Studentska "proba" za izbore u Srbiji

„Srbijo, hajdemo zajedno definirati što znači ‘normalno’, hajdemo zajedno postaviti poredak, hajdemo zajedno ih kazniti, hajdemo zajedno izgraditi državu. 23. 5. budi tu, imamo plan."

Tim riječima studenti u blokadi Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu u četvrtak (21. 5.) u objavi na Instagramu pozvali su građane na prosvjed koji će se na beogradskom trgu Slavija održati ove subote 23. svibnja.

Među oporbenim strankama dolazak je zasad potvrdio Zeleno-lijevi front koji je nedavno priopćio da će podržati studentsku listu bude li izbora u lipnju ili srpnju.

Predsjednik Pokreta slobodnih građana (PSG) Pavle Grbović rekao je za Novu kako će doći na prosvjed, ali je dodao kako PSG ne poziva na skupove u čijoj organizaciji ne sudjeluje pa je na članovima da odluče žele li doći. Predsjednik Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić rekao je za Novu da njegova stranka podržava „svaki prosvjed protiv režima“.

Od pokreta u političku stranku

Od studentskih aktivnosti koje su se pojačale posljednjih tjedana najviše pozornosti privuklo je lijepljenje naljepnica s natpisom „Studenti pobjeđuju“, kao i objava njihova „Memoranduma o KiM" (Kosovu i Metohiji). Što je ključni motiv studenata da organiziraju sutrašnji skup?

„Iako studentski pokret nije tradicionalna politička stranka, već se neko vrijeme bavi aktivnostima koje inače provodestranke u predizbornoj kampanji – kampanjom naljepnica, kampanjom od vrata do vrata, prikupljanjem sigurnih glasova i slično. Organiziranje velikih skupova ili ‘mitinga’ dio je tih aktivnosti i u tom svjetlu tumačio bih skup na Slaviji 23. svibnja“, kaže za DW politolog Aleksandar Ivković.

Cilj studenata je, dodaje, „mobilizirati pristaše i održati povezanost između njih i studentskog pokreta“. „To je dokaz evolucije studentskog pokreta u smjeru aktera koji se priprema za izbore, jer to više nisu prosvjedi na kojima se nešto traži od vlade, nego predizborni skupovi", tumači Ivković.

I povjesničar Dragan Popović ocjenjuje da je skup na Slaviji „aktivnost predizborne kampanje“ te dodaje da očekuje kako će studenti, nakon što su objavili Memorandum o Kosovu i Metohiji, predstaviti još neki dio svojega programa.

Oštar zaokret u nacionalizam?

Studenti u blokadi u Kragujevcu prije nekoliko dana objavili su „Memorandum o KiM“ u kojem ističu kako je „Kosovo i Metohija neotuđivi i sastavni dio“ Srbije.

„Kao grad u kojem je utemeljena moderna srpska državnost, Kragujevac nasljeđuje dužnost biti čuvar zavjetnih vrijednosti koje su nikle na Kosovu i Metohiji, ne samo na krvlju natopljenom bojištu nego i na duhovnom obzorju“, objavljuju tamošnji studenti.

Za dio javnosti i u Srbiji tekst Memoranduma predstavlja iskaz desničarske ideologije studentskog pokreta. Ivković kaže da je stav po kojem status Kosova, kao dijela Srbije, treba rješavati pregovorima s međunarodnom zajednicom „uobičajena“ pozicija srpske politike i vjerojatno stav većine građana.

„Ono što se može promatrati kao ‘desna’ dimenzija jest retorika i stil kojim je Memorandum napisan, koji priziva ukorijenjene nacionalističke narative u srpskom društvu. Ne mislim da je to nužnoznak desnog ‘zaokreta’ studentskog pokreta jer je desni nacionalistički element u njemu prisutan od početka, kao i liberalni element, pa povremeno jedan ili drugi dolazi više do izražaja“, kaže Ivković. Konstatira i kako "za sada, niti jedan od ta dva elementa nije preuzeo potpunu prevlast unutar pokreta".

„Nedavno smo imali iskorak, kako se činilo, liberalne proeuropske struje u vidu rektora Đokića, njegova posjeta Bruxellesu i sličnih aktivnosti“, podsjeća politolog.

Zloglasni pojam "memorandum"

Memorandum o KiM neke je podsjetio na Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) iz 1986. godine, u kojem se, među ostalim, navodi da je Srbija u sklopu SFRJ u podređenom položaju te da Srbi nisu ravnopravni s građanima drugih nacionalnosti. Tim dokumentom je SANU podržala jačanje srpskog nacionalizma, jednog od čimbenika koji su doveli do ratova devedesetih.

Popović ističe da stavovi o Kosovu, izneseni u Memorandumu, nisu njegovi stavovi, ali da taj dokument ne vidi „kao zaokret bilo kamo, pa ni udesno“. „Ono što je problematičnije od stava o Kosovu kao dijelu Srbije jest jezik koji je korišten, uključujući i naziv ‘memorandum’. Ipak, vjerujem da je dobro što se izašlo s tim stavom. Korisno je da studenti i svi drugi uoče da postoje različita stajališta i da će osjetljive teme doći na dnevni red nakon pada autokratskog režima“, kaže Popović.

Okupiti i lijevo i desno?

Kad je riječ o izborima, Ivković kaže da bi studentima bilo dobro sutra predstaviti barem dijelove programa „jer bi to ostavilo dojam da su pripreme za izbore odmakle i da je pokret spreman".

Dodaje da ni nacionalistički ni liberalni element ne bi trebali „preuzeti primat“. „Tako će jednostavno osvojiti najviše glasova. Dio birača željet će ‘čistu’ liberalnu ili ‘čistu’ nacionalnu opciju i glasat će za oporbene stranke na jednoj ili drugoj strani spektra. Mislim da će njihova kampanja biti više usmjerena na pravdu i životna pitanja, dok će identitetska pitanja biti u drugom planu. Ako tako bude, gubici birača u korist oporbenih stranaka bit će manji.“

Demokratska stranka odavno je priopćila da će podržati studentsku listu. Dio proeuropske oporbe, među kojima su PSG i Stranka slobode i pravde, o tome još nije donio odluku. DW je te dvije stranke upitao kada se odluka može očekivati i o čemu će ovisiti, no odgovori još nisu stigli.

Studente „bezuvjetno" podržavaju Demokratska stranka i vanparlamentarni Pokret Kreni-promeni i Dveri.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, u nizu nagađanja o datumu prijevremenih izbora, ovog četvrtka (21. svibanj) iznio najnoviju: sad kaže kako će izbori biti negdje "od kraja rujna do sredine studenog ove godine".