Bugarska: trojanski konj Rusije? | Politika | DW | 02.05.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Kolumna

Bugarska: trojanski konj Rusije?

U Bugarskoj postoje svi preduvjeti za uspješno jačanje ruskog utjecaja. A to je itekako opasno, smatra Alexander Andreev.

Streetart u Sofiji: Putin nosi svoje mrtvo tijelo

Streetart u Sofiji: Putin nosi svoje mrtvo tijelo

Stanje je ozbiljno. I ne mislim pritom samo na agresivni nacionalizam ili ogromnu potporu Vladimiru Putinu, koju je on imao u Bugarskoj uoči početka rata protiv Ukrajine. Mislim na novi način razmišljanja, na val koji se opasno proširio Bugarskom. Val koji se, nažalost, širi uglavnom zahvaljujući mladim, slabije obrazovanim ljudima, čije se frustracije može čuti u antizapadnim parolama.

To je mješavina antiliberalizma, mržnje prema elitama, teorija zavjere, antisemitizma, anticiganizma i divljenja prema jakom čovjeku u Moskvi, koji želi isušiti „liberalnu močvaru“. Zato što imaju osjećaj da su ih Europa i Zapad razočarali, ti se ljudi sad bore protiv zapadne civilizacije i svega modernoga, i to tako da se kunu u njihove „pravoslavne kršćanske vrijednosti“ i konstruiraju arhaičnu sliku svijeta. To je slika svijeta u kojoj su važni samo krv i tlo, u kojoj je nasilje opravdano i u kojoj će željezna Putinova šaka sve to konačno etablirati, sve ono što si oni čeznutljivo priželjkuju.

U Bugarskoj ima najviše simpatija prema Rusiji među svim članicama Europske unije. Za to postoje duboko ukorijenjeni povijesni, kulturni i konfesionalni razlozi. Prije ruskog rata protiv Ukrajine, Putin je u Bugarskoj uživao podršku oko 50% ispitanika. A sad je ta potpora opala na manje od 25%, što je još uvijek zastrašujuće puno. Zbog rata su se promijenili stavovi Bugara i prema zapadnim savezima, i to u pozitivnom smjeru. Danas 63% Bugara smatra da je za njihovu zemlju bolje biti u savezu s EU-om ili NATO-om nego u savezu s Rusijom. I usprkos tome u bugarskom društvu postoji beznadan jaz. Na jednoj strani se osuđuje Putina i rat, ali istovremeno se traže objašnjenja i „olakotne okolnosti".

Proruske stranke

Takvu retoriku ne demonstriraju redovito samo male proruske stranke, već I tradicionalne (I tradicionalno sklone Rusiji) stranke poput socijalista ili (začuđujuće) stranke turske manjine (DPS).

Ruski utjecaji u današnjim ratnim i vrlo dramatičnim vremenima u Bugarskoj rezultiraju i političkim ali i gospodarskim i mentalnim ovisnostima. Bugarska je od svih zemalja EU-a najviše ovisna o ruskim energentima, ne samo o plinu, već i o nafti ili sirovinama za nuklearku Kozloduj. 500 tisuća ruskih turista godišnje je važan privredni faktor, baš kao i, po procjenama, oko 50 tisuća Rusa koji posjeduju nekretnine u Bugarskoj.

Bugarska vojska, koja je sastavni dio NATO-a, uglavnom je opremljena oružjem i opremom iz sovjetskih vremena, sovjetske borbene avione MiG-ovi mora se održavati u Rusiji. Jedan dio danas visokorangiranih bugarskih časnika apsolvirao je vojnu izobrazbu u bivšem Sovjetskom Savezu – i još uvijek je itekako sklon Rusiji. Postoje i neke anomalije poput organizacije časnika rezervista, koja agresivno širi ratnu moskovsku retoriku. Ne smije se podcijeniti ni stare obavještajne ovisnosti iz vremena prije 1989. Bivši suradnici komunističke bugarske službe državne sigurnosti još uvijek su aktivni u politici i ekonomiji. A za sebe dovoljno govore i bezbrojni skandali oko špijunaže koji su razotkrili ruske mreže u Bugarskoj i prouzročili protjerivanje više bugarskih diplomata.

Alexander Andreev

Alexander Andreev, novinar DW-a

Bugarska, Sjeverna Makedonija…

S ruskim ratom u Ukrajini i bugarskom ovisnošću o Moskvi tijesno je povezan još jedan politički razvoj, koji možda i nije tako vidljiv: radi se o bugarskom vetu protiv početka pregovora EU-a sa Sjevernom Makedonijom oko punopravnog članstva. 

Taj veto podržava velika većina u Bugarskoj i to itekako i izravno odgovara ruskoj propagandi. Rusija se od 19. stoljeća smatra silom koja želi kontrolirati Balkan. Putin je samo nastavio s tom politikom. Svom snagom se bori protiv ulaska balkanskih zemalja u EU i NATO – za njega je Balkan trenutno jedno važno bojište. Samo što borbe koje se tamo vode nisu krvave, to su borbe za srca i glave ljudi.

Ukratko: ono što danas promatramo je pokušaj Rusije da uz pomoć proruskih elita na Balkanu dodatno raspiri razdor između Bugarske I Sjeverne Makedonije i da unese nesigurnost među ljude na zapadnom Balkanu u njihovim nastojanjima oko europskih integracija.

Propaganda i Fake News

S obzirom na to da u ovom kontekstu nije bilo moguće izbjeći riječ „propaganda“: da, to je jedan vrlo prljavi rat koji se vodi u Bugarskoj. Počevši od manipulativnog i dijelom vrlo nepristojnog rječnika ruske veleposlanice u Sofiji („Bugarska, euroatlantska noćna posuda“) pa sve do neumornog rada stotina plaćenih i neplaćenih korisnika društvenih mreža koji dan i noć hvale Putina i rat, a Ukrajince paušalno difamiraju kao fašiste.  Promatrači tvrde da se kompletne tvornice trolova bore za dominantno mišljenje o tome u Bugarskoj. Na Facebooku se primjerice među vijestima o ratnim strahotama u Ukrajini može pronaći uglavnom postove koji podržavaju Putina, a uz neke se može vidjeti i cinične „smajlije“.

Ali ne radi se samo o trolovima, botovima i jednim dijelom "profesionalnim” korisnicima koji šire kremaljsku propagandu u Bugarskoj. Nažalost i neki mediji s otvorenom ili skrivenom simpatijom izvještavaju o Putinovom ratu, o njegovim ciljevima ili tvrdnjama koje se ne temelje na činjenicama. Jedan radijski voditelj na javnom servisu, vlasnik info-portala ili utjecajna news-stranica koja dokazano distribuira rusku propagandu najgore sorte, svi oni multipliciraju cinične „štihvorte“ iz Moskve, a na intervjue pozivaju dokazane šarlatane ili političare naklonjene Moskvi. I sve to se događa pod licemjernim motom različitih mišljenja. Drugim riječima: oni šire Fake News, laži i propagandu na tekućoj vrpci i blokiraju sve kritike upirući prstom na slobodu mišljenja.

Slično su ti „mediji“, „novinari“, Youtuberi, influenceri s online-foruma djelovali tijekom korona-pandemije, kada su govorili bez prestanka o „COVID-laži“ i kreirali javno mnijenje protiv kampanje cijepljenja. Mnogi su mediji u Bugarskoj doslovno instrumenti političkih i gospodarskih interesa. Ta zemlja nije slučajno na samom začelju po pitanju slobode mišljenja, ne samo u Europskoj uniji, već čak i na Balkanu. Bugarska je ujedno i (što je dokazano) najkorumpiranija zemlja EU-a, zemlja čije pravosuđe ne zaslužuje da ga se tako naziva. Jedan dio bugarske inteligencije je sam po sebi naklonjen Rusiji, vojska i tajne službe, kako se sumnja, još uvijek njeguju stare veze iz sovjetskih vremena. Sve u svemu, ne može se zamisliti bolje plodno tlo za širenje ruskog utjecaja.

Pile nije ptica…

Bugarska – zemlja koju se često naziva trojanskim konjem Moskve u EU-u i NATO-u. Zemlja koju se u jednoj ruskoj izreci ovako opisuje: „Pile nije ptica, Bugarska nije inozemstvo.“ Koja grozna izreka, pogotovo kad se ima na umu da je Bugarska još u carska vremena bila na glasu kao vlastiti ruski teritorij - ali s druge strane Dunava. I da se tijekom sovjetskih vremena Bugarska dva puta „natjecala" da postane 16. sovjetska republika. Zemlja na Crnom moru, udaljena samo nekoliko stotina kilometara zračne linije od ratišta u Ukrajini.

Duboko podijeljena zemlja, pa I zbog Rusije, zemlja koja se sad, nakon prestanka isporuke ruskog plina, mora pripremiti za nesigurnu gospodarsku i političku budućnost.

Ovaj tekst je skraćena verzija predavanja „Rat i ruski utjecaji u Bugarskoj“, koje je Alexander Andreev održao na godišnjoj skupštini Njemačko-bugarskog foruma u Berlinu, 26. travnja 2022.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva