SP 2026. - tko je dobitnik, a tko gubitnik?

U sljedećih pet tjedana se samo na stadionima utakmica Svjetskog nogometnog prvenstva očekuje oko šest milijuna navijača, a tome treba dodati oko šest milijardi ljudi diljem svijeta koji će susrete pratiti na ekranima. To su očekivanja svjetskog nogometnog saveza FIFA-e, a sukladno tome su i golema gospodarska očekivanja pojedinih tvrtki povezanih s turnirom.

Posjetitelji utakmica će svoj novac morati ostaviti u tamošnjim hotelima i restoranima, platit će za put zrakoplovnim kompanijama, a mnogi navijači će željeti kupiti i iste dresove kakve imaju njihovi idoli tako da se dobiti raduju i proizvođači sportske opreme. Ali od brojnih gledatelja i medijske pozornosti uvjerljivo najveći dobitnik je sama FIFA: to je i formalno „njeno" natjecanje pa tako ima i monopol nad planiranjem i provedbom prvenstva.

A to je u ovom slučaju golem novac: međunarodni krovni savez očekuje prihode od nekoliko milijardi eura, procjenjuje Florian Pfeffel, profesor sportskog menadžmenta na visokoj školi accadis u Bad Homburgu za njemački javni servis ARD.

5 milijadi dolara više – preko leđa nogometaša

„FIFA je gospodarski dobitnik turnira", kaže Pfeffel. Za aktualni ciklus SP-a koji je počeo 2023. i ovim turnirom ove godine dostiže vrhunac, FIFA je objavila cilj od 13 milijardi dolara prihoda. Ovaj stručnjak upozorava kako je to znatno više nego što se očekivalo od SP-a u Kataru gdje je FIFA ostvarila prihod od „samo" sedam do osam milijardi dolara.

To se dijelom može zahvaliti i visokim cijenama ulaznica koje je odredila FIFA. Već ulaznica za prvi susret natjecanja u SAD-u košta više od 1.000 dolara (oko 850 eura). I druge cijene ulaznica za turnir u SAD-u, Meksiku i Kanadi nadmašuju sve dosadašnje razmjere.

Znatno povećanje prihoda posljedica je i odluke FIFA-e da prvi put poveća broj sudionika s 32 na 48, čime se broj utakmica povećava sa 64 na 104. Više reprezentacija znači više utakmica, a ma što o tome mislili igrači i njihovi treneri – u idealnom slučaju do finala neku momčad sad čeka čak osam teških utakmica u razmjerno kratkom razdoblju - za FIFA-u to znači novac: veće prihode od oglašavanja, sponzorstava i prodaje ulaznica. Iako, prema Pfeffelu, to još uvijek nije najveći dio prihoda.

„Ako pogledamo raspodjelu prihoda kod posljednjeg svjetskog prvenstva, odnosno razdoblje od 2019. do 2022., vidimo da nešto više od 50 posto prihoda dolazi od prava prijenosa, gotovo 30 posto od sponzorstava, a tek oko deset posto od prodaje ulaznica, dok nešto više od pet posto otpada na ostale prihode", kaže Pfeffel.

"Tebi rizik, ali meni uvijek dobit”

Glavni izvor prihoda FIFA-e stoga su prava prijenosa. Međunarodne televizijske kuće i streaming platforme poput Comcasta, MagentaTV-a ili DAZN-a od FIFA-e kupuju pravo na prijenos prvenstva. Zauzvrat očekuju nove pretplatnike i veće prihode od oglašavanja.

Koliko točno streaming servisi plaćaju ta prava, nije poznato ni stručnjacima. Za razliku od televizijskih prava za Bundesligu, dodjela prava za FIFA-ina natjecanja se ne odvija javnom dražbom, nego se uvjeti tajno dogovaraju između FIFA-e i ponuđača. Koliko će to poslovanje na kraju biti uspješno za same medijske kuće, to je neizvjesno do samog kraja, kaže Pfeffel.

„Hoće li se to ulaganje isplatiti, može ovisiti o zemlji i paketu prava, ali i o sportskom uspjehu vlastite reprezentacije." Što reprezentacija dospije dalje u prvenstvu, to u pravilu raste i zanimanje u zemlji. „Tada će gledatelji biti više zainteresirani pratiti prvenstvo i ugovarati dodatne pretplate."

Gospodarski učinci svjetskog prvenstva međutim vrlo su neravnomjerno raspoređeni. Dok FIFA i pojedine streaming platforme ostvaruju velike profite, mnogi troškovi ostaju na teret državama domaćinima i lokalnim zajednicama. Ulaganja u stadione, infrastrukturu, sigurnost i promet često se financiraju javnim novcem.

Jedva mjerljiva korist domaćinu

Često ti troškovi znatno nadmašuju kasnije prihode. Kritičari stoga već godinama govore o nepravednom poslu za porezne obveznike koji će kasnije morati nadoknaditi rupu u proračunu.

Uz to, često se govori o poticajima i impulsima za gospodarstvo, ali ako se to bolje pogleda, to obično nije baš tako. Prema procjenama FIFA-e i Svjetske trgovinske organizacije, petotjedni turnir mogao bi pridonijeti američkom gospodarstvu s oko 17 milijardi dolara.

Mjereno veličinom američkog gospodarstva, to je ipak marginalno, kaže Christoph Breuer, profesor sportskog menadžmenta na Njemačkoj visokoj školi za sport u Kölnu. „Čak i ako se ostvari tih 17 milijardi, na kraju će se jedva moći izmjeriti.“ Bruto domaći proizvod, odnosno ukupna gospodarska proizvodnja SAD-a, iznosi oko 30 bilijuna dolara. „Tih 17 milijardi čini udio od oko 0,05 posto. To se jedva može osjetiti“, kaže Breuer.

Doduše, može se očekivati određen gospodarski učinak za 11 gradova u SAD-u u kojima će se igrati utakmice, ali za čitavu zemlju domaćina je veoma ograničen. Za pojedine grane i poduzeća Svjetsko nogometno prvenstvo može biti vrlo unosan posao. Turnir u tom smislu nalikuje samom prvenstvu: postoji jedan veliki dobitnik, ali mnogo gubitnika. No za razliku od turnira, dobitnik je tu uvijek isti: FIFA.