Totalni rat na Kavkazu? | Politika | DW | 28.09.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Totalni rat na Kavkazu?

Topništvo, helikopteri, mobilizacija… Armenija i Azerbajdžan proglasili su ratno stanje dok traju žestoke borbe za Gorski Karabah. To bi mogla biti najjača eskalacija od rata za spornu regiju devedesetih godina.

Vojni sukob u Gorskom Karabahu

Vojni sukob u Gorskom Karabahu

U centru Erevana, glavnoga grada Armenije, skupljaju se ljudi spremni ići na frontu, prenosi dopisnik DW-a s lica mjesta. U nedelju je predsjednik vlade te zemlje Nikol Pašinjan objavio da su oborena dva azerbajdžanska vojna helikoptera i tri bespilotne letjelice, kao i da su uništena tri tenka.

Nije bilo moguće iz neovisnih izvora utvrditi je li to djelovala armenska vojska ili pobunjenici u samoproglašenoj Republici Nagorno-Karabah, području koje se službeno nalazi u Azerbajdžanu, ali je pod kontrolom tamošnjih Armenaca koji čine većinu stanovništva toga područja.

Tijekom noći i u ponedjeljak nastavljena je razmjena topničke vatre. Prema izjavama dužnosnika obiju zemalja i izvorima iz redova pobunjenika, u dva dana je stradalo najmanje 46 osoba, među kojima ima i civila.

Vojnici i civili na trgu u Erevanu

U Erevanu su mladi ljudi spremni ići u rat

„Na rubu totalnog rata"

Prema pobunjenicima, azerbajdžanska vojska je bombardirala regiju u nedjelju ujutro, posebno glavni grad toga područja Stepanakert. „Tako nešto se nije dogodilo od devedesetih“, kaže dopisnica njemačkog javnog servisa ARD Silvia Stöber za DW.

Ministarstvo obrane u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu je priopćilo da je u pitanu „protuofenziva kako bi se zaustavile armenske vojne aktivnosti i osigurala sigurnost stanovništva“.

U obje zemlje je proglašeno ratno stanje i počela je mobilizacija. „Na rubu smo totalnog rata u Južnom Kavkazu koji bi mogao imati nepredvidive posljedice“, napisao je premijer Pašinjan na Twitteru. „Spremni smo za taj rat."

Novinarka Stöber kaže da Rusija i Turska, podržavajući prva Armeniju, a druga Azerbajdžan, raspiruju konflikt dviju bivših sovjetskih republika. „Vodstvo Azerbajdžana možda ima više motivacije da sukob eskalira jer ima snažnu podršku Turske. S druge strane, uvoz ruskog oružja u Armeniju znači da će se sukob vjerojatno nastaviti“, navodi ona.

„Tenzije traju godinama“, kaže Stöber. „Obje strane su u lošoj ekonomskoj i političkoj situaciji i obje vlasti pokušavaju okupiti narod iza sebe. Koriste svaki povod da skrenu pozornost s domaćih problema.“

Njemački šef diplomacije Heiko Maas pozvao je obje strane da „odmah prekinu borbena djelovanja i posebno granatiranje sela i gradova“.

Zemljovid Armenije i Azerbajdžana s Gorskim Karabahom

Gorski Karabah (šrafirano) pripada Azerbajdžanu, a većina stanovništva su Armenci

Tri desetljeća sukoba

Dvije kavkaske države su gotovo trideset godina u konfliktu oko Gorskoga Karabaha, područja na kojem većinom žive Armenci, ali koje je u sovjetsko vrijeme pripojeno Azerbajdžanu. Početkom devedesetih su armenski pobunjenici preuzeli faktičku kontrolu, nakon rata u kojem je stradalo 30.000 ljudi.

Gorski Karabah je još 1991. proglasio neovisnost, ali nije dobio međunarodno priznanje. Azerbajdžan, u kojem većinu stanovništva čine muslimani, traži povratak kontrole nad tim područjem nastanjenom većinom pravoslavnim Armencima.

Posljednje mjesece obilježile su međusobne optužbe za napade na sela u području razgraničenja. U srpnju je u sukobu, koji nije imao veze s ovom regijom, na granici stradalo dvanaest vojnika.

Posljednji veliki sukob odigrao se 2016. kada je stradalo preko stotinu ljudi. Posljednja velika inicijativa da se posreduje u mirovnim pregovorima između Erevana i Bakua pokrenuta je 2010. godine i neslavno je propala.

nr (dpa, ard, dw, afp)

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic