SZ: Srbija i Bugarska se okreću od Putina | Politika | DW | 18.05.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemački tisak

SZ: Srbija i Bugarska se okreću od Putina

Srbija i Bugarska imaju bliske veze s Rusijom, ali to se mijenja. "Vučić ne pokazuje podršku Dodikovim secesijskim igrama - ne želi ostati bez novca iz EU-a", piše Süddeutsche Zeitung.

Malo je nedostajalo da Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, ponovo bude spriječen da podnese svoj izvještaj „o zabrinjavajućoj situaciji u zemlji i sve češćim pokušajima destabilizacije od strane vodstva bosanskih Srba, uz podršku Moskve", piše Süddeutsche Zeitung iz Münchena i podsjeća da je prošle srijede Moskva to ponovo željela spriječiti, ali za takav prijedlog nije bilo većine među ostalim članicama Vijeća sigurnosti. „Schmidt je dobio riječ i ovaj put je mogao iznijeti svoje spoznaje: da je "ustavni poredak BiH ugrožen", na primjer, planovima Republike Srpske da uspostavi vlastitu poreznu upravu, pravosuđe i vlastitu vojsku. Gledano na duže staze, to bi de facto trebalo dovesti do odcjepljenja i, kako strahuju mnogi promatrači, ponovo otvoriti krvave rane u regiji. „Dejtonski sporazum će se odlučno braniti", rekao je Schmidt: "Nećemo mirno sjediti i gledati kako drugi uništavaju 26 godina mira, stabilnosti i napretka"", citira SZ visokog predstavnika.

Njemački list ukazuje kako je Schmidt u UN-u dobio brojne riječi odobravanja od prisutnih predstavnika drugih zemalja - izuzev Rusije i Kine, a čak je i predstavnik Srbije priznao teritorijalni integritet susjedne zemlje. "Toliko jedinstva rijetko se pokazalo u odnosu na BiH. Milorad Dodik, vodeći političar bosanskih Srba, jedan je od posljednjih iole pouzdanih saveznika koje Kremlj ima u jugoistočnoj Europi. I upitno je koliko Dodik zaista može postići svojim provokacijama. Predsjednik susjedne Srbije Aleksandar Vučić jedan je od njegovih najvažnijih partnera u regiji. Ali Vučić, u najmanju ruku prema vani, ne pokazuje podršku Dodikovim secesijskim igrama, vjerojatno i iz tog razloga što zna da bi time značajno oslabio svoj vlastiti položaj u Europi", piše SZ.

Christian Schmidt

"Dejtonski sporazum će se odlučno braniti", rekao je Schmidt

Za Vučića hod po žici sve delikatniji

Vučić, čija vlada već dugo prakticira politiku „klackalice između Zapada i Istoka", nastavlja autor članka, i dalje se odbija pridružiti europskim sankcijama Rusiji. U tekstu se podsjeća i da je, s druge strane, zemlja je glasala za rezoluciju UN-a kojom se osuđuje napadački rat protiv Ukrajine. „Za Vučića hod po žici postaje sve delikatniji: već dugo održava poseban odnos s ruskim predsjednikom Putinom, koji ga opskrbljuje plinom i podržava u sprječavanju međunarodnog priznanja bivše srbijanske pokrajine Kosova kao suverene države."

Njemački list konstatira i kako se tradicionalno prorusko raspoloženje u srpskim medijima, bliskima vladi, nedavno promijenilo - otkako je Putin tokom nedavnog posjeta čelnika UN-a Antónia Guterresa Moskvi istakao navodne sličnosti između separatističkih područja u istočnoj Ukrajini i Kosova. Ova, sa srpskog stajališta nemoguća usporedba, koštala je Putina velikog gubitka simpatija, napominje SZ. I dodaje da to Vučiću "olakšava unutarnjopolitičko okretanje prema EU-u", mada je u ponedjeljak izjavio da će sankcije Rusiji izbjegavati "što je moguće duže". SZ primjećuje kako zbog takvog kursa Srbija očito gubi mnogo novca od zapadnih investitora i dodaje kako su se potom i ministar vanjskih poslova Nikola Selaković i predsjednik Skupštine Ivica Dačić javno izjasnili za ulazak u EU.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres i ruski predsjednik Vladimir Putin u Moskvi

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres i ruski predsjednik Vladimir Putin u Moskvi

I Bugarska se okreće od Moskve

Da okretanje od Moskve ne vodi nužno u propast daje i primjer susjedne Bugarske, koja se donedavno smatrala najbližim saveznicom Rusije u EU-u, navodi dalje SZ. List ukazuje kako je sadašnja vlada premijera Kirila Petkova prekinula tu tradiciju, usprotivila se Kremlju za što je kažnjena zavrtanjem slavina plina iz Rusije. Ali "Bugarska zna kako sebi pomoći: sada sve više kupuje plin preko Grčke; velikom brzinom se dovršava dugo planirani plinovod između dviju zemalja. Bugarska može dobiti velike količine ovog energenta iz Azerbajdžana - a također i iz SAD-a", piše SZ.

Autor teksta se na kraju ponovo vraća na BiH i ukazuje kako bi u studenome Moskva „ponovo mogla uskratiti suglasnost" za produženje EUFOR-ove misije Althea u BiH. „S tim u vezi se u Washingtonu i Bruxellesu već prave scenariji – a jedan od njih bio da se trupe EUFOR-a zamijene trupama NATO-a", zaključuje Süddeutsche Zeitung.

Priredila: Jasmina Rose

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic