Tračak nade nakon sedam godina rata u Jemenu | Politika | DW | 12.04.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Bliski istok

Tračak nade nakon sedam godina rata u Jemenu

U Jemenu vlada primirje, napokon bi moglo doći do sklapanja trajnog mira. No stručnjaci upozoravaju: pobunjeni Hutiji moraju biti uključeni u procese jer inače prijeti neuspjeh.

Nakon stupanja primirja na snagu u luku Hodeida stigla je humanitarna pomoć

Nakon stupanja primirja na snagu u luku Hodeida stigla je humanitarna pomoć

Za muslimane je sveti mjesec Ramazan simbol mira, oprosta i novog početka. U Jemenu se mnogi ove godine prije svega nadaju da bi ovaj blagdan mogao donijeti okončanje građanskog rata koji traje već sedam godina. Pobunjenički pokret Huti, koji ima podršku Irana, od 2015. godine ratuje protiv službene jemenske vlade – koja je pak sklopila vojni savez sa Saudijskom Arabijom.

Od 2. travnja na snazi je primirje – po prvi put nakon šest godina širom zemlje je zašutjelo oružje. Krajem prošlog tjedna predsjednik Abed Rabbo Mansur Hadi je najavio svoju ostavku – umjesto njega će vladati novoosnovano Predsjedničko vijeće. To tijelo ima osam članova, a na čelu mu je Rashad al-Alimi, koji je od 2017. godine, nakon što su Huti ubili predsjednika Alija Abdullaha Saleha, bio ministar unutarnjih i vanjskih poslova. Podršku Predsjedničkom vijeću davat će Vijeće pomirenja, sastavljeno od 50 članova, a deveteročlani Pravni odbor trebao bi utvrditi pravila za rad Vijeća.

Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i Rashad al-Alimi pregovaraju u Rijadu (7.4.2022.)

Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i Rashad al-Alimi pregovaraju u Rijadu (7.4.2022.)

Najvažnije zadaće Predsjedničkog vijeća su vođenje mirovnih pregovora s pobunjeničkim Huti-pokretom i okončanje nasilja. Trebalo bi biti pronađeno „finalno političko rješenje", rekao je predsjednik Hadi u svom govoru kojim je objavio ostavku. No Hutiji nemaju svoje predstavnike u Predsjedničkom vijeću i nisu sudjelovali u preliminarnim dogovorima u Rijadu. Dapače, pobunjenici su već osudili osnivanje novog tijela. To koči očekivanja da bi se uskoro mogao postići mir. „Sve što se odnosi na sadašnjost i budućnost Jemena mora biti odlučeno u Jemenu. Pregovori izvan njegovih granica su smeće i služe samo zabavi agresorskih država", objavio je Mohammed Abdul Salam, glasnogovornik Hutija.

Heterogeno Predsjedničko vijeće

Politički analitičar Hisham Al-Omeisy, kojeg su svojevremeno u zatvoru držali Hutiji, sumnjičav je u odnosu na mirovni proces. „Upitno je kako će se članovi Predsjedničkog vijeća ophoditi jedni prema drugima. Članovi imaju vrlo različitu pozadinu i različite agende." Tako u Vijeću nema jedinstva ni oko toga treba li se jug zemlje odvojiti od sjevera u kojem su Hutiji ili bi zemlja trebala ostati jedinstvena. „A to je samo jedan aspekt", kaže Al-Omneisy. „Drugi aspekt je smanjenje vojske i sigurnosnih organizacija u zemlji. Tko će na kraju imati vlast nad vojskom, internim sigurnosnim aparatom, ministarstvom obrane?"

Situacija u Jemenu je bila i ostaje složena. Infrastruktura i humanitarna situacija su nakon sedam godina ratovanja krajnje loše. Suše, pandemija koronavirusa i nestašica plina zbog rata u Ukrajini još su dodatno pogoršali stanje. UN procjenjuje da je do kraja 2021. u sukobima ubijeno 377.000 ljudi. Oko 24,1 milijun stanovnika, dakle njih 80 posto, treba humanitarnu pomoć. Tri milijuna ljudi je u izbjeglištvu.

Karta Jemena i Saudijske Arabije

Očajnički pozivi u pomoć

Saudijska Arabija, koja je i sama uključena u ovaj sukob, brzo je reagirala na najnoviji razvoj političkih događaja. Ta je zemlja, zajedno s Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji se također bore na strani Saudijaca, obećala 900 milijuna eura pomoći Jemenu.

Još 900 milijuna Saudijci su obećali za pomoć pri kupnji nafte i projekte razvojne pomoći. „Financijska pomoć je veliki korak", rekao je Jens Heibach iz njemačkog GIGA-instituta (German Institute for Global and Area Studies). On dodaje da je novac važan, iako je obećani iznos vrlo mali u odnosu na ono što UN treba kako bi pomogao Jemenu. Osim toga, napominje Heibach, važno je da novac stvarno i dođe do onih kojima je namijenjen. „Pitanje je i koliko će Hutiji biti u stanju pregovarati o tome za što će novac biti utrošen." Ali najavljena financijska pomoć i osnivanje Predsjedničkog vijeća uglavnom se smatraju pozitivnim znacima.

Ljudi čekaju podjelu hrane

80 posto stanovnika je ovisno o humanitarnoj pomoći

Nastavljaju se napori UN-a

Već prije aktualnih događaja UN je poduzeo korake u smjeru postizanja mira. Hans Grundberg, UN-ov posebni izaslanik za Jemen, imao je nalog da stvori temeljne pretpostavke za razgovore. Pri tome je mimoiđena UN-ova rezolucija 2216 koja predviđa razoružanje i kapitulaciju Hutija. Još do prije nekoliko tjedana vojni savez pod vodstvom Saudijske Arabije je inzistirao na tim uvjetima.

No sada je dogovoreno da Hutiji ne moraju predati svoje oružje, ali moraju obećati da više neće koristiti krstareće projektile. Zauzvrat će Saudijci okončati blokadu pomorskih luka pod kontrolom Hutija kao i zračne luke Sanaa. U luci u Hodeidi tako je mogao pristati brod koji je dopremio nužnu hranu i lijekove.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva