovog puta, okuražen pogledima podrške turskog predsjednika, nastavak je izrazito negativne kampanje prema Njemačkoj”, zaključuje Topić.

Cinizam je, dodaje Topić, da se o protjerivanju dužnosnika Njemačke, koja je najveći vanjskotrgovinski partner BiH, u kojoj žive i rade milijuni ljudi iz BiH, razgovara u društvu autokrata koji su donedavno napadani kao neoosmalnije i koji misle da ovim prostorom mogu vladati kao prije pet stotina godina.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu