Erdogan u Srbiji: malo gospodarstva, puno marketinga | Gospodarstvo | DW | 09.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Erdogan u Srbiji: malo gospodarstva, puno marketinga

Tijekom Erdoganovog posjeta Srbiji puno se govorilo o velikim projektima i investicijama. No koliko tih planova stvarno ima šanse za provedbu? I što je s najavljivanim turskim ulaganjima u BiH?

Serbien Sremska Raca trilaterales Treffen mit Erdogan (picture-alliance/AP/M. Drobnjakovic)

Erdogan u Srbiji

Dvodnevni posjet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Srbiji okončan je polaganjem kamena-temeljca za izgradnju autoceste Beograd - Sarajevo, kao i održavanjem trilateralnog samita Srbije, Turske i Bosne i Hercegovine. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ugostio je, pored predsjednika Turske, i članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića, Milorada Dodika i Šefika Džaferovića.

Gospodarstvo i privredna suradnja su svakako dominirali tijekom posjeta turskog predsjednika, a o tome svjedoči i ambiciozna gospodarska delegacija Turske koju je sačinjavalo oko 200 poduzetnika. Erdogan je naglasio da prostor za napredak postoji na brojnim područjima: financijama, građevinarstvu, turizmu, telekomunikacijama i prometu.

Razočarani Bosna i Sandžak

Međutim, stječe se dojam da je BiH nekako ostala po strani i da je većina turskih investicija završila u Srbiji. Napori Turske su se tako sveli na stabilizaciju prilika i poruke ohrabrenja, ali BiH nije vidjela mnogo konkretnih turskih ulaganja. O tome je uoči susreta u Beogradu govorio i Milorad Dodik, koji kaže da je u tom smislu od turskog predsjednika tražio da BiH dobije povoljniji ugovor od onog koji Turska ima sa Srbijom.

Čelnici Turske, Srbije i BiH na svečanosti povodom početka radova na autocesti Beograd - Sarajevo

Čelnici Turske, Srbije i BiH na svečanosti povodom početka radova na autocesti Beograd - Sarajevo

Ekonomski analitičar Mijat Lakićević za DW ističe da je Bosna i Hercegovina, što se tiče turskih investicija, prošla slično kao Sandžak u Srbiji: „Tu je bilo dosta obećanja o raznim vrstama ulaganja i mislim da su ljudi tamo naročito razočarani, jer su očekivanja u Sandžaku bila velika. Turski biznismeni ipak gledaju kakve su ovdje prilike, kakvo je tržište, što ovdje mogu prodati, a Srbija je s jedne strane u lošim odnosima sa susjedima, a s druge je ipak malo i siromašno tržište, tako da nije privlačna za ulaganja“, ističe Lakićević.

BiH ima slične probleme, nastavlja Lakićević, jer „kapital je oprezan i plašljiv, a BiH je trusno političko područje i još manje tržište od Srbije. Bosna ima problem kao i čitava regija – ako firme odatle mogu nešto raditi po čitavoj regiji i proizvoditi za Europu, one će dolaziti. Bosna je, osim političke nestabilnosti, opterećena velikom administracijom i nesređenim pravnim sustavom“, ukazuje Lakićević.

(Ne)ravnopravna suradnja

Naglasak Erdoganovog posjeta je bio na gospodarstvu, ali čak ni Vučićeve pompozne najave nisu mogle prikriti činjenicu da Srbija ima veliki deficit u trgovini s Turskom. Srbija je iz Turske uvezla robe za preko 830 milijuna eura, dok je izvezla robe za nešto preko 250 milijuna eura.

Veliki projekt izgradnje autoceste povjeren je turskoj tvrtki Tasyapi, koja će, pored dvije dionice autoceste Beograd - Sarajevo, raditi i rekonstrukciju prometnice Novi Pazar -Tutin, a radi i na izgradnji stanova u Vranju i Nišu za pripadnike službi sigurnosti. Ta tvrtka je već privukla pažnju inspekcije rada, koja je u njoj od početka godine zatekla 53 neprijavljena radnika.

Kako su već ranije pisali srpski mediji, direktor ogranka firme Tasyapi u Srbiji je u ožujku ove godine priveden zajedno sa službenicima Prometnog instituta CIP zbog sumnje u korupciju. Sumnjiče se da su tražili novac od direktora Vodosnabdevanja iz Vranja kako bi ga angažirali kao podizvođača radova na izgradnji stanova. Mijat Lakićević skreće pažnju da za toliko spominjanu autocestu još uvijek nije napravljen ni projekt te da još slijedi i najteži dio posla – kako pronaći novac.

Turska i Srbija su jedna drugoj potrebne kako bi Vučić i Erdogan na toj suradnji stjecali neke političke bodove

"Turska i Srbija su jedna drugoj potrebne kako bi Vučić i Erdogan na toj suradnji stjecali neke političke bodove"

„Vidimo kako to ide i s puno spominjanim kineskim investicijama u Srbiji, gdje je na kraju malo ekonomije, a puno marketinga. Turska je pri tome i sama zahvaćena značajnom ekonomskom krizom posljednjih godina, tako da je i tamo teško pronaći novac za investicije njihovih poduzetnika u Srbiji", primjećuje Lakićević.

Politika važnija od gospodarstva

Koliko je Srbija atraktivna zemlja za strana ulaganja pokazuju i velike državne subvencije koje se daju inozemnim kompanijama kako bi tu započele biznis, naglašava Mijat Lakićević. Zato Lakićević upozorava da se iza tih velikih riječi, obećanja i isticanja gospodarstva u prvi plan tijekom Erdoganovog posjeta krije prosta činjenica da je ta suradnja na mnogo nižoj razini nego politička suradnja:

„Te dvije zemlje su potrebne jedna drugoj kako bi Vučić i Erdogan na toj suradnji stjecali neke političke bodove. Po načelu sličan se sličnom raduje, oni podržavaju te autoritarne politike koje vode oba režima u svojim zemljama. I to je najvažniji i ključan trenutak za ovu suradnju Srbije i Turske“, zaključuje Mijat Lakićević.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic